- 240. je dan ruske invazije na Ukrajinu
- Zelenskij: Rusi su minirali branu
- Švedske kamere za brzinu u ruskim dronovima
- Nastavlja se evakuacija Hersona: 'Grad će postati tvrđava'
- Nancy Pelosi stiže u Zagreb
- EU će pružiti potporu Ukrajini 'koliko bude trebalo'
- Američki i ruski ministri obrane razgovarali telefonom
- Rusija pogodila najmanje polovicu ukrajinske energetske infrastrukture
TIJEK DOGAĐANJA:
Kadirov objavio snimku: 'Sinovi su mi s bojišta donijeli poklon'
22:40 - Čečenski vođa Ramzan Kadirov objavio je video u kojem mu trojica maloljetnih sinova donose "poklon" s bojišta - trojicu zarobljenika.
Sinovi šefa Čečenije, Akhmat, Eli i Adam, odlučili su dovesti trojicu ratnih zarobljenika Oružanih snaga Ukrajine u Grozni, rekao je Kadirov na svom Telegram kanalu. Prema njegovoj verziji, na prvoj crti bojišnice Akhmat, Eli i Adam Kadirov "zajedno s drugim čečenskim borcima sudjelovali su u specijalnoj operaciji likvidacije neprijateljske utvrđene točke". "Rezultati su bili još jedan osvojen položaj, likvidirani neprijateljski odred i šest zarobljenih ukrajinskih ratnih zarobljenika", izvijestio je Kadirov, dodajući da su njegovi sinovi "bitno pridonijeli uspjehu specijalne operacije".
Bjelorusija daje Rusiji još 24 tenka
22:30 - Tenkovi T-72A poslani su prema Donjecku pod ruskom okupacijom, navodi bjeloruski Hajun koji prati kretanje vojne opreme u Bjelorusiji. Ukupno je posljednjih tjedana zemlja prevezla najmanje 94 tenka i do 44 vojna kamiona Ural u Rusiju, izvijestio je bjeloruski Hajun.
Srbija potpisala deklaraciju kojom osuđuje rusku invaziju
22:20 - Iako odbija uvesti sankcije Rusiji, Srbija se pridružila ostalim podunavskim zemljama u zajedničkoj osudi "neopravdane vojne invazije na Ukrajinu”. U slovačkom gradu Košicama održan je godišnji forum 14 zemalja kroz koje prolazi rijeka Dunav ili koje se nalaze uz nju.
Ministri vanjskih poslova Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Moldavije i Ukrajine tom su prilikom usvojili zajedničku deklaraciju. U njoj su naveli da je “početkom 2022. godine svijet bio potresen ilegalnom, neisprovociranom vojnom invazijom na suverenu i miroljubivu Ukrajinu”. Deklaracija nije zakonski obvezujući tekst, no odražava političke smjernice.
Wagner u Ukrajini izgradio utvrdu za zaustavljanje ukrajinskih tenkova
22:00 - Nove satelitske slike tvrtke Maxar Technologies otkrivaju utvrdu dugu gotovo dva kilometra izvan grada Hirske u istočnoj Ukrajini, koji su okupirali Rusi, javlja CNN.
Utvrda se sastoji od četiri reda cementnih piramida za koje se Rusi nadaju da će zaustaviti ukrajinska vozila i tenkove koji se kreću prema istoku, a iza protutenkovskih utvrda nalazi se veliki rov. Satelitske snimke Europske svemirske agencije pokazuju da je kopanje rova obavljeno u dva dijela: prvi dio je iskopan 25. rujna, a drugi između 30. rujna i 5. listopada.
Dva ruska medija izvijestila su s utvrde koju su nazvali "Wagnerova linija". Zvedza TV, medijska kuća ruske vojske, rekla je da je to "druga linija obrane" ako se Ukrajinci pokušaju probiti u tom području. RIA/FAN, ruski tabloid, objavio je kartu tvrdeći da će Wagnerova grupa nastaviti graditi "utvrdu" sve dok se ne protegne istočno od rusko-ukrajinske granice do Kreminne, a zatim južno do Svitlodarska.
Utvrda bi se tako protezala na oko 217 kilometara.
Ovo nije prvi put da Wagnerova grupa koristi rovove za utvrđivanje svojih položaja. Ruski plaćenici su 2021. izgradili oko 70 kilometara rovova diljem libijske pustinje kako bi zaustavili kopnene napade na svoje položaje.
