Deset zastupnika francuske Nacionalne skupštine i njemačkog Bundestaga u komentaru za DW zaključilo je kako će Europa, ako ne bude poradila na zajedništvu, lako postati igračka s kojom će se igrati zemlje koje slijede agresivan vanjskopolitički smjer kako bi proširile svoju moć.
Zastupnici smatraju kako se europske zemlje danas nalaze na svojevrsnom raskrižju te da je potrebno da se kolektivno organiziraju na međunarodnoj pozornici s obzirom na to da su naše vojske i industrije u opasnosti da budu tehnološki pregažene. Od velike važnosti je i to da EU i dalje bude potpisnica međunarodnih ugovora kao što je INF ili nuklearni sporazum s Iranom.
French President Emmanuel Macron (L) talks with soldiers during a visit at an Estonian military base in Tapa on the sidelines of a European Union summit, on September 29, 2017. - EU leaders hold a digital summit in the Estonian capital with French President Emmanuel Macron seeking to persuade his counterparts to overhaul European tax rules targeting Silicon Valley firms. (Photo by JANEK SKARZYNSKI / AFP)
"U kakvom svijetu želimo živjeti 2040. godine? Europske zemlje se danas nalaze na raskrižju: ako se ne uspijemo kolektivno organizirati i na međunarodnoj pozornici ne nastupimo s jednom zajedničkom vojnom strategijom, sutra ćemo postati igračka s kojom će se igrati one zemlje koje danas slijede agresivan vanjskopolitički kurs kako bi proširile svoju moć. Tri mjeseca uoči Europskih izbora ne moraju samo političke stranke nego i europski građani shvatiti razmjere ovog izazova", navode zastupnici u zajedničkom komentaru.
'Međunarodni sustav se klima'
Zabrinuto navode kako je "međunarodni sustav klimav zbog novih aktera koji se zalažu za širenje svoje moći i kroz vanjsku politiku aktualne američke vlade".
"Opasnost od novih ruskih raketa srednjeg dometa zahtjeva jedinstven pristup, s ciljem očuvanja zone zajedničke i neograničene sigurnosti. Europa ima središnji interes da i dalje bude potpisnica međunarodnih ugovora kao što je INF ili nuklearni sporazum s Iranom, koji doprinose stabilnosti i jačanju međunarodne kontrole naoružanja", pišu zastupnici.
"Suradnja nije opcija, nego obaveza", naglašavaju zastupnici u svom komentaru uz objašnjenje kako nedostatak suradnje u sektorima odbrane i sigurnosti dovodi do troškova od čak 30 milijardi eura godišnje u državama članicama EU koji se mogu izbjeći.
Potrebni su nam ambiciozniji programi
Zemlje poput Francuske i Njemačke već su započele sa stvaranjem temelja za zajedničku suradnju, a kao primjer se navodi zajedničko planiranje budućeg sustava za zračne borbe kao i konstrukcija novog modela tenka. Unatoč tome potrebni su nam još ambiciozniji programi, poput onih u svemiru, kako bismo imali neovisne sigurnosne i izviđačke sposobnosti.
"Mora biti jasno da europska obrambena suradnja ne konkurira NATO-u, nego ju ima za cilj ojačati", naglašavaju pak zastupnici.
A soldier from the Swedish Armed Forces, looks on from top of the Patria XA-360 AMV (Armored Modular Vehicle) at Hagshult Airbase, part of the Forward Operation Base of the NBG about 240km North-East of Malmo, Sweden on November 6, 2014.The Nordic Battlegroup is one of European Union battlegroups. From 1 of January 2015 the NGB will be ready for a deployment on behalf of the EU. The Exercise joint action ends a year of preparation and training for the seven countries (Sweden, Finland, Norway, Ireland, Estonia, Latvia and Lithuania) and more than 2,400 members of the Nordic Battlegroup. AFP PHOTO / JONATHAN NACKSTRAND (Photo by JONATHAN NACKSTRAND / AFP)
Autori smatraju kako je Europljanima više nego ikada prije potrebno da pronađu odgovore na prijetnje našem kontinentu te da se, kako bi nastavili jaku i zajedničku ulogu na svjetskoj pozornici, moramo suočiti sa izazovom intenzivne suradnje.
Autori kolumne za DW su zastupnici Francuske nacionalne skupštine Jean-Charles Larsonneur, Christophe Arend, Thomas Gassilloud i Sereine Mauborgne (svi iz stranke LREM), kao i članovi njemačkog parlamenta Bundestaga Andreas Jung (CDU), Nils Schmid (SPD), Roderich Kiesewetter (CDU), Michael Georg Link (FDP), Reinhard Brandl (CSU) i Christian Petry (SPD).
