Otkako je krenula utrka u nuklearnom naoružanju između SAD-a i Sovjetskog saveza, koja je obilježila doba Hladnog rata, pojavio se strah od nestanka čovječanstva u slučaju ispaljivanja nuklearnih bombi. Unatoč raznim ugovorima o ograničenju naoružanja, broj nuklearnih bojevih glava u rukama SAD-a i Rusije još uvijek se kreću u tisućama što je više nego dovoljno materijala za potpuno uzajamno uništenje.
U slučaju lansiranja nuklearnog oružja velikih razmjera s bilo koje strane, neprijatelj bi gotovo sigurno odgovorio svojom nuklearnom municijom čime bi dijelovi svijeta mogli biti pretvoreni u pustoš, piše Daily Mail.
Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je nedavno gađao Ukrajinu novim balističkim projektilom, prisilila je svjetske čelnike i zapovjednike da se suoče s novom mogućnošću udara na Zapad ili na nekog od saveznika. Unatoč sustavima za rano upozoravanje, tu su scenariji u kojem bi veliki gradovi mogli pretrpjeti izolirani napad.
Profesor i povjesničar nuklearne tehnologije Alex Wellerstein za Daily Mail je izradio simulaciju što bi se dogodilo u slučaju ispaljivanja jedne ruske bombe Topol-M SS-27 ICBM iznad nekih od najvećih europskih ili američkih gradova. Procjene broja žrtava i izvješća o šteti temelje se u slučaju kada bi Topol-M eksplodirala nekoliko stotina metara iznad tla. U ove procjene nisu uračunate žrtve koje bi stradale u narednim danima, tjednima i mjesecima od posljedica radijacije te zbog nedostatka hrane, vode i medicinske skrbi.
Treba naglasiti da Topol nije najrazornije rusko oružje. U svom arsenalu Putin ima RS-36 'Sotonu' ICBM koja nosi više bojevih glava. No, bojeva glava Topola ima procijenjenu snagu od 800 kilotona, što je otprilike 50 puta više od snage prve atomske bombe bačene na Hirošimu tijekom Drugog svjetskog rata. Izravan udar doveo bi do "vjerojatno fatalnog prstena radijacije", dok bi oni preživjeli zadobili opekline trećeg stupnja.
Posljedice bi, u najmanju ruku, bile katastrofalne. Oni koji bi preživjeli i htjeli započeti obnovu gradova, unutar pet do šest godina počeli bi primjećivati veću učestalost obolijevanja od raka krvi, štitnjače, dojke i pluća. Trudnice bi imale veće stope pobačaja i smrtnosti dojenčadi što bi ostavilo teške ožiljke i na budućim generacijama.
Eksplozija ne bi pogodila samo mjesto iznad kojeg je eruptirala, nego bi se udarni val nastavio kotrljati, uništavajući infrastrukturu i odnoseći nove žrtve kilometrima dalje.
London
Budući da eksplozija u zraku uzrokuje stvaranje takozvanog oblaka gljive koji se izdiže, požari bi se nakon lansiranja bombe proširili na veliko područje zbog čega bi i oni skriveni u atomskim skloništima bili u opasnosti od trovanja ugljičnim monoksidom. Wellersteinov model predviđa da bi gotovo milijun ljudi u Parizu bilo ubijeno trenutačno, a još 2,2 milijuna pretrpjelo bi teške ozljede, koje bi vjerojatno dovele do još smrtnih slučajeva.
Svi koji bi se našli unutar tri četvorna kilometra od detonacije Topola isparili bi zbog velike vatrene kugle koja bi bila užarena poput sunca. Zgrada parlamenta, Buckinghamska palača, Westminsterska opatija i trg Trafalgar bi bili potpuno uništeni.
U djeliću sekunde toplina bi pokrenula visokotlačni udarni val od eksplozije koji bi uništio zgrade. Sve unutar 134 četvornih kilometara bilo bi gotovo sigurno izbrisano, a ljudi bi umrli od užasnih ozljeda i opeklina cijelog tijela.