Proruski čelnik: 'Herson će postati tvrđava koju će vojska braniti do kraja'
20:55 - "Herson će postati tvrđava koju će vojska braniti do kraja", rekao je Kirill Stremusov, zamjenik šefa administracije regije Herson, na svom Telegram kanalu. "Situacija je stvarno teška. Danas pripremamo grad Herson kao utvrdu za obranu i spremni smo braniti do kraja. Naš zadatak je spasiti ljude, izgraditi obranu i zaštititi grad", rekao je u videoporuci.
Ukrajinske trupe grade snage u smjeru Hersona i Zaporožja za ofenzivu velikih razmjera, piše ruska agencija RIA.
Zelenskij optužio Rusiju da stopira više od 150 brodova sa žitom
20:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je u petak Rusiju da "namjerno" zadržava prolazak brodova s ukrajinskim žitaricama životno važnih za mnoge afričke i azijske zemlje.
"Više od 150 brodova čeka u redu kako bi ispunili ugovornu obvezu o dopremi naših poljodjelskih proizvoda. Riječ je o koloni koja je nastala samo zato što Rusija namjerno zadržava prolazak brodova", rekao je Zelenskij na video snimci.
Po njegovim riječima, Kina, Egipat, Bangladeš, Indonezija, Irak, Libanon i zemlje Magreba su među zemljama koje su najugroženije zbog zadržavanja brodova koji prevoze "oko tri milijuna tona hrane".
Rusija i Ukrajina su se u srpnju dogovorile o nastavku izvoza ukrajinskih žitarica koji je početkom rata bio prekinut, nakon dogovora u kojemu su posredovali UN i Turska.
Rusija je poslije kritizirala taj dogovor, ističući da je njezin izvoz usporen zbog sankcija.
Britanija, Francuska i Njemačka pozivaju UN da istraži koristi li Rusija iranske bespilotne letjelice
17:00 - Velika Britanija, Francuska i Njemačka pozvale su UN da istraži optužbe da Rusija koristi iranske bespilotne letjelice u Ukrajini. Ako su točne, tvrdnje bi predstavljale kršenje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a (UNSCR) 2231.
U pismu koje je proslijeđeno članovima Vijeća sigurnosti UN-a, u koje je Reuters imao uvid, skupina, poznata kao E3, napisala je: "Pozdravljamo istragu koju provodi tim Tajništva UN-a odgovoran za praćenje provedbe Rezolucije 2231 Vijeća sigurnosti UN-a i spremni smo podržati rad Tajništva u provođenju njegove tehničke i nepristrane istrage."
'Rusija pogodila najmanje polovicu ukrajinske elektroenergetske infrastrukture'
16:30 - Rusija je pogodila najmanje polovicu ukrajinskih toplinskih proizvodnih kapaciteta od 10. listopada, ali nisu sve pogođene elektrane potpuno prestale raditi, rekao je u petak ukrajinski ministar energetike. Herman Haluščenko rekao je Reutersu da je 30-40% ukupne nacionalne elektroenergetske infrastrukture pogođeno u napadima za koje je opisao da imaju za cilj uništenje ukrajinskog energetskog sustava - cilj za koji je rekao da nije postignut.
“To je prilično velik kapacitet. Najmanje polovica kapaciteta, čak i više”, odgovorio je upitan o razmjerima štete.
Rusija je prošloga tjedna pojačala svoje zračne napade na Ukrajinu koristeći projektile i bespilotne letjelice za ciljanje Kijeva, drugih većih gradova i energetske infrastrukture. "Vidimo da su gađali brojne nove (objekte), ali su također granatirali (objekte) koji su već bili granatirani prije kako bi ih potpuno uništili", rekao je Haluščenko novinskoj agenciji. Kazao je da bi uvoz električne energije mogao biti jedna od opcija Ukrajine za izlazak iz krize, te da se šteta do sada mjeri u milijardama dolara.
Zelenskij opet uputio kritike Europi
16:20 - Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij ponovno je kritizirao one u Europi koji pozivaju njegovu zemlju da se "uskladi s ruskim teritorijalnim ambicijama":
"Moramo govoriti iskreno - u Europi još uvijek ima dovoljno ljudi koji pozivaju na "razumijevanje" Rusije i pokušavaju ignorirati terorističku politiku država poput Irana. Takvih ljudi ima u raznim sferama – u politici, gospodarstvu, u nevladinim organizacijama i medijima. Zašto je to moguće? Što dovodi do ovoga? Jedan odgovor: nedostatak znanja. Nedostatak znanja kod velikog dijela javnosti."
