Europa zaprijetila Putinu i Trumpu: 'Usprotivit ćemo se nametnutom miru u Ukrajini'
Donald Tusk je istaknuo da su Europljani 'jednoglasni' i da su 'u potpunosti predani nastavku pune potpore Ukrajini u njezinoj obrani u ratu protiv Rusije'
Europljani će se usprotiviti "nametnutom miru" Ukrajini, potvrdio je u ponedjeljak njemački kancelar Friedrich Merz uoči planiranog razgovora između američkog izaslanika predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Mi slijedimo jasnu liniju - nema nikakve odluke o Ukrajini i Europi bez Ukrajinaca i bez Europljana, nikakav mir se ne može nametnuti iza leđa Ukrajini, nikakvo slabljenje niti podjela Europske unije i NATO-a", rekao je njemački čelnik nakon telefonskog razgovora sa svojim ukrajinskim, francuskim, britanskim i poljskim kolegama.
Ovaj multilateralni sastanak održan je dok je Merz u Berlinu bio domaćin poljskome premijeru Donaldu Tusku, a francuski predsjednik Emmanuel Macron u Parizu je ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija. Dvojica dužnosnika prethodno su razgovarala s američkim izaslanikom Donalda Trumpa, Steveom Witkoffom i ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovim, objavila je Elizejska palača.
"U Ukrajini je u pitanju i jedinstvo Europe", istaknuo je Merz, dodavši kako je na velikim europskim zemljama, među kojima su Poljska i Njemačka, "posebna odgovornost da zajamče kako ništa i nitko ne dijeli Europu".
Nastavak potpore
Prema simultanom njemačkom prijevodu, Donald Tusk je istaknuo da su Europljani "jednoglasni" kada je riječ o ovoj pitanju i da su "u potpunosti predani nastavku pune potpore Ukrajini u njezinoj obrani u ratu protiv Rusije".
Ova intenzivna diplomatska aktivnost uslijedila je u trenutku kada su ruske snage u studenome na ukrajinskoj liniji bojišnice postigle svoj najveći napredak u zadnjih godinu dana, prema analizi AFP-ovih podataka koju je omogućio Institut za proučavanje rata (ISW).
I Volodimir Zelenski, utjelovljenje ukrajinskog otpora ruskoj invaziji već gotovo četiri godine, mora se suočiti s velikim korupcijskim skandalom u svojoj zemlji u koji je upletena i vlada, zbog čega je ostavku bio primoran podnijeti moćni šef predsjedničkog kabineta, Andrej Jermak.
Europski čelnici dali su u ponedjeljak potporu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom nakon američko-ukrajinskih razgovora o mirovnom prijedlogu koji je u inicijalnom obliku išao na ruku Rusiji, dok je istovremeno izaslanik Donalda Trumpa krenuo u Moskvu na razgovore u Kremlj.
Macron dočekao Zelenskog
Zelenskog je toplo dočekao u Parizu francuski predsjednik Emmanuel Macron, a oni su se uključili u poziv s desetak europskih lidera među kojima iz Britanije, Italije, Poljske i Europske unije. "Rat mora završiti što je prije moguće. Sada mnogo ovisi o uključenosti svakog lidera", napisao je Zelenski na X-u. Macron je objavio fotografiju s ukrajinskim čelnikom ispred počasne garde u Elizejskoj palači.
Zelenski je nakon susreta s Macronom rekao da su prioriteti Ukrajine u mirovnim pregovorima zadržavanje suvereniteta i osiguranje snažnih sigurnosnih jamstava. Zelenski je pozvao je saveznike Kijeva da osiguraju da Rusija ne bude nagrađena za rat koji je započela. On je rekao da teritorijalna pitanja u pregovorima predstavljaju najveći izazov.
Ukrajinski čelnik također je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom rekao da se nada da će razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon što Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff posjeti Rusiju.
Francuski predsjednik rekao je da samo Ukrajina može odlučivati o svojim teritorijima u mirovnim pregovorima s Rusijom. Macron je također rekao da Rusija nije pokazala znakove prekida agresije.
Mirovni plan između Rusije i Ukrajine može se finalizirati samo s Kijevom i Europljanima "za stolom", poručio je francuski predsjednik. "O pitanjima zamrznute imovine, sigurnosnih jamstava, pristupanja Europskoj uniji i europskih sankcija, (ovaj plan) može se finalizirati samo s Europljanima za stolom. Dakle, još smo u preliminarnoj fazi", dodao je.
Revizija predloženog plana
Ranije je Zelenski jasno dao do znanja da ukrajinski i američki pregovarači još nisu u potpunosti dogovorili reviziju predloženog američkog mirovnog plana, unatoč dva kruga razgovora o prilagodbi uvjeta koji su u početku išli na ruku glavnim ruskim ratnim zahtjevima.
"Postoje neka teška pitanja koja još treba riješiti", objavio je Zelenski nakon nedjeljnih američko-ukrajinskih razgovora održanih u luksuznom golf resortu na Floridi koji je izgradio Trumpov izaslanik, inače nekretninski mogul Steve Witkoff.
On je krenuo u Moskvu gdje će se u utorak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Američki i ukrajinski dužnosnici još nisu objavili nikakve izmjene koje su do sada dogovorili na plan od 28 točaka koji je Washington predstavio Kijevu prije manje od dva tjedna.
Kijev i njegovi europski saveznici inzistiraju na reviziji uvjeta koji su pozivali Ukrajinu da se odrekne dijela teritorija, smanji veličinu svoje vojske i odrekne se pridruživanja NATO-u i zabranjivali joj da primi zapadne trupe. Ukrajina tvrdi da bi to značilo kapitulaciju i izložilo je mogućem ruskom osvajanju.
Američki državni tajnik Marco Rubio koji je bio domaćin razgovora u Witkoffovom Shell Bayju blizu Miamija rekao je u nedjelju da je "Washington realističan oko toga koliko je ovo teško, ali i optimističan, posebno s obzirom na činjenicu da smo postigli napredak."
"Ima još posla. Ovo je osjetljivo“, rekao je Rubio, naglasivši da je "ovdje uključena još jedna strana... koja će morati biti dio jednadžbe, a to će se nastaviti kasnije ovog tjedna, kada Witkoff otputuje u Moskvu.“
Kijev trenutno gubi na frontu dok se suočava s najvećim korupcijskim skandalom tijekom rata. Šef kabineta Zelenskog Andrija Jermak, koji je također vodio ukrajinsku delegaciju na mirovnim pregovorima, dao je ostavku u petak nakon što su istražitelji antikorupcijske službe pretražili njegov dom. Dva ministra su također smijenjena.
Rusija ne pokazuje znakove odustajanja od svojih maksimalističkih zahtjeva dok njezine snage i dalje sporo napreduju na 1200 km dugoj liniji fronta.
U ponedjeljak je izjavila da su njezine snage zauzele još jedno naselje u istočnoj Ukrajini, a tvrdi i da je na rubu zauzimanja razorenog grada Pokrovska.
Moskva svake noći bombardira ukrajinske gradove udarima dugog dometa, uglavnom ciljajući energetsku infrastrukturu, ostavljajući Ukrajince u čestoj hladnoći i mraku dok počinje četvrta zima rata.
Ukrajina je pak pokrenula udare dugog dometa kako bi ciljala ruski izvoz nafte.
POGLEDAJTE VIDEO: Kovačević: 'Putin i Trump slažu se u dvije stvari - da je Ukrajina problem, a ne Rusija':