Veliki broj ljudi koji žive u područjima poput Straforda, Chiswicka i Wimbledona zadobili bi opekline trećeg stupnja, dok bi tamošnje zgrade pretrpjele značajna oštećenja.
Pariz
Posljedice i broj žrtava u francuskoj prijestolnici bili bi još gori. Procjenjuje se da bi u eksploziji odmah poginulo oko 1,5 milijuna ljudi, dok bi se broj ozlijeđenih popeo na 2,7 milijuna.
Kada bi Topol bila detonirana iznad središta Pariza, s lica zemlje bi izbrisala simbol toga grada Eiffelov toranj kao i Palais de Chaillot. Slavoluk pobjede, muzej Louvre i toranj Montparnasse bili bi pretvoreni u ruševine.
Amsterdam
Veći dio Amsterdama bio bi izbrisan u slučaju nuklearne katastrofe. Otprilike 370.000 ljudi poginulo bi odmah nakon eksplozije, a više od pola milijuna zadobilo bi teške ozljede.
Centar grada i obližnja luka bili bi potpuno uništeni, dok bi zgrade u susjednom Haarlemu bile oštećene.
Rim
Veliki broj žrtava, njih 770.000, stradalo bi u Rimu, dok bi njih više od milijun pretrpjelo ozbiljne ozljede. Koloseum i Panteon, kao i veliki dio starog Rima bili bi pretvoreni u prah.
Vatikan, udaljen nekoliko kilometara od epicentra eksplozije, također bi pretrpio ogromnu štetu, dok bi većina stanovnika umrla.
Berlin
Katastrofa iznad Berlina ubila bi 640.000 ljudi, a gotovo dvostruko više (1,2 milijuna) mučilo bi se sa strašnim ozljedama. Brandenburška vrata, berlinska katedrama i zgrada njemačkog parlamenta također bi nestali.
Varšava
Topol bi u Varšavi ubio 615.000 ljudi, dok bi njih 750.000 proživljavalo katastrofalnu muku zbog stravičnih ozljeda. Većina starog grada Varšave te financijsko i poslovno središte bili bi izbrisani.
Helsinki
U nešto rjeđem glavnom gradu Finske, od eksplozije bi trenutačno stradalo više od 120.000 ljudi, dok bi se broj ozlijeđenih popeo na 300.000. Nekoliko otoka arhipelaga na kojem je grad izgrađen bilo bi uništeno, dok bi helsinška zračna luka na 16 kilometara udaljena od središta pretrpjela određena oštećenja.
Stockholm
U glavnom gradu Švedske stradalo bi 268.000 ljudi, a ozlijeđenih bi bilo 500.000. I ovdje bi eksplozija uništila vitalnu infrastrukturu i arhitekturu pa bi švedska kraljevska palača, gradska vijećnica i muzej bili bi pretvoreni u prah.
Washington DC
Kada bi Topol udario u srce američke prijestolnice, broj žrtava popeo bi se na 485.000, dok bi 839.000 pretrpjelo teške ozljede. Simbol američke demokracije Bijela kuća i zgrada Kapitola bile bi srušene zajedno s prepoznatljivim spomenikom u Washingtonu.
New York
Zračni udar iznad New Yorka također bi imao katastrofalne posljedice s obzirom na gustoću naseljenosti i golemu infrastrukturu. Vatrena kugla spalila bi sve u Sohou, Maloj Italiji, Lower East Sideu, East Villageu i West Villageu, a erupcija bi sravnila zgrade i ubila stanovnike u Midtownu, Long Islandu, Williamsburgu, Brooklynu i Upper East Sideu, kao i preko rijeke u Jersey Cityju i Hobokenu.
Stradalo bi oko 1.560.000 ljudi, dok bi broj ozlijeđenih dosegao vrtoglava tri milijuna.
POGLEDAJTE VIDEO: Žrtve nuklearnog napada na Japan i danas liječe u bolnicama. Svjedočanstva su mučna