Američki i ruski ministri obrane razgovarali telefonom o Ukrajini
16:10 - Rusko ministarstvo obrane objavilo je na Telegramu da je danas održan telefonski razgovor između ministra obrane Sergeja Šojgua i njegovog američkog kolege Lloyda Austina. U priopćenju se kaže: "Razmotrena su aktualna pitanja međunarodne sigurnosti, uključujući situaciju u Ukrajini." Rusija nije otkrila detalje razgovora.
Pentagon je potvrdio tu vijest te izjavio da je američki ministar obrane danas razgovarao s ruskim ministrom obrane: "Ministar obrane Lloyd J Austin III telefonski je razgovarao s ruskim ministrom obrane Sergejem Šjoguom. Austin je naglasio važnost održavanja linija komunikacije tijekom rata protiv Ukrajine. Austin je također naglasio stalnu potporu međunarodne zajednice Ukrajini i očuvanju sposobnosti Ukrajine da se brani u budućnosti.
Dvojica čelnika obećala su ostati u kontaktu.
Ukrajina će trebati potporu EU-a 'koliko bude trebalo'
16:00 -Ursula von der Leyen rekla je da će Ukrajini trebati potpora Europe "koliko god bude potrebno". Govoreći na Europskom vijeću u Bruxellesu, predsjednica Europske komisije je rekla:
Božinović: Pomažemo i pomagat ćemo Ukrajinu i zbog sebe
14.25 - Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da Hrvatska pomaže Ukrajini te će joj nastaviti pomagati "i zbog sebe", osvrćući se na stav predsjednika RH Zorana Milanovića koji je rekao da neće dopustiti obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. ''Ponekad mi se čini da smo zaboravili kako je kod nas prije tri desetljeća bio rat i koliko nam je bila važna podrška međunarodne zajednice i svaki signal suosjećanja. To ne bismo smjeli zaboraviti. Osim toga, ušli smo u EU i NATO kako bismo bili skupa s onima koji su spremni braniti iste vrijednosti'', kazao je Božinović odgovarajući na novinarka pitanja na obilježavanu dana sigurnosti cestovnog prometa.
Ustvrdio je da je Hrvatska demokratska država koja se udružila s europskim i transatlantskim demokracijama ''kako bi štitila naš način života''. ''Demokratske države su pomagale Hrvatskoj kada je bila suočena s agresijom jer nisu htjele dopustiti da jedan diktator na čelu velikosrpskog projekta, Slobodan Milošević, uspije. Takvi ljudi se ne mogu zaustaviti, to je takav mentalni sklop. Kada se takvi zaustave, što oni mogu ponuditi svojim građanima? Oni ne mogu ponuditi bolji život, oni se održavaju na vlasti samo ukoliko idu naprijed. Takve treba zaustaviti'', poručio je.
Naglasio je da Hrvatska svojim participiranjem u NATO-u i EU ne favorizira rat te da je riječ o netočnim tezama. ''Hrvatska pomaže i pomagat će Ukrajinu, za koju imamo puno razumijevanja, ne samo zbog Ukrajine, već i zbog sebe. Da je Ukrajina pokleknula, jedino pitanje koje bi ostalo je tko je sljedeći'', zaključio je Božinović.
Ukrajinci 'skinuli' rusku krstareću raketu
14.02 - Sky News je izvijestio ranije o ruskom raketnom napadu na Zaporižje. Državna hitna služba Ukrajine objavila je neke fotografije štete, a guverner regije rekao je da nije bilo smrtno stradalih, iako su tri osobe ozlijeđene. Na društvenim mrežama se širi nevjerojatna snimka kako Ukrajinci neutraliziraju rusku krstareću raketu.
Iransko veleposlanstvo u RH: Nismo prodali dronove Rusima
13.45 - Iransko veleposlanstvo u Hrvatskoj u petak je priopćenjem „kategorički odbacilo“ tvrdnje da je Iran Rusiji prodao bespilotne letjelice, nazvavši to „propagandom“ protiv Irana. Kijev i zapadni saveznici tvrde da Rusija u agresiji na Ukrajinu koristi iranske dronove 'kamikaze' te da za to postoji mnogo dokaza, a Bijela kuća objavila je da je Teheran na okupirani Krim poslao svoje vojne stručnjake koji obučavaju Ruse za upravljanje tim letjelicama. Veleposlanstvo u Zagrebu „kategorički odbacuje i izričito osuđuje neutemeljene i nedokazane tvrdnje da je Iran prodao bespilotne letjelice i oružje s namjenom da se koriste u ratu u Ukrajini te da je pružio bilo kakvu pomoć u tom smislu“, stoji u priopćenju. Veleposlanstvo tvrdi da su takve "neutemeljene tvrdnje propagandno sredstvo" za daljnji razvoj političkog programa protiv Irana. Dodaje se kako se iranska vlada u skladu sa svojim „konstruktivnim pristupom ukrajinskoj krizi“ spremna uključiti u „zajedničku tehničku i stručnu suradnju kako bi se razjasnile neutemeljene optužbe protiv Irana".
