Deset europskih zemalja priznalo je u ponedjeljak venezuelskog oporbenog vođu Juana Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele, na što je Rusija reagirala rekavši da se radi o stranom uplitanju, javile su agencije.
Guaidoa su priznale Španjolska, Velika Britanija, Austrija, Švedska, Danska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Latvija i Litva.
Do koordiniranog poteza europskih država došlo je nakon što je istekao osmodnevni ultimatum koji je prošli vikend dan predsjedniku Nicolasu Maduru da sazove prijevremene izbore.
Maduro je odbacio ultimatum rekavši da neće popustiti pod pritiscima onih koji žele njegov odlazak i podupiru njegovog protivnika, Juana Guaidoa.
Guaido, predsjednik Nacionalne skupštine u kojoj većinu ima oporba, proglasio se privremenim predsjednikom prošli mjesec, što je bio korak koji je podijelio globalne sile.
Priznanje europskih sila
Dok su SAD, Kanada i dobar dio latinoameričkih zemalja, te sada formalno i dio europskih država, stali iza Guaidoa i priznale ga za privremenog predsjednika, Rusija, Kina i Turska podupiru Madura.
"Danas se navršilo osam dana od kada je Španjolska s drugim europskim partnerima zatražila od režima Nicolasa Madura raspisivanje slobodnih, demokratskih i transparentnih predsjedničkih izbora.
S obzirom da je došao taj dan, a da nije napravljen niti jedan korak prema tome, španjolska vlada službeno priznaje predsjednika venezuelanskog parlamenta Guaidoa za predsjednika Venezuele“, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez na konferenciji za medije u Madridu. Španjolska je bila prva zemljaa EU-a koja je priznala Guaidoa.
Uslijedilo je priznanje Velike Britanije. "Nicolas Maduro nije sazvao predsjedničke izbore unutar roka od 8 dana koji smo postavili", objavio je ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt na Twitteru. "Stoga Velika Britanija zajedno s europskim saveznicima priznaje Guaidoa za prijelaznog ustavnog predsjednika dok se ne održe vjerodostojni izbori", kazao je Hunt. "Nadajmo se da će nas to dovesti bliže zaustavljanju humanitarne krize".
Švedska je također objavila da priznaje Juana Guaidoa. "U ovoj situaciji, podupiremo Guaidoa i smatramo ga legitimnim prijelaznim predsjednikom", rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Margot Wallstrom za švedski radio.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz na Twitteru je napisao da se Guaido "može osloniti na našu punu potporu u svojim naporima da uvede demokraciju u Venezueli koja predugo trpi loše upravljanje socijalista i nedostatak pravne države".
Danski ministar vanjskih poslova kazao je da njegova zemlja priznaje čelnika Nacionalne skupštine za privremenog predsjednika Venezuele do novih slobodnih i demokratskih izbora.
"Pozdravljamo slične izjave ključnih partnera iz EU-a", napisao je na Twitteru Anders Samuelsen.
Francuski predsjednik Emmaneul Macron istaknuo je priznajući Guaidoa da građani Venezuele imaju pravo slobodno i demokratski izabrati.
Njemačka i Nizozemska također su priznale Guaidova, a sve većem broju europskih zemalja priključile su se i Latvija i Litva jer EU želi, kako je tvitao litavski ministar vanjskih poslova, da se u Venezuelu vrate "demokracija i vladavina prava".
Osmodnevni rok koji su europske zemlje dale predsjedniku Nicolasu Maduru da sazove izbore istekao je u nedjelju.
Maduro je isti dan odbacio ultimatum, rekavši da neće popustiti pod pritiscima onih koji žele njegov odlazak i podupiru njegovog protivnika, Juana Guaidoa.
Moskva kritična prema europskim potezima
Kremlj je objavio da priznanja Juana Guaidoa predstavljaju strano uplitanje i da Venezuelci, a ne strane zemlje, trebaju sami riješiti svoje domaće političke probleme.
Na priznanje Guaidoa "gledamo kao na pokušaje da se ozakoni uzurpacija moći, izravnim i neizravnim miješanjem u unutarnja pitanja Venezuele", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"To ni na koji način ne pomaže mirnom, učinkovitom i održivom rješenju krize koja potresa Venezuelu", dodao je.
