Potpomognuto samoubojstvo ili laički eutanazija, u mnogim je zemljama i kulturama još uvijek tabu tema, ali i taj tabu se polako ruši.
Potpomognuto samoubojstvo legalizirale su Austrija, Nizozemska i Belgija. Na tom putu je i Portugal i još nekoliko zemalja, a u Švicarskoj su čak izmislili kapsulu za smrt koju si sami možete napraviti da ne gnjavite druge ljude.
Kad tad, ta će tema doći na dnevni red i u Hrvatskoj pa kad dođe da znate o čemu je riječ.
U Austriji lijek, a u Švicarskoj kapsula
Eutanazija - može! Rekla je Austrija. Teško i neizlječivo bolesni koji trpe veliku bol moći će popiti smrtonosni lijek i tako okončati život vlastitom voljom ili uz nečiju pomoć.
"Opravdano je kod osoba koje pate od teških bolesti sa smrtnim
ishodom ili od ozbiljnih neizlječivih bolesti koje uključuju
veliku patnju", objašnjava Berhard Müller,
ustavni stručnjak sa Sveučilišta u Beču.
Da se dosadašnja pravila izmjene, zatražilo je nekoliko
Austrijanaca. Među njima 56-godišnjak koji boluje od multiple
skleroze i ne može si oduzeti život bez pomoći te jedan
liječnik koji bi u takvim situacijama pomogao, ali ne želi
završiti u zatvoru.
U Austriji lijek, a u Švicarskoj kapsula. Sarkofag vas na drugi
svijet odvede za manje od minutu.
"Teško je prodati nešto što ljudi koriste kako bi okončali svoj
život i zato sam zadovoljan kad vidim da sam stvorio nešto
korisno i nešto što ću učiniti besplatnim", kaže Philip
Nitschke, izumitelj kapsule za eutanaziju.
Potpomognuto samoubojstvo, odnosno eutanazija je legalna u
Švicarskoj već deset godina, lani je tako umrlo 1300 ljudi.
Nedavno je eutanazija legalizirana na Novom Zelandu, uskoro i u
Portugalu. Dopuštena je u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj,
Luksemburgu i Kanadi.
A u Hrvatskoj? "Ne postoji univerzalna podjela niti univerzalna
definicija eutanazije. Tako primjerice s obzirom na radnju
razlikujemo aktivnu i pasivnu eutanaziju, s obzirom na aspekt
volje dobrovoljnu, nedobrovoljnu čak i eutanaziju protiv
volje. Što se tiče naše kaznenopravne doktrine prisutno je
stajalište kako se kazneno djelo usmrćenja pojam usmrćenja
na zahtjev ne može podvesti pod pojam eutanazije te kako je
aktivan oblik eutanazije zabranjen, dok je ona
pasivan dozvoljen", pojašnjava Tomislav
Nedić s Pravnog fakulteta u Osijeku.
Dopušteno je ako se eutanazija izvrši neliječenjem,
isključivanjem aparata, prestankom terapije pa se pacijenti pusti
da umre. Druga aktivna, kojom se osoba izravno usmrćuje lijekom
ili injekcijom, je kod nas zabranjena. I tema je to o kojoj se
puno ne govori.
Hrvati pravo izbora nemaju
Još uvijek tabu tema, ali ne i za one koji su se u životu svega
nagledali poput patologinje Snježane Čužić. "Da
svatko ima pravo na život da, ali u jednom trenutku čovjek
poželi umrijeti, njegova želja se treba poštivati. Neke smrti su
bolne za osobu koja umire, ali i za članove obitelji. Mislim da
bi svaki čovjek morao imati mogućnost se odlučiti za
eutanaziju", kazala je Čužić.
Hrvatsku je 2012. potresao slučaj kada je otac 19-godišnjoj kćeri
koja je nakon operacije mozga ostala nepokretna i nije mogla
komunicirati želio olakšati patnju pa joj je dao veliku količinu
tableta te prerezao zapešća. Isto je učinio i sebi, no
preživio je i za to kazneno odgovarao. Za jedne je to moralno i
etičko pitanje, za druge pravo izbora.
"Na domaćim vlastima je da uspostave domaćih zakonodavni okvir s kojim će se omogućiti oboje. S jedne strane da osoba ne bude lišena života, a s druge strane da ne bude u tako teškim okolnostima i mimo svakog ljudskog dostojanstva. Da je se ne tjera da vodi takav život protivan ljudskom dostojanstvu i srži", tvrdi Lidija Horvat, odvjetnica i stručnjakinja za ljudska prava.
No, Hrvati pravo izbora nemaju i čini se da još dugo neće moći umrijeti uz pomoć tablete ili injekcije.
