Koalicijska lista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) osvojila je apsolutnu većinu na prijevremenim izborima u prosincu i sa 129 od ukupno 250 mandata u Skupštini Srbije može samostalno formirati vladu, pokazuje konačno izvješće o rezultatima izbora Državnog izbornog povjerenstva objavljeno u petak.
Prijevremene izbore, inače uobičajene tijekom više od desetljeća vlasti SNS-a, održane 17. prosinca, obilježile su brojne neregularnosti i zlouporabe na koje je ukazala oporba, a konstatirali su ih i međunarodni promatrači čije konačno izvješće bi uskoro trebao razmatrati i Europski parlament.
Prema u petak objavljenim rezultatima, u Skupštinu Srbije ušlo je 10 izbornih lista, od kojih će lista "Aleksandar Vučić - Srbija ne smije stati" uz osvojenih 1,783.701 glas (46,75 posto) imati 129 zastupničkih mjesta. Slijedi lista oporbene koalicije lijevog centra "Srbija protiv nasilja" sa 65 mandata, uz 902.450 glasova (23,66 posto).
Listu "Ivica Dačić - premijer Srbije", koalicijskog partnera SNS-a, podržalo je 249.916 birača (6,55 posto), što joj je donijelo 18 zastupnika. Za listu konzervativno-nacionalne koalicije NADA (Nova demokratska stranka - Pokret obnove Kraljevine Srbije) koja će imati 13 mandata glasalo je 5,02 posto (191.431 glas).
Iznenađenje izbora - lista kontroverznog liječnika Branimira Nestorovića "Mi - glas iz naroda" imat će također 13 zastupnika uz nešto manje glasova - 178.830 (4,69 posto).
Oporba nastavlja prikupljati dokaze
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva na izborima je glasalo 3,815.007 birača od ukupno 6,500.666 upisanih s pravom glasa.
Sumnje u regularnost izbora i optužbe da su pokradeni oporba je istaknula još u izbornoj noći, a potom su uslijedili prosvjedi sa zahtjevima za poništenje izbornog procesa. Zahtjevi se ponajprije odnose na Beograd gdje je oporba uvjerena da je pobijedila na izborima za vijećnike gradske skupštine u prijestolnici na kojima je gradsko izborno povjerenstvo proglasilo pobjedu SNS-a, čiji osvojeni mandati nisu dovoljni da samostalno izabere gradonačelnika.
Optužbe su usmjerene na izborni inženjering, neregularnosti u biračkom popisu, migracije birača iz gradova u kojima nisu održavani lokalni izbori, te dovođenje tisuća ljudi iz bosnskohercegovačkog entiteta Republike Srpske koji su glasali na parlamentarnim, ali i na beogradskim izborima.
Srbijanska oporba nastavlja prikupljati dokaze o izbornoj krađi, a ranije ovog tjedna najavljeno je da će od policije biti zatražena provjera prijava prebivališta na adresama gdje je nelogično da živi toliko prijavljenih ljudi ili da uopće netko živi, uključujući i primjerice jednu nezavršenu stambenu zgradu s 129 birača.
Istraga od strane EU-a
Istodobno, od Europske unije se očekuje da će zatražiti istragu o regularnosti izbora na koje su u konkretnim primjedbama u preliminarnom izvješću ukazali inozemni promatrači iz Europskog parlamenta i ODIHR-a - Misije OESS-a.
S druge strane, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je "posudio" svoje ime listi stranke s čijeg je čela formalno odstupio u svibnju prošle godine, tvrdi da su izbori bili "potpuno čisti, do sada najčistiji i najpošteniji".
Oporba je za drugu polovicu siječnja najavila nastavak prosvjeda kojima će biti zatraženo poništenje i ponavljanje izbora na svim razinama, počevši od Beograda.
POGLDAJTE VIDEO: Prosvjedima nema kraja, reakcije međunarodne zajednice slabe. Vučić? Jede kolače
