Oko 700 migranata iz Azije i Bliskog istoka koji su dosad boravili u Bihaću, prebačeni su u kamp na mjestu nekadašnjeg smetlišta u blizini hrvatske granice, koji agencije UN-a smatraju neadekvatnim, javlja Reuters. Nekoliko desetaka bijelih šatora, koje je čuvala policija vidjelo se na livadi okruženoj drvećem i grmljem. Na vrućini su migranti čekali hranu i koristili vodu iz spremnika kako bi se oprali i obrijali: "Ovo nije kamp. Ovo su samo šatori. Nema objekata, nema toaleta, nema odgovarajuće hrane", rekao je Mohammed Jamil, migrant iz Pakistana.
UN je kritizirao sanitarne objekte na Vučjaku i njihov položaj u blizini minskih polja, preostalih iz prošloga rata. Sami migranti žalili su se na to da su preseljeni u izolirano područje puno zmija, iz Bihaća, gdje su ipak imali pristup trgovinama, ljekarnama i internetu. Vlasti kažu kako je taj potez olakšao situaciju u gradu Bihaću, gdje su građani prosvjedovali zbog toga što migranti koji spavaju u parkovima i napuštenim kućama predstavljaju sigurnosni i zdravstveni rizik.
Naselje ni iz čega
Selam Midžić, tajnik lokalnog Crvenog križa, koji migrantima distribuira šatore, hranu, odjeću i sredstva za osobnu higijenu, rekao je da se situacija u Vučjaku svakodnevno poboljšava: "Napravili smo malo šatorsko naselje iz ničega u kojem nastojimo stvoriti sve bolje uvjete za migrante".
Za razliku od mnogih europskih zemalja, BiH nije doživjela značajne dolaske migranata u 2015. godini. No, otkad su Mađarska, Slovenija i Hrvatska zatvorile svoje granice, došlo je do priljeva velikog broja ljudi koji pokušavaju doći do bogatijih zemalja. Oko 25.000 migranata i izbjeglica ušlo je prošle godine u BiH iz Srbije i Crne Gore. Oko 6.000 ih je u Bihaću i Velikoj Kladuši, gradovima na granici s Hrvatskom, ali samo ih je oko 3500 smješteno u četiri tranzitna centra.
BiH ima problem i s readmisijom, odnosno povratom migranata iz drugih država: "Tijekom 2018. od Hrvatske smo prihvatili 652 migranta, za koje je Hrvatska utvrdila da su ilegalno ušli u njihovu zemlju s teritorija BiH. Taj broj od početka 2019. iznosi 347 migranata“, rekao je zamjenik direktora službe za poslove sa strancima BiH Mirsad Buzar.
Novih 10.000 ljudi
S druge strane, u prvih pet mjeseci ove godine u BiH je, prema službenim podatcima državne službe za poslove sa strancima, ušlo oko 10.000 ilegalnih migranata što je skoro dvostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je registrirano 5.130 migranata, javlja HINA. Najveći broj ilegalnih migranata ove godine dolazi iz Pakistana, Bangladeša, Sirije, Iraka, Afganistana, Alžira, Maroka i Indije. Iranaca je manje u odnosu na prošlu godinu, budući da je Srbija ponovo uvela vize.
U posljednje tri godine došlo je do promjene strukture migranata, tako da u odnosu na kretanja migranata 2015. i 2016., danas u najvećem broju slučajeva u BiH dolaze ekonomski migranti: "Ne želimo živjeti ovdje, želimo ići u Italiju, Njemačku", rekao je Jamil, a njegov sunarodnjak Mohammed Ahmad izjavio je kako je policija grubo tretirala migrante, iako su samo neki od njih bili problematični.
No, poneki ipak odu s bihaćkog područja, ali ne u smjeru u kojem bi htjeli: "Služba za poslove sa strancima dosad je više od 120 migranata sa područja Unskosanske županije, gdje se nalazi preko pet tisuća migranata, stavila pod nadzor u imigracijski centar i radila na njihovu udaljenju s teritorija BiH'', rekao je Buzar.
