Ostvare li se najgori strahovi Europe i sukob u Ukrajini proširi se kontinentom na ostale ruske susjede - Finska će biti spremna, piše Financial Times. Opasnost od rata u Europi nije ih iznenadila budući da su osam desetljeća živjeli u sjeni prvo Sovjetskog Saveza, a potom Rusije.
Finska ima zalihe. Najmanje šest mjeseci sve važnije gorivo i žitarice stoji u strateškim zalihama, dok su farmaceutske tvrtke dužne imati zalihe svih uvezenih lijekova za period od tri do 10 mjeseci.
Osim zaliha, Finska ima i civilnu obranu, ali i borce. Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacijske centre. Također, gotovo trećina odrasle populacije u Finskoj su rezervisti, što znači da ta zemlja može koristiti jednu od najvećih vojski u Europi.
"Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata", kazala je Financial Timesu Tytti Tuppurainen, članica finskog parlamenta.
Strategija 'sveobuhvatne sigurnosti'
Njihova strategija "sveobuhvatne sigurnosti" primjer je kako sve zemlje mogu stvoriti rigorozne sustave za svoje društvo ne bi li se pravovremeno zaštitile ne samo od potencijalne invazije, već i od prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada ili pandemija. Radi se, zapravo, o sigurnosti da prije svega u vrijeme krize funkcioniraju - zakoni i pravila.
Finska je spremna na najgore; stvorili su neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta te nevladinih organizacija, a osim toga kontinuirano promatraju koje su im glavne slabosti i pokušava ih ispraviti ne bi li se stvorio što je više moguće otporniji sustav prije nego se kriza uopće dogodi.
Sa svojom granicom od 1340 kilometara koju dijeli s Rusijom, Finska je vrlo izložena napadu. "S obzirom na naš geostrateški položaj, veliku kopnenu masu i rijetku populaciju, moramo učiniti sve za obranu zemlje. Redovito treniramo na mnogim razinama kako bismo bili sigurni da svi znaju što im je činiti – a krajnji rezultat je da ovo društvo možete pretvoriti u krizni režim ako bude potrebno."
Nasljeđe Zimskog rata
Sve navedeno proizašlo je iz vlastitog iskustva rata s Rusijom; brutalnog Zimskog rata, kada su se Finci 1939.-1940. uspješno odupirali invaziji Sovjetskog Saveza. Moskovski mirovni sporazum sklopljen je 1940. godine, a Finci su Rusima morali prepustiti devet posto svog teritorija, uključujući jedno od glavnih područja industrije, Vyborg.
"Nismo zaboravili, to je u našem DNK", rekao je predsjednik Sauli Niinisto, ukazujući na ankete koje pokazuju da je oko tri četvrtine Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveća brojka u Europi.
Finska ima ratnu snagu od oko 280.000 ljudi te 900.000 obučenih rezervista. Po završetku Hladnog rata nastavili su s regrutacijom svih muškaraca koji su završili školovanje, a Helsinki je zadržao jake izdatke za obranu čak i 1990-ih i 2000-ih kada su drugi smanjivali.
"Imali smo iskustvo bliske smrti u Drugom svjetskom ratu koje nas je samo ojačalo", istaknuo je bivši načelnik obrane Finske, Jarmo Lindberg.
U slučaju da vojna obavještajna služba otkrije vjerojatni napad, mobilizirale bi se snage i, koliko god je to moguće, civili bi bili evakuirani iz opasnih područja, što je značajna razlika u odnosu na ono što se dogodilo u Ukrajini. "Trudimo se osigurati da naše društvo bude snažno i da se može nositi s teškim vremenima. Spremnost i pripremljenost duboko su usađene u finske glave", kaže Niinisto.
"Nemamo posla, nemamo blagostanje, nemamo rast, ako nam obrana zakaže. To svi dobro razumiju", poručio je Janne Kuusela, šef obrambene politike u Ministarstvu obrane.
Nacionalna agencija za hitnu opskrbu (Nesa) ima bilancu od 2,5 milijardi eura, koja se sastoji od strateških zaliha šestomjesečne opskrbe žitaricama poput pšenice i zobi, te različitim vrstama goriva. Izvrši direktor Nese, Janne Kankanen, poručio je da agencija prikuplja male pristojbe od svih kupnji fosilnih goriva i električne energije u Finskoj, dajući joj time "prilično puno slobode tako da imamo mogućnost odgovoriti na različite vrste događaja u vrlo kratkom roku."
Tečajevi nacionalne obrane
Skupina nekoliko desetaka političara, poslovnih čelnika, predstavnika crkve, medija i nevladinih organizacija sastaje se četiri puta godišnje na tečajevima nacionalne obrane. Točnije, radi se o jednomjesečnom intenzivnom programu koji uključuje predavanja visokih vojnih časnika i državnih dužnosnika, kao i simulaciju krize.
No, Finska nije usredotočena samo na prijetnju invazije, već i na druge oblike napada, bilo lokalnih (primjerice trovanje izvora vode ili onesposobljavanje elektrane) ili nacionalnih (primjerice, cyber napad).
"To što je Rusija započela rat protiv manjeg susjeda može samo ojačati razumijevanje naše ranjivosti. Svijest javnosti o rizicima i prijetnjama je na visokoj razini", rekla je Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Helsinkiju.
"Ono što nas je Ukrajina naučila jest da je volja da se nešto učini zaista važna. A ako to kombinirate s mrežnim učincima male zemlje i pripremom, to je stvarno moćno", rekao je Salonius-Pasternak.
"Sve što znam jest da će Rusija uvijek biti tu i znamo da ćemo biti spremni", zaključio je Lindberg, bivši načelnik obrane.
