Nakon što su jučer postavljene barikade sa srpske strane kod Zupca, kod Ibarskog mosta mogli su se vidjeti talijanski karabinjeri. Mnogi su se pitali što oni tamo uopće rade.
Naime, jedinice KFOR-a od ranije patroliraju sjeverom Kosova, a talijanski karabinjeri su dio Međunarodne specijalne jedinice na području Mitrovice. Na karabinjere se lokalno stanovništvo već naviknulo. Naime, prvi put su na tom području raspoređeni još 1999. godine.
Talijanski karabinjeri kod Ibarskog mosta
Pukovnik NATO-a Enio Simone i zapovjednik Međunarodne specijalne jedinice KAFOR-a prije dvije godine rekao je rekao da su talijanski karabinjeri u stanju izvesti zadatke koji uključuju i skupljanje obavještajne podatke o kriminalu te kontroli mase i nerada, prenose novosti.rs. "Aktivnosti ove jedinice također obuhvaćaju direktnu pomoć obiteljima širom Kosova u bliskoj suradnji s lokalnim centrima Crvenog križa", napisali su u svom priopćenju prije dvije godine iz KFOR-a.
Most na Ibru simbol podjele
Sam most preko Ibra postao je simbol podjele Kosova. Ovaj čelični most dijeli mjesto na Sjevernu i Južnu Mitrovicu, oko 80.000 kosovskih Albanaca živi na jugu grada, a oko 20.000 Srba na sjeveru. Trebao je to biti i most pomirenja i suradnje, na njegovoj je rekonstrukciji prije 20-ak godina radilo francusko-britanska tvrtka "Freyssinet" te su imali podjednaki broj radnika srbijanske i albanske nacionalnosti.
Preko same rijeke postoje još dva mosta, koja se rijetko koriste, pa je ovaj preko Ibre postao glavna ruta komunikacije dvaju strana grada.
Zanimljivo je kako su lokalne vlasti sa sjevera 2014. na mostu izgradile takozvani "Park mira" nakon uklanjanja barikada, da bi već iduće godine uklonili park, "revitalizirali most" i uspostavili njime promet. Projekt ove "revitalizacije mosta", piše Slobodnaeuropa.org financirala je Eu i koštala je oko 1,2 milijuna eura.
U samoj Kosovskoj Mitrovici jučer su odjekivale sirene za uzbunu zbog pobune u sjevernom dijelu grada, gdje pretežno živi srpsko stanovništvo. Pobunili su se zbog zakona koji je trebao stupiti na snagu, a koji bi ograničio ulazak stanovnika sa srpskim dokumentima, na isti način kao što se u Srbiju ne može ući dokumentima Kosova. Stanovnici na sjeveru zemlje čak su postavili i barikade.
Sve je eskaliralo, bilo je i pucnjave na sjeveru grada, na teren je izašla policija i vojska, te jedinice KFOR-a. Most između sjevernog i južnog dijela grada danas je zatvoren. Ipak, odluka o zabrani kretanja srpskim dokumentima i registarskim oznakama odgođena je. To su danas pozdravili i dužnosnici EU, a napetost se smirila. Ipak, blokade dvaju prijelaza na sjeveru još nisu uklonjene.
Talijanski karabinjeri kod Ibarskog mosta
Podsjetimo, napetost je nastala zbog odluke Prištine da se od 1. kolovoza u ponoć uvede zabranu ulaska građanima s dokumentima Srbije i umjesto njih im izdaje tromjesečnu dozvolu, tzv. "ulazno-izlazni dokument", te da registarske tablice izdane u Srbiji za gradove na Kosovu zamijeni tablicama s kosovskim oznakama RSK. Riječ je o recipročnim mjerama jer Srbija već 11 godina ne dopušta ulazak građanima Kosova s kosovskim dokumentima, nego im izdaje posebne dozvole.
Primjenu tih mjera Priština vidi kao dokaz suverenosti, dok Beograd inzistira da je po srbijanskom ustavu Kosovo i dalje dio suverenog teritorija Srbije, premda sudjelovanjem srpskih predstavnika priznaje vlast u Prištini, ali sva tijela službeno naziva "privremenim institucijama".
EU pozdravlja odgodu
Šef eurodiplomacije Josep Borrell pozdravio je odluku kosovske vlade o odgodi primjene novog režima do 1. rujna i poručio kako očekuje da će blokade koje su Srbi na sjeveru postavili odmah biti uklonjene. "Pozdravljamo odluku Kosova da odgodi mjere do 1. rujna. Očekujem da sve blokade na cestama budu odmah uklonjene", napisao je Borell na Twitteru.
Odluku je pozdravio i posebni izaslanik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, također uz poruku kako "EU očekuje da se sve blokade na cestama odmah uklone", te zahvalu Sjedinjenim Državama što su posredovale da kosovska vlada odgodi odluku. "Borrell je pozvao Kosovo i Srbiju da se uključe u dijalog o napretku. Zahvalan sam veleposlanstvu SAD-a na snažnoj podršci", napisao je Lajčak na Twitteru.
Američki veleposlanik u Prištini Jeffrey Hovenier zatražio je u nedjelju navečer od kosovskih vlasti da na 30 dana odgode primjenu odluka koje su digle na noge državni vrh Srbije, a kosovske Srbe potaknule da blokiraju ceste i dva granična prijelaza na sjeveru Kosova. Hovenier se, prema izvješćima medija, hitno sastao s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i premijerom Albinom Kurtijem i, ne dovodeći u pitanje same mjere, zatražio odgodu kako bi se srpska strana bolje upoznala "s njihovim karakterom i svrhom".
Američki diplomat je obećao da će s Europskom unijom pokrenuti zajedničku akciju i razgovore s Beogradom i kosovskim Srbima da se napetosti smire, a mjere bolje objasne. Na sjeveru Kosova, na cestama koje vode prema prijelazima sa Srbijom, Jarinju i Brnjaku, u ponedjeljak ujutro i dalje stoje barikade koje su postavili Srbi, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) zamjenik šefa policije za sjevernu regiju Besim Hoti.
'Stanje mirno, barikade stoje'
"Stanje je mirno, ništa se nije dogodilo. Barikade su tu i dalje prisutne, ali trebamo vidjeti danas tijekom dana što će biti nakon odluke koja je donesena", rekao je Hoti za RSE.
Radio televizija Srbije objavila je u ponedjeljak da je bivši posebni izaslanik predsjednika SAD-a za pregovore Beograda i Prištine u mandatu Donalda Trumpa, Richard Grenell, ocijenio da kosovski premijer Albin Kurti živi u prošlosti i da je "fašistički premijer", dok je srpske lidere savjetovao da ne smiju nasjedati. "Umjesto toga, oni se trebaju koncentrirati na ekonomski razvoj, a ne zagristi mamac", poručio je Grenel.
Talijanski karabinjeri kod Ibarskog mosta
Na plakatima u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, te općinama Leposavić, Zubin Potok i Zvečan, od ponedjeljka ujutro mogu se vidjeti parole "Ovo je ZSO (Zajednica srpskih općina)", sa simbolima i porukama na engleskom jeziku, objavio je portal Kosovo online. Formiranje Zajednice srpskih općina na Kosovu obveza je Prištine preuzeta Briselskim sporazumom iz travnja 2013. o normalizaciji odnosa s Beogradom, koji je postignut pod okriljem Europske unije u vrijeme šefice diplomacije Catherine Ashton. Beograd dužnosnicima međunarodne zajednice, zemalja zapada i EU-a, ustrajno ukazuje da Priština nije ispunila tu svoju obvezu.
