Donald Trump je u svom prvom mandatu pokušao, ali nije uspio, oslabiti Europsku uniju trgovinskim ratom.
No sada je pronašao osjetljiviju točku: golema sigurnosna kriza koju je izazvao povlačenjem američke potpore Ukrajini razotkriva potencijalno smrtonosne pukotine u bloku od 27 država. I ništa ga ne bi moglo više obradovati.
Trump već dugo otvoreno izražava prijezir prema EU, koju je opisao kao organizaciju stvorenu da "prevari Sjedinjene Države". Za njega je EU na istoj listi s drugim nadnacionalnim institucijama poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koje treba obuzdati jer, prema njegovom mišljenju, iskorištavaju Ameriku, piše Politico.
Podcjenjivanje, vrijeđanja i hladni odnosi
Već u prvim tjednima svog drugog mandata, Trumpova administracija pokazala je da nema namjeru pridavati posebnu pažnju Bruxellesu. Europski povjerenik za trgovinu posjetio je Washington, no Trump je samo pojačao planove za uvođenje carina. Prijedlozi šefa europske diplomacije brutalno su odbijeni od strane američkog državnog tajnika Marca Rubija. Poruka je jasna - Trump planira zaobići EU i igrati na podjelu među nacionalnim čelnicima. To mu nije bilo moguće u trgovinskom ratu prvog mandata, kada je Europa uzvratila jedinstveno. No sada, podjele oko rata u Ukrajini postavljaju egzistencijalna pitanja o jedinstvu bloka.
Trumpov antieuropski potez sada se poklapa s dugogodišnjim neprijateljstvom Kremlja prema EU i izaziva krizu u europskim institucijama. EU kao cjelina pokušava dokazati svoju relevantnost, dok nacionalni lideri poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera preuzimaju inicijativu u odgovoru na Trumpovu politiku.
Podrška desnici za uništenje EU
Europsko vijeće, koje bi trebalo donositi ključne vanjskopolitičke odluke konsenzusom, sada se pokazuje kao presporo i previše podijeljeno da bi se nosilo s olujom koju Trump podiže oko Ukrajine. Trump ne samo da potresa blok približavanjem Kremlju i podrivanjem zapadne alijanse, već izravno intervenira u europsku politiku podržavajući uspon krajnje desnih stranaka.
Najpesimističniji promatrači u Europi tvrde da Trumpova administracija namjerno promovira populističke nacionalističke snage kako bi pomogla uništiti EU i pretvorila ju u labavi savez država, od kojih bi svaka bila podložnija Sjedinjenim Državama – ili čak Rusiji.
Trumpova odbojnost prema, kako ju on naziva, "vrlo gadnoj" EU nije novost. Oduvijek ga je iritiralo što EU ima goleme trgovinske suficite u odnosu na SAD, dok se istovremeno oslanja na Ameriku za vojnu zaštitu. Najpoznatije je njegovo nezadovoljstvo zbog broja luksuznih njemačkih automobila na Petoj aveniji u New Yorku. Belgija, sjedište EU institucija, bila je na popisu njegovih "usranih zemalja".
Napeti, ali funkcionalni odnosi u prvom mandatu
No unatoč tome, Trump je tijekom prvog mandata ipak morao surađivati s visokim europskim dužnosnicima. U nekim slučajevima čak je i razvio simpatije prema nekima od njih. Margaritis Schinas, bivši glasnogovornik Europske komisije za vrijeme predsjednika Jean-Claudea Junckera, prisjeća se napetih, ali funkcionalnih odnosa u prvom Trumpovom mandatu.
"Uvijek je bilo malo predstave, no činjenica je da je Trump volio Junckera", rekao je Schinas pa dodao "Volio je Donalda Tuska (bivšeg predsjednika Europskog vijeća). Njih dvojica su se 'ponjušila' i zaključili da mogu surađivati."
Ovaj put, međutim, Trump ne pokazuje nikakav interes za suradnju s dužnosnicima EU. Od svih europskih lidera, samo talijanska premijerka Giorgia Meloni i mađarski premijer Viktor Orbán dobili su službeni poziv na njegovu predsjedničku inauguraciju, zajedno s drugim krajnje desnim europskim političarima koji su pohodili Kapitol na taj događaj.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen srela se s potpredsjednikom SAD-a JD Vanceom, koji je u Europi izazvao brojne kontroverze, ali nije uspjela dogovoriti osobni sastanak s Trumpom.
Nema puno koristi od razgovora
Čak i oni koji su imali priliku razgovarati s Trumpovim dužnosnicima nisu imali puno koristi od toga.
Kada je povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič posjetio Washington u siječnju, ne samo da se vratio praznih ruku, već je tjedan dana nakon povratka doznao da Trump planira uvesti 25-postotne carine na sve uvoze iz EU. Šefčovič je bio pripremio konkretne prijedloge za izbjegavanje trgovinskog rata, uključujući povećanje kupovine američkog ukapljenog plina i smanjenje europskih carina na automobile kako bi se izjednačile s američkima. No Trumpova administracija jednostavno nije pokazala interes.
Slična situacija dogodila se kada su europarlamentarci, predvođeni njemačkom zelenom zastupnicom Annom Cavazzini, prošlog mjeseca otputovali u Washington kako bi pokušali izgraditi dijalog s republikancima o europskim zakonima o tehnologiji.
Iako su sastanci bili uljudni, tek što su se vratili kući, objavljeno je pismo republikanskog kongresmena Jima Jordana upućeno Ursuli von der Leyen, u kojem traži da mu tehnološke kompanije dostave svu korespondenciju s EU dužnosnicima o tome kako se pridržavaju "cenzorskih režima".
Bitka za moć u Bruxellesu
Najveći problem za EU nije samo Trumpova politika, već i činjenica da Bruxelles gubi sposobnost odlučnog odgovora. Dok Komisija pod Ursulom von der Leyen još uvijek ima moć donositi odluke o proračunu, trgovini i tržišnom natjecanju – čime može uzvratiti Trumpovim carinama – drugi dužnosnici, poput predsjednika Vijeća EU Antónia Coste i šefice diplomacije Kaje Kallas, morat će se boriti za svoju relevantnost.
Jedini pozitivan aspekt u cijeloj situaciji jest činjenica da i Trump i Rusija ulažu toliko energije u slabljenje EU. To samo dokazuje da je EU, unatoč svim kritikama, i dalje sila koja se ne može zanemariti.
"Stalno slušamo da EU nije utjecajna, da ne značimo ništa," rekao je jedan dužnosnik EU. "Ali ako Trump i Putin pronalaze zajednički jezik u tome da nas identificiraju kao svog neprijatelja, vjerojatno to znači da zapravo itekako nešto značimo."
POGLEDAJTE VIDEO: Donesena je odluka da Europa kreće u naoružavanje do zuba