Veleposlanstvo tvrdi i kako je Teheran od početka ruske agresije na Ukrajinu, koju naziva „krizom“, zauzeo "jasan, dosljedan i nepokolebljiv stav“ te da sve članice Ujedinjenih naroda moraju poštivati Povelju i međunarodno pravo, što uključuje suverenitet i teritorijalni integritet zemalja. „Kao zemlja koja je bila suočena i pogođena razaranjima izazvanim nametnutim ratom, Islamska Republika Iran protivi se svakom sukobu ili ratu bilo gdje u svijetu“, priopćilo je veleposlanstvo i dodalo kako Iran dosljedno podržava mir i okončanje sukoba u Ukrajini.
Pelosi stiže u Zagreb
13.02 - Zagreb će u utorak biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme, najvećeg međunarodnog događaja u povijesti Sabora, i tim će povodom u Hrvatsku stići predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratit će se sudionicima uživo videovezom. Prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme najveći je međunarodni događaj Hrvatskog sabora u povijesti i jedan od najvećih u Hrvatskoj.
U Zagreb će doći 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljat će predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Pelosi će se u ponedjeljak, dan uoči samita, sastat će se s predsjednikom Sabora Gordanom Jadrokovićem i obratiti se novinarima. Pelosi je najviša američka dužnosnica u posjetu Hrvatskoj otkako je u Zagrebu 2015. bio tadašnji potpredsjednik Joe Biden. Srbija, jedina europska zemlja uz Bjelorusiju koja odbija nametnuti sankcije Rusiji zbog njezine agresije na Ukrajinu, pozvana je na samit, ali se nije odazvala pozivu.
Putin se smekšao?
12.07 - Turski predsjednik, Tayyip Erdogan, opetovano se pokušava predstaviti kao posrednik u naporima da se postigne neka vrsta mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. U razgovoru s novinarima u svom zrakoplovu na povratku s putovanja u Azerbajdžan, čelnik je sugerirao da se nedavno promijenila volja njegovog ruskog kolege da se suštinski uključi u takve rasprave. Inzistirajući na tome da se i dalje nada da se može postići dogovor, Erdogan je rekao: "Vidio sam da je gospodin Putin puno mekši i otvoreniji za pregovore o ovom pitanju nego u prošlosti."
Za vrijeme evakuacije iz Hersona najmanje četiri civila poginula
12.04 - Dužnosnici koje je postavila Rusija optužili su u petak ukrajinske snage da su koristile rakete HIMARS koje je isporučio SAD za napad na ljude koji su se evakuirali iz grada Hersona pod ruskom kontrolom rekavši da su ubile najmanje četiri civila i ranile 13 drugih. Ukrajinski dužnosnik priznao je napad, ali je rekao da se dogodio nakon policijskog sata. Nije rekao kakvo je oružje korišteno. Vlasti koje je postavila Rusija u južnoj ukrajinskoj regiji koju je Moskva prošli mjesec proglasila pripojenom evakuiraju 50 do 60 tisuća ljudi preko rijeke Dnipra uoči očekivane ukrajinske protuofenzive.
Vladimir Rogov, dužnosnik ruske administracije susjedne regije Zaporižje, rekao je da je Ukrajina gađala civile američkim projektilima HIMARS. Ukrajinske snage "izvele su raketni napad na civilni prijelaz", rekao je Kiril Stremusov, zamjenik guvernera Hersona kojeg je postavila Rusija. Zamjenik predsjednika ukrajinskoga regionalnog vijeća u Hersonu - koji se nalazi na teritoriju pod kontrolom Kijeva - rekao je da su ukrajinske snage izvele napad na brodoko 23 sata po lokalnom vremenu, ali je zanijekao da je na njemu bilo civila.
