Island bi već u kolovozu mogao glasati o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji, doznaje Politico od izvora upoznatih s pripremama za pristupni proces.

Riječ je o potezu koji dolazi u trenutku kada se čini da zamah proširenja EU ponovno jača. Bruxelles radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo već iduće godine, dok je Crna Gora, trenutačno najnaprednija kandidatkinja, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.

Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je raspisivanje referenduma o nastavku pristupnih pregovora do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada 2013. zamrznula pregovore.

Za sve su krive carine, Trump i Grenland

No rok bi sada mogao biti znatno ubrzan, u jeku geopolitičkih previranja, nakon što je Washington uveo carine Islandu, a američki predsjednik Donald Trump zaprijetio aneksijom Grenlanda.

Foto: Profimedia

Islandski parlament trebao bi u idućim tjednima objaviti datum referenduma. Odluka dolazi nakon intenziviranja političkih kontakata između Bruxellesa i Reykjavíka. Ako birači podrže nastavak pregovora, Island bi mogao postati članica EU prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, tvrdi jedan od sugovornika.

„Razgovor o proširenju se mijenja“, izjavila je povjerenica za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir. "Sve se više govori o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju sposobnosti djelovanja u svijetu suprotstavljenih sfera utjecaja. To se tiče svih Europljana". 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog se mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir, poručivši kako partnerstvo dviju strana „nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.

Foto: NICOLAS TUCAT/AFP/Profimedia

Promijenjeni geopolitički kontekst

Island je 2009. podnio zahtjev za članstvo u EU, u jeku financijske krize tijekom koje su propale tri najveće islandske banke. Pregovori su zamrznuti u prosincu 2013., a u ožujku 2015. Reykjavík je zatražio da ga se više ne smatra zemljom kandidatkinjom.

No u međuvremenu se geopolitička situacija bitno promijenila. Island zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema vlastitu vojsku te se za sigurnost oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine.

Rastuće prijetnje iz Washingtona dodatno su pojačale osjećaj hitnosti. Među ostalim, Billy Long, Trumpov kandidat za američkog veleposlanika na Islandu, našalio se kako bi Island mogao postati 52. savezna država SAD-a, a on njezin guverner — izjava koja je izazvala nelagodu u javnosti. Prema anketama, potpora članstvu u EU na Islandu je u porastu.

Foto: Shutterstock

Najveća prepreka - ribarstvo

Ipak, islandski put prema EU nije bez prepreka. Bivši islandski predsjednik Guðni Thorlacius Jóhannesson upozorio je da bi proces mogao naići na ozbiljne unutarnjopolitičke otpore.

Ključno pitanje i dalje su ribolovna prava — sektor od presudne važnosti za islandsko gospodarstvo. Upravo je ribarstvo bilo najveći kamen spoticanja i u prethodnim pregovorima.

Napetosti su tada dodatno pojačane sporom s Ujedinjenom Kraljevinom oko kvota za skušu, poznatim kao „Rat za skušu“, tijekom kojeg je EU zaprijetio trgovinskim sankcijama Islandu. Povijesno gledano, London i Reykjavík već su vodili niz sukoba oko ribolovnih zona, poznatih kao „Bakalarni ratovi“ (Cod Wars), između 1950-ih i 1970-ih.

No nakon Brexita i izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU, ribolovna pitanja mogla bi predstavljati manju prepreku nego ranije.

Foto: Shutterstock

Brzi pregovori, ali ne bez rizika

Ako Islanđani na referendumu podrže nastavak pregovora, proces bi mogao teći relativno brzo. Island je član Europskog gospodarskog prostora i dio schengenskog područja, pa je već uskladio velik dio zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. zatvoreno je 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Najnaprednija kandidatkinja, Crna Gora, taj je broj premašila tek posljednjih mjeseci.

Prema procjenama jednog od izvora iz EU, tehnički gledano, pregovori bi mogli biti zaključeni u roku od godinu dana. No poznavatelji islandske političke scene upozoravaju da bi takav rok bio ambiciozan, osobito zbog osjetljivih pitanja poput ribarstva. Nakon zaključenja pregovora, Island bi morao održati još jedan referendum o konačnom pristupanju.

Za razliku od mnogih drugih zemalja kandidatkinja, Island već ima peti najviši BDP po stanovniku u svijetu, pa potencijalne koristi članstva nisu primarno ekonomske, već sigurnosne prirode. Upravo će taj omjer — između sigurnosti i suvereniteta — biti u središtu islandske odluke o europskoj budućnosti.

POGLEDAJTE VIDEO Hrvatska porezna savjetnica objasnila kako Trumpove carine utječu na hrvatske tvrtke: 'Neki su došli do ruba'