U sjeni rasprava o “novom normalnom” u nekim zemljama dosta se govori i piše da je korona ubrzala odumiranje gotovog novca, ‘šuškavih’ novčanica i kovanica, piše u ponedjeljak Večernji list.
Novčanica kao svetinja
Na europskom zapadu, Austrija i Njemačka se doživljavaju kao dvije najveće utvrde gotovinskog plaćanja, navodi dnevnik. Papirnata novčanica se u Njemačkoj doživljava kao svetinja, a u Austriji je tijekom prošle izborne kampanje trajala ozbiljna rasprava o tome da se plaćanje gotovim novcem zajamči kao jedna od temeljnih ustavnih sloboda.
Posljednji poznati podaci iz 2018. kažu da se u Njemačkoj i Austriji 82 posto svih računa plaća gotovim novcem, tek nešto manje nego u Hrvatskoj – gdje je taj udio bio 85 posto. Austrija daleko prednjači pred svima prema vrijednosti izdanih računa plaćenih gotovim novcem od 67 posto, dok je u Hrvatskoj ‘kešom’ podmireno 54 posto vrijednosti svih fiskaliziranih računa u 2018., a Njemačkoj oko 50 posto.
Nordijske su zemlje gotovo istisnule gotovinske oblike plaćanja, no Nijemci i Austrijanci snažno drže do privatnosti te ne žele da banke, kartične kuće ili država na bilo koji način imaju uvid u to kamo idu, što kupuju i na što troše novac.
Čini se da su Nijemci napokon gurnuti u doba elektroničkih plaćanja bez obzira željeli oni to ili ne. Uskoro gotovina možda više neće biti kralj, piše ovih dana Deutsche Welle pozivajući se na izjave trgovaca, ali i vlasnika restorana i kafića, koji su do korone primali isključivo keš, ali su sad počeli poticati ljude da plaćaju karticama.
Zagovornici gotovinskog plaćanja u tome vide svojevrsnu urotu, a posebno im smetaju upozorenja o prenošenju virusa preko novčanica i kovanica, donosi Večernji list.
