Šef uprave AstraZenece Pascal Soriot kazao je da njegov tim radi "24 sata na dan, sedam dana u tjednu kako bi sredio probleme s proizvodnjom cjepiva", dodavši kako zaostaju "dva mjeseca za predviđenim planom". Istaknuo je kako je cijelu stvar zakomplicirala i zakašnjela odluka EU-a o potpisivanju ugovora jer im se time ograničilo vrijeme za rješavanje problema s opskrbom, piše La Repubblica.
Šef britansko-švedske multinacionalne tvrtke rekao je da je ugovor s Ujedinjenim Kraljevstvom potpisan tri mjeseca prije ugovora s EU-om, što je omogućilo više vremena za izglađivanje poteškoća nastalih pri proizvodnji.
Soriot je izjavio da ugovor potpisan s Europskom unijom o isporukama cjepiva nije obvezujući i pozvao je europske vlade, koje bjesne zbog kašnjenja isporuka, da ne budu toliko osjetljive. "Mi smo se obvezali da ćemo dati sve od sebe, ali nema jamstva da ćemo uspjeti", rekao je Soriot u intervjuu za La Repubblicu te da se zapravo radilo o ugovornoj namjeri.
'Planiramo Europi isporučiti milijune doza'
Soriot je naveo da je problem s povećanjem opskrbe zabilježen u dvama pogonima, u Nizozemskoj i u Belgiji.
"Vlade su pod pritiskom, ljudi postaju emocionalni i ja to razumijem jer je Komisija preuzela proces upravljanja distribucijom cjepiva za cijelu Europu. A mi sigurno ne uzimamo cjepivo Europljanima da bismo ga prodali negdje drugdje i zaradili", kaže Soriot.
"Stvar je komplicirana, posebno u ranoj fazi u kojoj morate riješiti sve moguće probleme. Vjerujemo da smo riješili ta pitanja i da u osnovi zaostajemo dva mjeseca za predviđenim planom", kazao je.
"Imali smo sličnih problema u opskrbnom lancu Ujedinjenog Kraljevstva, ali je Britanija potpisala ugovor tri mjeseca prije EU-a. Dakle, s Britanijom smo imali dodatna tri mjeseca da popravimo sve što pođe krivo. Bih li želio da radimo bolje? Naravno. Ali, znate, ako u veljači isporučimo ono što planiramo, to nije malo. Planiramo Europi isporučiti milijune doza, to nije malo", objasnio je i dodao kako AstraZeneca u suradnji sa Sveučilištem Oxford radi na cjepivu koje će ciljati južnoafričku varijantu koronavirusa.
Znanstvenici su upozorili da postoji mogućnost da će trenutna cjepiva biti manje učinkovita protiv južnoafričkog soja covida-19.
Javljaju se različiti problemi
"Možda bih trebao malo detaljnije objasniti kako proizvodimo cjepiva. Imamo velike serije staničnih kultura, serije od 1000 ili 2000 litara. U te kulture ubrizgavamo virus, bolje rečeno cjepivo. Onda stanice same dalje proizvode cjepivo", objasnio je Pascal Soriot.
"Neke od tih serija imaju vrlo velik prinos, a druge mali. U Europi smo imali jedan pogon velikog kapaciteta koje je imalo problema s prinosom. Dakle, došlo je do problema kada smo povećali proizvodnju do ove masovne razine – što do sada nije nitko učinio. Mi vrlo velikom brzinom povećavamo proizvodnju na stotine milijuna, milijardi doza cjepiva", dodao je.
"Imali smo problema s prinosom i u SAD-u. Naši inženjeri surađivali su s partnerima kako bi utvrdili gdje je nastao problem. Vjerujem da smo to sada riješili. A problemi su različiti. Na primjer, u Belgiji se vjerojatno radi o poteškoćama s filtracijom jer kada završite s izradom cjepiva, morate ga filtrirati. Nakon što ga filtrirate, stavljate ga u bočice. Naš partner u Australiji je također imao problema s prinosom, a oni proizvode cjepiva već 20 godina", kazao je.
EU još nije odobrio cjepivo AstraZenece
Cjepivo kompanije AstraZeneca se već koristi u Velikoj Britaniji, ali EU ga još nije odobrio. Očekuje se da će mu Europska agencija za lijekove (EMA) dati zeleno svjetlo potkraj ovog mjeseca.
Europska unija je u kolovozu potpisala ugovor za 300 milijuna doza, s opcijom za još 100 milijuna. Nadala se da će, čim dobije odobrenje, odmah započeti s isporukom cjepiva i do ožujka isporučiti nekih 80 milijuna doza u 27 država.
"Ne želim nikoga optuživati, samo iznijeti činjenice. A činjenica je da smo potpisali sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom tri mjeseca prije nego s Europom. Kada smo počeli suradnju s Oxfordom, oni su već surađivali s vladom Velike Britanije. Uspjeli smo prilično brzo preuzeti britanski lanac opskrbe cjepivom i poboljšati ga. Pazite, to smo sve učinili u samo nekoliko mjeseci", rekao je čelnik AstraZenece.
"Dakle, možda smo negdje manje produktivni. Zbog toga imamo razinu produktivnosti koja se kreće od jedan do tri. I, nažalost, to je stvarno peh. Zapravo, nema tu ničeg tajanstvenog. Najnižu produktivnost imaju mjesta koja opskrbljuju Europu. Iskreno, ne radimo to namjerno. Ja sam Europljanin, Europa mi je u srcu. Predsjednik naše kompanije je Šveđanin, dakle Europljanin. Naš financijski direktor je Europljanin. Mnogi ljudi u upravi je iz EU-a. Dakle, želimo tretirati Europu najbolje što možemo. Nemojte zaboraviti, mi to radimo bez dobiti. Ne pokušavamo zaraditi novac ili bilo što drugo. Mislim da smo bili fer prema Europi", dodao je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