Dužnosnik Jurij Sobolevskji rekao je da je napad izveden nakon policijskog sata i citirao izvješća koja govore da su neki ljudi koji se evakuiraju sa zapadne obale Dnipra bili dio ruskih sigurnosnih struktura. Ruske snage odbačene su 20-30 km u proteklih nekoliko tjedana i riskiraju da budu prikovane uz zapadnu obalu Dnipra dok Ukrajina vodi protuofenzivu u regiji. Ruski dužnosnici rekli su da neće odustati od grada. Herson će se boriti do posljednjeg i nitko neće predati grad, rekao je Stremusov.
Kako natjerati Rusiju da pravno odgovara za agresiju?
10.52 - Latvijski premijer Krisjanis Karins pozvao je europske čelnike da počnu raditi na tome kako Rusiju pravno smatrati odgovornom za svoje postupke tijekom rata. Govoreći drugog dana summita EU-a, rekao je: "Ruski rat postaje sve brutalniji, sada je otvoreno usmjeren ne samo na ukrajinsku vojsku, već i na ukrajinske građane i njihovu civilnu infrastrukturu. Da smislimo kako Rusiju također pravno smatrati odgovornom za zločine koje danas čine u Ukrajini." Estonska premijerka Kaja Kallas dodala je: "Definitivno moramo razgovarati o pravnom odgovoru na zločine agresije koji su počinjeni u Ukrajini… kojima se može baviti samo poseban sud."
Švedske kamere za brzinu u dronovima
10.48 - Nestale švedske kamere za brzinu pojavljuju se u bespilotnim letjelicama ruske proizvodnje u Ukrajini, navodi se u novinskom izvješću. Švedski list Aftonbladet navodi da je od kraja kolovoza više od 100 radara za brzinu vandalizirano i opljačkano diljem zemlje. Sumnja se da Rusija koristi opremu u dronovima koji su raspoređeni u Ukrajini. Švedska policija izjavila je novinama: "Svjesni smo glasina da se oprema koristi u ruskim bespilotnim letjelicama domaće izrade, ali ne možemo ići u detalje o našem obavještajnom radu." Ukrajinsko ministarstvo obrane prethodno je na internetu objavilo video rastavljanja srušene ruske bespilotne letjelice. Prikazuje Canon kameru (sličnu onoj koja se koristi u švedskim kamerama za brzinu) pričvršćenu trakom na dron.
'Moramo resetirati Rusiju'
10.10 - Ruski dobrovoljci koji se bore protiv svojih sunarodnjaka u Ukrajini mogu biti avangarda u budućoj revoluciji svrgavanja Vladimira Putina, rekao je istaknuti oporbeni čelnik. Ilija Ponomarev, član ruskog parlamenta od 2007. do 2016. i jedini koji je glasao protiv aneksije Krima 2014., rekao je za Newsweek da je Putin pripremio pozornicu za "novu rusku revoluciju" invazijom Ukrajine. "U našoj situaciji, mislim da ćemo se morati suočiti s nasilnim prosvjedom i oružanim prosvjedom, mislim da se to ne bi dogodilo bez oružanog otpora", rekao je Ponomarev. "Mislim da nema šanse da se to dogodi. Zato se pripremamo za ovo i zato pripremamo vojne elemente s Rusima upravo sada u Ukrajini, koji se bore uz ukrajinsku vojsku na prvim crtama… oni su spremni da odu u Rusiju u odlučujućem trenutku". Ponomarev, autor knjige Does Putin Have to Die?: The Story of How Russia Become a Democracy after Losing to Ukraine, živi u Ukrajini i služio je u jedinici koja je branila zemlju tijekom prvih dana invazije. Rekao je da oko 4000 ruskih državljana služi u ukrajinskim oružanim snagama, nekoliko stotina pripadnika namjenskih ruskih dobrovoljačkih pukovnija. "Nisam samo u kontaktu s njima, ja sam vrlo aktivno integriran", rekao je Ponomarev. "Trenutno ih je nekoliko stotina na prvim linijama. Ali u pripremi su tisuće."
