Cijene europskih dionica porasle su u ponedjeljak, ponajviše u bankarskom, naftnom i automobilskom sektoru jer se ulagači nadaju snažnom oporavku gospodarstva eurozone od koronakrize, javlja Reuters.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9.30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je prošloga tjedna skliznuo na najnižu razinu u tri tjedna.
Osim toga, u anketi koju je proveo Bloomberg među ekonomistima iskristaliziralo se razmišljanje da će inflacija u europodručju doseći vrhunac od 3,2 posto u posljednjem kvartalu ove godine, piše Jutarnji list. Podsjetimo, premijer Andrej Plenković kazao je u ponedjeljak da bi Hrvatska u europodručje trebala ući 1. siječnja 2023. godine.
Privremeni rast inflacije?
Inflacija bi nakon rasta od 3,2 posto oslabila i potonula prema dva posto do sredine iduće godine, a to se preklapa s izjavama predsjednice Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde. Ona je, naime, proteklog tjedna izjavila kako očekuje da će čimbenici koji utječu na rast inflacije biti privremeni. Lagarde je poručila i to da najnovije procjene za ovu godinu pokazuju da će inflacija iznositi 2,2 posto. U 2022. godini trebala i usporiti na 1,7 posto, a 2023. na 1,5 posto.
Prošlog je četvrtka tako ECB poručio da je spreman privremeno tolerirati ubrzani rast cijena u europodručju, ali i da planira smanjiti kupnju obveznica do kraja godine. Smatraju da time neće dovesti u opasnost povoljne uvjete financiranja.
High Frequency Economics (HFE), u analizi objavljenoj u ponedjeljak, navodi da su se prošlog tjedna tržišta mučila s naracijom ECB-a. "Predsjednica Lagarde uložila je velike napore kako ne bi rasplamsala tržišne strahove od najave prestanka kupnje obveznica koristeći pojam 'rekalibriranje' kad je riječ o kupnji obveznica u sklopu kriznog pandemijskog programa (PEPP)", navode. Također, HFE navodi da sudionici na tržištu obveznica za sada uračunavaju višu inflaciju u prinose, ali i potiskuju očekivanja o povećanju kamatnih stopa.
Cijene dionica najviše su porasle u bankarskom, naftnom i automobilskom sektoru (između 0,8 i 1,2 posto).
"Globalna tržišta pažljivo prate naznake kada bi središnje banke mogle početi smanjivati poticaje, posebice američki Fed. To ne čudi, s obzirom na to da je tiskanje novca središnjih banaka podržavalo rast cijena dionica i druge imovine. Posljednje poruke iz Fed-a govore da bi smanjenje poticaja moglo započeti ove godine", napisali su analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.
Istovremeno je Deutsche Bank u ponedjeljak objavio procjenu senzibiliteta tržišta u rujnu. U njoj najavljuje mogućnost korekcije cijena dionica do kraja godine između 5 i 10 posto.
