Nazivajući današnji Balkan iliti Jugoistočnu Europu rizičnim eksperimentom Europske unije, njemački i švicarski mediji ovih su dana dosta pisali o zbivanjima u ovoj regiji i njenom približavanju Europskoj uniji.
"Jugoslavija je propala kao država, ali je kao politički prostor još vrlo živa"
Deutsche Welle citiraDušana Reljića iz berlinske Zaklade za znanost i politiku koji kaže kako je pola svog radnog vijeka proveo istražujući procese transformacije u zemljama na prostoru bivše Jugoslavije. Prema njegovim riječima, "integracija u EU znači i postupno približavanje gospodarskih i pravnih struktura jedne zemlje razini koju imaju zemlje-članice, što u slučaju balkanskih zemalja nije uspjelo".
"Regija je ekonomski zaostala. Morala bi imati gospodarski rast od najmanje šest posto godišnje da bi do 2040. dostigla razinu prosjeka EU. To je u postojećim uvjetima nerealno – trenutno je rast manji od tri posto", smatra Reljić.
On vidi dva uzroka tako lošoj situaciji: promašenu politiku privatizacije i nedosljednu ekonomsku integraciju u EU. Da bi se što prije približile prosjeku EU, nužno je da zemlje iz regije provedu za što moraju biti politički stabilne. Reljić smatra da pravne i političke reforme mogu biti ostvarene samo paralelno s ekonomskim i socijalnim oporavkom. Prema njegovim riječima, regija fukcionira po principu spojenih posuda.
"Jugoslavija je propala kao država, ali je kao politički prostor još vrlo živa. U tom sistemu, EU polaže na autoritarne figure poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. EU se nada da bi se zemlje podložne krizama, poput Makedonije, Kosova ili BiH tako mogle držati pod kontrolom, a to je rizičan eksperiment u realpolitici", piše Neue Züricher Zeitung.
17.09.2017., Beograd - Okupljanje sudionika Parade ponosa na Cvetnom trgu, sa kojeg ce krenuti setnja gradom. Nekoliko stonina sudionika parde cuva 3000 policajaca. Photo: Srdjan Ilic/PIXSELL
Promjena spola u Beogradu za samo 10 tisuća eura
Deutsche Welle citira isti list i kada piše o Beogradu kao "meki za transrodne osobe".
"Za žene koje su zapravo muškarci i za muškarce koji se osjećaju kao žene, Beograd je destinacija snova. Ovdje postoje četiri klinike specijalizirane za promjenu, odnosno prilagođavanje spola. To isprva iznenađuje jer je Srbija konzervativna i patrijarhalna zemlja. Crkva propisuje strogo definiranu podjelu na spolove, a donedavno je gay-parada bila pouzdan povod za žestoke tučnjave. No, stvari se polako mijenjaju. To što je premijerka Srbije Ana Brnabić lezbijka i što se povremeno pojavljuje u javnosti sa svojom partnericom - više nikoga ne čudi", piše švicarski dnevnik uz podatak da u Beogradu operacijski zahvat promjene spola košta oko 10.000 eura, što je mnogo povoljnije nego u zapadnim zemljama.
S druge strane, minhenski Süddeutsche Zeitung objavio je tekst Marije Latković, kćeri hrvatskih gastarbajtera, pod naslovom "Više ne razumijem svoju zemlju" a povodom reakcija njenih hrvatskih prijatelja na samoubojstvo Slobodana Praljka u Haagu.
"U mom odnosu s Hrvatskom postojala je i doza kiča koji je rezultat projekcije, što sam slutila još i prije početka prvih procesa osumnjičenima za ratne zločine. Nacionalista je uvijek bilo… Ali postojala je razlika u tome je li bila riječ o političarima i bivšim oficirima, ili o ljudima s kojima preko dana na plaži dijeliš pržene krumpiriće a noću snove, sjedeći na nekom zidu. Nemali broj onih koji su mi bili i do danas ostali važni, otvoreno slave počinitelje kao heroje i ne prihvaćaju druga mišljenja", napisala je.
"Hrvati ne vide bolju budućnost, pa se okreću prošlosti"
Dodala je u svome tekstu kako zbog siromaštva i visoke nezaposlenosti mnogo Hrvata ne vidi perspektivu u budućnosti, pa se okreću prošlosti koju, kaže, konzervativci i desničari slikaju lijepim bojama.
"Uvijek mi je izgledala čudno predstava prema kojoj gastarbajtersko dijete sjedi na dvije stolice. Za mene je uvijek postojala samo jedna – ona koju sam sama napravila od hrvatskih i njemačkih utjecaja u sebi: klimava konstrukcija, ali konstrukcija koja je svih ovih godina ’držala’. Nakon što sam u hrvatskim novinama pročitala mnogo članaka o Slobodanu Praljku i vidjela što su moji poznanici i prijatelji postavljali na Facebook, primjetila sam da se ta konstrukcija zaklimala jače nego inače", napisala je Marija Latković za Süddeutsche Zeitung.