Ponomarev je dospio na naslovnice ranije ove godine objavivši prethodno nepoznatu protuvladinu gerilsku skupinu Nacionalne republikanske armije, koja je preuzela odgovornost za atentat autobombom na Darju Duginu, kćer utjecajnog ideologa krajnje desnice Aleksandra Dugina. NRA - za koju nije bilo neovisne provjere - nije jedina gerilska skupina koja djeluje u Rusiji, rekao je Ponomarev. "Svakog dana vidimo nekoliko napada koji se događaju u Rusiji; paljenje vojnih postaja, sabotaže na željeznicama, novi val koji je upravo započeo s NRA-om bio je niz hakerskih napada na najkritičnije dijelove vladinih podataka", rekao je. "Sve se to događa." NRA, rekao je, "nisu jedini s kojima radimo, ja vrlo aktivno razgovaram s drugima. Postoji grupa koja se zove Crni most, postoji grupa koja se zove Militantna organizacija anarho-komunista, tu su desne skupine u Rusiji i u kontaktu smo s mnogima od njih", rekao je. "To je kao kod franšiza. Postoje određena načela i ljudi dolaze na njih kako bi bili dio nečega, ali mnogi ljudi rade svoje napade sami bez ikakve koordinacije. Rekao bih da se 50 posto napada u Rusiji odvija bez bilo kakve koordinacije."
Takve nove kampanje unutar Rusije trebaju ljudstvo, rekao je Ponomarev; otuda njegova podrška zabrani Europske unije turističkih viza za Ruse. "Potrebni su nam ljudi koji će ostati u Rusiji i boriti se", rekao je. Rusija još nije na rubu revolucije, ali nije daleko, rekao je Ponomarev. “Mislim da će se to dogoditi sljedeće godine”, rekao je. "On je jako radikalizirao društvo i zato sam u ožujku predvidio da će rođendan koji je imao upravo 7. listopada… taj rođendan biti njegov posljednji", rekao je Ponomarev o Putinu. "Stojim iza toga." Putinov pad, kada do njega dođe, ostat će zapamćen kao samoizazvan, dodao je. "Mislio sam da imamo još 10 godina, otkako je Putin osigurao svoj ponovni izbor, svoja ponovna imenovanja putem amandmana na ustav. Financijski, ruski režim je dobro stajao. Nije mu bilo značajnih prijetnji unutar društva. Nisam mislio da će napasti Ukrajinu i dovesti se u takvu smrtnu opasnost. Čim je počelo 24. veljače rekao sam da je počelo konačno odbrojavanje."
Daljnji porazi u Ukrajini - kao što je izvješće o predstojećem ruskom bijegu iz Hersona - mogli bi ubrzati proces. "To je kao žaba koju kuhaju. Temperatura stalno raste, ali postupno. Teritorijalni gubici imali bi veliki utjecaj", dodao je. "Povlačenje iz Harkivske regije imalo je svoj učinak na društvo i to je zapravo bio razlog mobilizacije…Gubitak Hersona imao bi još veći učinak." Ponomarev je rekao da se nada demokratskom sustavu koji će zamijeniti Putinovu revanšističku kleptokraciju, ukidajući položaj predsjednika i oslanjajući se na "kolektivno vodstvo". Ponomarevov deklarirani cilj je pomoći u uvođenju novog sustava, a zatim se povući kako bi napravio put neokaljanim nasljednicima. Sadašnjim elitama koje okružuju Putina, rekao je, ne smije se dopustiti da budu dio nove Rusije. "Većina njih ne želi ništa promijeniti", rekao je Ponomarev. "Oni se i dalje samo žele spasiti… oni ne dovode u pitanje porijeklo sustava i ne bismo im trebali dopustiti da sačuvaju sustav."
Ponomarev je upozorio da bi potpuni kolaps Rusije bio "opasan i kontraproduktivan za sve", iako je dodao da bi republike poput Čečenije mogle igrati za neovisnost. Moramo ponovno stvoriti Rusiju, rekao je. "Moramo istinski resetirati Rusiju, ponovno je izgraditi od nule."
Ruske žrtve u Ukrajini
9.46 - Ukrajina kaže da je do sada tijekom sukoba ubijeno više od 66.000 ruskih vojnika.
Američka poruka Ruskoj Federaciji
9.24 - Sigurnosni stručnjak Mirko Bilandžić osvrnuo se danas za N1 televiziju na fotografiju američke podmornice naoružane nuklearnim balističkim projektilima koja se nalazi u Arapskom moru. “To je vrlo jasna poruka Ruskoj Federaciji. Nuklearno oružje je u svojoj biti defenzivno, ima funkciju odvraćanja. Nastalo je u okviru jednog modela koji se naziva sigurnosna dilema. To znači da bilo tko, tko upotrijebi nuklearno oružje prema bilo kome, suočava se sa sposobnosti odgovora na prvi udar napadnute strane.
