Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je u utorak članove Komunističke partije Kine da ostanu lojalni i nastave služiti narodu, prilikom ceremonije dodjele medalja časti, u sklopu obilježavanja stogodišnjice osnutka kineske vladajuće partije koja se slavi ovoga tjedna.
Ceremonija dodjele medalja održala se u pekinškoj Velikoj narodnoj dvorani, a emitirana je na nacionalnoj televiziji, dok se partija priprema za niz svečanosti povodom 100. godišnjice osnutka koje se formalno obilježava u četvrtak.
Komunistička partija Kine imala je 2019. godine 91, 9 milijuna članova, što je 6, 6 posto ukupnog stanovništva zemlje, a na vlasti je od 1949. godine.
U kući u kojoj se Mao Zedong s još 12 osoba sastao prije 100 godina kako bi osnovali Kinesku komunističku partiju, predsjednik Xi Jinping nedavno je predvodio svoj politbiro gdje je položio zakletvu da će se pridržavati principa i "žrtvovati sve" za partiju i narod, piše Reuters.
Raskošna spomen-dvorana u Šangaju je centralna točka u kojoj Kina slavi stotu obljetnicu partije koja kontrolira najmnogoljudniju državu i drugo najveće gospodarstvo u svijetu.
Prikazan je i video koji ističe najponosnija postignuća Kine, uključujući prvu atomsku bombu, izgradnju prestižne infrastrukture i nedavnu bespilotnu misiju na Mars.
Pritom su zanemareni veliki nemiri 20. stoljeća za koje povjesničari računaju da su ubili milijune kao što su: glad 1958.-1960. godine, desetljeće kaosa u "Kulturnoj revoluciji" u 1960-ima i progon koji je usmrtio stotine ili čak tisuće ljudi nakon revolucije demokratskih aktivista na trgu Tiananmen 1989. godine.
"Puno povijesti partije treba zaboraviti", rekao je Robert Bickers, povjesničar stranke na britanskom sveučilištu u Bristolu. "Tijekom svojih 100 godina postojanja uložili su veliki napor kako bi osigurali dogovoreni tekst povijesti koji treba slaviti."
'Povijesni nihilizam'
Stranka već dugo pokušava kontrolirati povijest. Taj se napor intenzivirao pod Xijem, koji je predvodio kampanju protiv "povijesnog nihilizma", definiranog kao svaki pokušaj korištenja prošlosti za propitivanje vodeće uloge stranke ili "neizbježnosti" kineskog socijalizma.
Kineska akademija društvenih znanosti osnovala je specijalnu povijesnu jedinicu za širenje službene verzije prošlosti. Ove godine Peking je uspostavio telefonsku liniju za građane da vlastima prijave povijesni nihilizam.
Glenn Tiffert, povjesničar s Instituta Hoover sa Sveučilišta Stanford, rekao je da ova kampanja odražava nesigurnost stranke i utemeljena je u Xijevom strahu da bi se mogla srušiti poput sovjetskog režima, svrgnutog 1991. godine.
"Čini se da je to njegova posebna preokupacija od samog početka", rekao je. "To je dio sustavnijeg, integriranog pristupa ponovnom uspostavljanju vlasti stranke i osiguravanju da to ne ide putem sovjetske komunističke partije."
Unatoč Xijevim naporima da naglasi kontinuitet stoljetnih napora stranke da pomladi Kinu, nova spomen-dvorana pokazuje da se stranka ipak udaljila od svojih korijena.
Iako opisuje svoja prva desetljeća kao trijumf marksističkih ideja, ne spominju se teoretska izobličenja koja su partiji omogućila da odbaci kolektivizam maoističkog doba i pokrene tržišne reforme koje su njezino gospodarstvo transformirale u drugo po veličini na svijetu, ali ujedno i u jedno od najneravnopravnijih.
Popis stranačkih "činjenica i brojki" koje je službeni Shanghai Daily objavio ovog mjeseca jedva spominje ideologiju, rekavši kako je misija stranke "tražiti sreću za kineski narod i podmlađivanje za kinesku naciju".
"Više se ne radi o vjeri u komunizam, već o isporuci robe", rekao je Tiffert. "A da bi to održali, žele prikriti sve pogrešne korake."
Yang Xuzhen, 89-godišnjakinja koja je u invalidskim kolicima posjetila spomen dvoranu, rado se prisjetila postignuća stranke, rekavši da ju je organizacija kojoj je pristupila prije sedam desetljeća spasila teškog rada i ropstva.
Komunistička partija "toliko je pomogla u promjeni u ovoj zemlji, posebno za ljude na selu, siromašne ljude i sve manjine", rekla je.
