Predsjednik SAD-a Donald Trump želi izaći iz Sporazuma o uništenju i zabrani proizvodnje projektila kratkog i srednjeg dometa (INF), sklopljenog s Moskvom 1987. U njemu stoji da iz Europe moraju biti povučene sve rakete srednjeg dometa. Tada je to bio ugovor olakšanja jer se činilo da će Treći svjetski rat biti nuklearan i da će do njega doći u Europi.
U zemljama istočne i srednje Europe te Njemačkoj tog se razdoblja različito sjećaju. U Njemačkoj je tada bio vrlo glasan "mirovni pokret" s "Uskršnjim mirovnim marševima" i masovnim prosvjedima. Samo ne američke rakete srednjeg dometa! Istovremeno, komunistička je propaganda na istoku Europe hvalila prosvjede, a Poljaci i Mađari su kimali glavom u nevjerici čekajući da ih zapad oslobodi od ruskog jarma.
Ugovor koji poštuje samo jedna strana
Čini se da to sada opet počinje jer se iz Njemačke čuju glasovi da se ne smije ugroziti mir. "Katastrofalna odluka", preneseno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Pritom je provokator danas isti kao i nekad – Rusija. Tada raketama SS20, danas raketama 9M729 "Novator", koje su navodno kratkog dometa, a prema američkim saznanjima imaju domet do 3400 kilometara i stacionirane su u ruskoj enklavi Kalinjingradu. NATO to vidi kao povreda ugovora INF pa se postavlja pitanje čemu ugovor koji poštuje samo jedna strana?
U osamdesetima je tvrd stav SAD-a doveo do uspjeha, a u Europi su i danas uvjereni da je oštrina jedini jezik koji Rusija razumije. Poljska, pak, ima "razumijevanje" za Trumpovu odluku o INF-u. Pojačano se naoružava protiv Rusije, ima najjaču vojsku u EU i želi da jedna divizija SAD bude stalno u Poljskoj. U Moskvi se žale da su Poljaci i Mađari dozvolili stacioniranje mobilnih američkih lansirnih uređaja MK41 koji bi mogli biti korišteni i za ispaljivanje raketa srednjeg dometa, koje su zabranjene ugovorom INF. A to je, opet, reakcija na stacioniranje ruskih raketnih sustava "Iskandar" u Kalinjingradu. Smatra se da ti sistemi mogu biti korišteni i za ispaljivanje novih raketa "Novator", piše Deutsche Welle.
Europa podijeljena
Usred ovog novog Hladnog rata, istočna Srednja Europa je podijeljena. Poljska i Rumunjska su za politiku čvrstine jer su najugroženije baltičke zemlje, a Mađari, Česi i Slovaci puno su pragmatičniji jer ne osjećaju da ih Rusija ugrožava i žele poslovati s Putinom.
No svi vide da stižu nova vremena u kojima je pravo jačeg opet ušlo u politiku i u kojima se traži jaka vojska. U Istočnoj Europi se naoružavaju, a podaci mirovnog instituta SIPRI pokazuju da su se izdaci za vojsku u istočnoj Srednjoj Europi 2017. povećali za 12 posto a u Zapadnoj Europi za svega 1,7 posto. Čak i Mađarska, čija je vojska smiješno slaba, sada nastoji osnažiti svoje oružane snage.
Za posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana obje strane su dogovorile intenzivnu kooperaciju u industriji oružja. Tu se ne radi samo o Rusiji. U ekstremnom slučaju, mogući su i sukobi između Ukrajine i Mađarske u Karpatskoj Ukrajini gdje se posljednjih mjeseci razvila kriza oko mađarske manjine. U Istočnoj Europi se svi spremaju na opasnost od vojne konfrontacije, n još uvijek nije jasno tko će protiv koga ratovati.