To znači da bilo koji tip upotrebe tog oružja znači uzajamno uništenje. Upravo ta svijest o sposobnosti odgovora na prvi udar, onome tko razmišlja o upotrebi šalje jasnu poruku da će završiti na isti način. Naravno da i ovaj američki potez, ta demonstraciju sile s pokazivanjem, zaista neuobičajen. Nuklearna podmornica je još jedan dokaz američke odlučnosti u pogledu poruke Ruskoj Federaciji”, rekao je te napomenuo da upotreba nuklearnog oružja nije moguća jer ona zaista znači kataklizmu. “Međutim, ono što ostaje je da Rusija ima ozbiljan arsenal taktičkog nuklearnog oružja. Razlika je u jačini, ono ima ograničen utjecaj”, rekao je.
Rusi granatirali tijekom noći dijelove Ukrajine
8.25 - Veći dijelovi sjeveroistočne i južne Ukrajine bili su pod ponovnim udarima rano danas, dok je Rusija nastavila ciljati energetsku infrastrukturu. U Harkivu su projektili pogodili industrijsko postrojenje, rekao je regionalni gradonačelnik Ihor Terekhov. Dodao je da spasioci tek trebaju procijeniti štetu i nije jasno ima li smrtnih slučajeva.
Regionalni guverner Harkiva Oleh Sinegubov rekao je da je pet osoba ranjeno. Eksplozije je u Zaporižju potvrdio regionalni guverner Oleksandr Starukh. Trenutno nisu dostupni nikakvi daljnji detalji, prenosi Sky News.
Rusija 'prebacuje vojnu opremu sa zapadne na istočnu obalu rijeke Dnjepar'
8.21 - Čini se da se Rusija priprema ukloniti vojne "elemente" sa zapadne obale rijeke Dnjepar u južnoj Ukrajini u iščekivanju ukrajinskog napredovanja, izvještava američki think tank. Institut za proučavanje rata rekao je da su računi Telegrama jučer tvrdili da su "ruske snage raspustile i opljačkale vatrogasnu stanicu u gradu Hersonu i prevezle vatrogasna vozila, ukradene civilne automobile i druge razne kućanske predmete preko rijeke Dnjepar do Hola Pristana."
Dodaje se da trupe "premještaju vojnu opremu sa zapadne obale na istočnu obalu" suočene s "nedavnim ukrajinskim napredovanjem". Lokalna izvješća također uključuju "satelitske snimke koje pokazuju ruski teretni trajekt kako putuje preko rijeke Dnjepar od Kozatske (zapadna obala) do Nove Kakhovke (istočna obala)", navodi se. Smatra se da je ovo kretanje u tijeku od početka listopada.
ISW je dodao: "Ova izvješća pokazuju da ruske trupe vjerojatno namjerno uklanjaju velike količine osoblja i opreme sa zapadne obale rijeke Dnjepar. Ruske snage su vjerojatno naučile, barem djelomično, iz svojih neuspjeha tijekom paničnog ruskog povlačenja iz Harkivske oblasti suočene s prethodnom ukrajinskom protuofenzivom."
2000 novih ruskih novaka stiže kako bi 'popunili gubitke' u Hersonu
8.14 - U svom posljednjem brifingu, Glavni stožer ukrajinske vojske je rekao da je do 2000 mobiliziranih ruskih vojnika stiglo u okupiranu regiju Herson kako bi "popunili gubitke i ojačali jedinice". Nejasno je što se točno događa u južnoj regiji, ali Rusija je prošli tjedan najavila evakuaciju s lijeve obale Dnjepra. Stručnjaci kažu da je jasno da se "nešto" događa, s prekidom vijesti iz Kijeva što ukazuje na ukrajinska kretanja koja su u tijeku ili će tek biti.
Danas je Ukrajina rekla: "Prema dostupnim informacijama, na privremeno okupirano područje regije Herson, radi popunjavanja gubitaka i jačanja jedinica na liniji sudara, stiglo je do 2000 ljudi iz mobiliziranih Rusa. Istodobno su okupacijske vlasti izdale naredbu o pripremi evakuacije za takozvane 'bankarske institucije', pripremljene su liste za evakuaciju uvezenih ruskih zdravstvenih radnika i učitelja. Humanitarne ustanove u Hersonu prestale su s radom."
Brojne eksplozije u Harkivu
7.46 - Rano jutros u sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Harkivu odjeknula je serija eksplozija. Gradonačelnik Igor Terekov objavio je da su se u gradu čule "brojne eksplozije", te pozvao građane da budu "izuzetno oprezni".
