U svom komentaru za Deutsche Welle, novinar Kristijan F. Tripe tvrdi da američko-ruski ugovor o raketama srednjeg dometa "definitivno propada" , što Europu vraća u hladni rat koji će biti hladniji od prethodnog te povećava vjerojatnost rata na europskom području.
"Ugovor o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF) je mrtav. Taj ugovor od 1987. regulira uništavanje i zabranu projektila kakve je najprije razvio Sovjetski Savez, a zatim i Sjedinjene Države", dramatično započinje svoj komentar Tripe.
Budući da bi u slučaju upotrebe tog nuklearnog oružja stradala Europa, a ne Sjedinjene Države do kojih rakete ne mogu ni doći, za Europu je pitanje zabrane tih projektila uvijek bilo od vitalne važnosti.
Prijetnja NATO-a
Godine 1979. NATO je strateški zaprijetio ruskim čelnicima da će ako ne unište SS-20 napraviti isto oružje, što je upalilo, pa je SSSR pristao potpisati INF ugovor sa SAD-om.
Tripe smatra kako je važno imati na umu da su u tom ugovoru obje zemlje u pravnom smislu jednake kako bi se shvatilo zbog čega je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u središtu spora između Rusa i Amerikanaca ne bi li spasio taj ugovor.
Rusko kršenje sporazuma
"Rusija godinama krši ugovor razvojem nosača raketa kakve, kao pravna nasljednica Sovjetskog Saveza, nije smjela izrađivati. SAD pod Donaldom Trumpom nije dugo čekao da najavi otkazivanje ugovora.
Na zahtjeve europskih članica NATO-a sada je na snazi posljednji rok koji je dao Washington: Rusija ima vremena do 2. veljače da okonča sporne programe naoružavanja. U suprotnom će tada INF ugovor biti i formalno otkazan", piše Tripe.
Maasovo uvjeravanje Sergeja Lavrova da Rusija može spasiti ugovor i Lavrovov odgovor da ima dojam kako Amerikanci nisu zainteresirani za dijalog, Tripe interpretira kao propast nastojanja u spašavanju ugovora.
Žele se riješiti sporazuma zbog Kine
Rusija i Amerika žele se osloboditi tog ugovora budući da procjenjuju kako se uzdiže nova supersila Kina, koja ne podliježe nikakvim kontrolama raketnih sustava srednjeg dometa.
"U Europi odlično znaju za sve ove interese, ali osjećaju da su ostavljeni usred njih. Jer prije četiri desetljeća SAD je važio kao dobroćudni hegemon cijelog Zapada, a danas to više nije. Pod nepostojanim Trumpom su Sjedinjene Države postale fakultativni partner. Konzultacije i zajednička zapadna potraga za pozicijama u globalnoj politici otkazana je do daljnjeg", piše Tripe.
Kronična kriza Europe
Nadodaje da je usred svega toga Europa u "kroničnoj krizi", paralizirana brexitom i suočena s unutarnjim nemirima u Francuskoj, a "Njemačka u NATO-u u sigurnosnom smislu važi za bolesnika Europe". I dok se Njemačka pokušava baviti kontrolom naoružanja, novim prijetnjama kibernetskog rata i autonomnih sustava naoružanja, zapravo je Europa upala u slijepu ulicu.
"Pri tome se sigurnosni interes Europe tijekom godina nije promijenio ni za pedalj: ne postati bojište ili lopta za igru supersila", zaključuje Tripe.
