Najveća europska gospodarstva poduzela su u petak korake da zaštite svoje interese u Iranu, nastojeći održati sporazum o nuklearnom programu živim nakon što se iz njega povukao SAD i najavio da će slijediti sankcije. Njemačka i Francuska imaju važne trgovinske veze s Iranom i ostaju predane nuklearnom sporazumu, kao i Ujedinjena Kraljevina, a ministri vanjskih poslova tih zemalja planiraju se sastati u utorak kako bi o tome razgovarali.
Amerikanci prijete svima sankcijama
To je dio užurbanih diplomatskih aktivnosti nakon istupanja SAD-a u utorak iz, kako je ustvrdio predsjednik SAD-a Donald Trump "užasnog, jednostranog" sporazuma. Taj potez Bijele kuće prati i prijetnja kaznama svakoj stranoj tvrtki koja bi poslovala s Iranom.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da se s Teheranom treba raspraviti kako sačuvati sporazum, dok je francuski ministar financija Bruno Le Maire rekao da će države EU-a predložiti mjere za blokiranje sankcija Europskoj komisiji. "Prihvaćamo li ekstrateritorijalne sankcije? Odgovor je ne", rekao je Le Maire novinarima. "Prihvaćamo li da su Sjedinjene Države gospodarski policajac planeta? Odgovor je ne". "Prihvaćamo li vazalizaciju Europe u trgovinskim pitanjima? Odgovor je ne".
Le Maire je rekao da traži konkretna izuzeća za zemlje koje su već prisutne u Iranu, odnosno kompanije kao što su Renault, Total, Sanofi, Danone i Peugeot. U Berlinu je ministar gospodarstva Peter Altmeier rekao da je Njemačka spremna pomoći svojim tvrtkama, uključujući i pravnim savjetom, da nastave poslovati u Iranu.
Podijeljeni Europljani, ali i Iranci
Sporazum iz 2015. između svjetskih sila i Irana postavlja ograničenja za nuklearne aktivnosti te zemlje u zamjenu za ukidanje sankcija. Europljani se pribojavaju da bi njegova propast mogla pojačati sukobe na Bliskom istoku. Njemačka, Francuska i Britanija žele pregovore šireg formata koji bi uključili iranski program balističkih projektila i njegove vojne aktivnosti u regiji, uključujući Siriju i Jemen. "Trebamo raspraviti u kojim razmjerima možemo održati ovaj sporazum živim", rekla je Merkel koja je ranije o tom pitanju razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Podjele u Iranu kako odgovoriti na povlačenje SAD-a iz sporazuma pokazala su se u petak kada je ajatolah Ahmad Hatami vjernicima na teheranskom sveučilištu rekao da se europskim državama ne može vjerovati. Predsjednik Hasan Rohani je, pak u utorak rekao da će Teheran ostati u sporazumu ukoliko će ga se preostali potpisnici nastaviti pridržavati.
Le Maire je rekao da će Pariz nastojati osnažiti mogućnosti Europe da blokira sankcije i osigura kompanijama sredstva za ulaganja. On je pozvao na stvaranje tijela koje će nadzirati primjenu EU-ovih pravila za sankcije. Francuski izvoz u Iran prošle se godine udvostručio na 1,5 milijardu eura zahvaljujući prodaji zrakoplova i dijelova za automobile.
Izvoz njemačke robe u Iran povećao se za oko 400 milijuna eura na tri milijarde eura. Oko 120 njemačkih tvrtki posluje i ima svoje osoblje u Iranu, uključujući Siemens, a s Iranom trguje nekih 10.000 njemačkih tvrtki. "Spremni smo razgovarati sa svim pogođenim tvrtkama o tome kako možemo minimizirati negativne posljedice", rekao je Altmeier postaji Deutschlandfunk radio. "To konkretno znači o ograničavanju štete". Altmeier je rekao da Njemačka želi izbjeći "eskalaciju" u transatlantskim trgovinskim odnosima.
Merkel je u Muensteru izjavila da je "u našem interesu imati snažne transatlantske odnose ". No dodala je da je "loša vijest za svijet ako svi rade što ih je volja". Neki se, međutim, pribojavaju da je manevarski prostor Europe ograničen. "Europljani su u slabijem položaju jer nisu ujedinjeni", ocjenjuje Peter Beyer, njemački povjerenik za transatlantske odnose. Trumpova je snaga što njemu ne treba jedinstvo, dodao je Beyer.