2000 novih ruskih novaka stiže kako bi 'popunili gubitke' u Hersonu
7.42 - Mobilizirano je oko 2.000 ruskih vojnika koji su stigli u okupiranu regiju Herson kako bi "popunili gubitke i ojačali jedinice". Stručnjaci kažu da je jasno da se "nešto" događa, piše Sky News.
Ukrajina od Srbije traži izručenje špijuna Naumova
7.19 - Ukrajina traži izručenje špijuna Andreja Naumova, koji je 7. lipnja uhićen na graničnom prijelazu Preševo, dok je iz Srbije pokušao ući u Makedoniju, objavio je BBC. Naumov je pobjegao iz Ukrajine 23. veljače nakon što je Rusija napala tu zemlju i sada se nalazi u Srbiji, a Ukrajina traži njegovo izručenje, navodi BBC pozivajući se na izvor iz visokog suda u Nišu.
Špijun Naumov osumnjičen je da je Rusima dao povjerljive sigurnosne podatke vezane uz nuklearnu elektranu u Černobilu. U trenutku uhićenja s njim je u automobilu bio i njemački državljanin, dok je u vozilu, ističe se, pronađena i veća količina novca kao i dva smaragda. Nakon što su pronađeni novac i smaragdi Naumov je uhićen. Predsjednik Ukrajine Zelenskij Naumovu je još 1. travnja skinuo sve činove, a Rusija mu je ponudila politički azil u zamjenu za svjedočenje protiv Zelenskog.
Zelenskij: Rusi su minirali branu
7.15 - Rusi su minirali branu i jedinice hidroelektrane Kahovka, a u opasnosti je više od 80 mjesta, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, u četvrtak, tijekom videoobraćanja Vijeću Europe. Zelenskij je kazao da su Rusi minirali važnu branu na rijeci Dnjipro u južnoj regiji Herson, kao i obližnju hidroelektranu, .
“Imamo informaciju da su ruski teroristi minirali branu i jedinice hidroelektrane Kahovka”, rekao je Zelenskij Vijeću Europe tijekom videoobraćanja.
Radi se o jednom od najvećih energetskih postrojenja koje sadrži oko 18 milijuna kubičnih metara vode.
Predsjednik je istaknuo i da će, ako ruski teroristi raznesu tu branu, više od 80 mjesta, uključujući Herson, biti poplavljeno.
"Stotine tisuća ljudi moglo bi patiti. Može uništiti najveće zalihe vode za jugu Ukrajine. Ovaj potez ruskih terorista može ostaviti nuklearku Zaporižje bez vode za hlađenje reaktora. Posljedice mogu dovesti do povijesne katastrofe”, naglasio je Zelenskij.
Inače, brana i hidroelektrana radile su smanjenim kapacitetom jer su to područje, još u ožujku, zauzele ruske snage. Ukrajinske snage su oko 40 kilometara sjeverno od brane, a tijekom posljednja četiri mjeseca pokrenuli su nekoliko napada na most koji je dio brane kako bi spriječili da ga ruska vojska koristi.
Zaharova: 'Isporuke oružja Ukrajini približavaju NATO izravnom sukobu s Rusijom'
7.03 - Dotok oružja NATO-a u Ukrajinu i vojna potpora Kijevu približavaju savez opasnoj liniji izravnog vojnog sukoba s Rusijom, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na brifingu za novinare u četvrtak. “Čini se da se zemlje NATO-a utrkuju jedna s drugom u opskrbi kijevskog režima oružjem i streljivom, davanju obavještajnih podataka, obuci osoblja i izdavanju uputa za vođenje borbenih operacija, čime se sve više približavaju opasnoj crti izravnog oružanog sukoba s Rusijom“, rekla je Zaharova, javlja TASS.
Zaharova je skrenula pozornost na činjenicu da je zapadna vojna potpora Ukrajini, prema posljednjim podacima, već dosegla 42,3 milijarde dolara, od čega je SAD dao 28,3 milijarde dolara. "Vi (zemlje NATO-a) niste samo suučesnici zločina koje čini kijevski režim, vi ste upravo oni koje redovito spominjete u svojim izjavama i deklaracijama. Vi ste pokrovitelji terorističkih aktivnosti koje se odvijaju pod okriljem režima u Kijevu i uz izravno sudjelovanje NATO-a – i kao saveza predvođenog SAD-om i kao njegovih pojedinačnih članica”, rekla je Zakharova.
