Stručnjak o ljudima pod ruševinama /

'Drhtanjem se tijelo brani, a onda sve stane. Zgnječeni dijelovi tijela otpuštaju toksine...'

Image
Foto: AP Photo/Omar Sanadiki

HGSS-ovac i liječnik Tino Klancir kaže da je glad opasnija za djecu. 'I da nije minus i da je 13 stupnjeva, bila bi katastrofa', kaže i ističe da ne moraju biti ni ozlijeđeni kada ih izvuku, ali posljedice će svakako imati zbog prašine koju udišu dok su zatvoreni

7.2.2023.
15:06
AP Photo/Omar Sanadiki
VOYO logo

Jedni su pronađeni nakon par minuta, drugi nakon nekoliko sati, a za trećima se još traga. Tako otprilike izgleda situacija s Turcima i Sirijcima koji su već sada više od 24 sata zarobljeni u ruševinama.

U trenutku potresa spavali su, pa je malo vjerojatno da imaju dovoljno slojeva odjeće koja bi im održavala tjelesnu temperaturu kada je ona vanjska pala i ispod nule.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"I da nije minus i da je 13 stupnjeva, bila bi katastrofa", pojašnjava nam Tino Klancir, HGSS-ovac koji je inače liječnik pa kaže da nije dobar ni trenutak kada ih je potres pogodio jer nemaju dovoljno robe niti se vjerojatno mogu kretati da bi nešto pronašli. "Postoji velika opasnost od pothlađivanja", tvrdi.

"Faze pothlađivanja idu ovisno o temperaturi tijela i nose razne stvari. Tu je drhtanje tijela koje se nastoji zagrijati. Obrambeni je to mehanizam tijela, a kada to stane onda dolazi do hipotermije", pojašnjava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I kad ih izvuku, dodaje, ne moraju biti ozlijeđeni, ali činjenica je da su neko vrijeme proveli bez mogućnosti pokreta, a tu je pak i prašina. "Udišete prljav zrak i to može stvoriti druge probleme", govori.

Image
motiv zagrebačkog potresa /

Ilustracijom Zagija, Vučka i Pobednika sarajevski ilustrator poslao podršku Turskoj u potresu

Image
motiv zagrebačkog potresa /

Ilustracijom Zagija, Vučka i Pobednika sarajevski ilustrator poslao podršku Turskoj u potresu

S druge strane, značajan je i problem prignječenja jer zgnječeni dio tijela nema cirkulaciju, odumire i otpušta toksične produkte raspada.

Dakako, tu su i dehidracija za koju Klancir kaže da je svakako ružan način za umrijeti, a svakako i glad koja je nešto i opasnija za malu djecu.

Što se pak tiče postupanja spašavatelja, tvrdi kako se u ovim situacijama moraju ponašati kao i u slučaju lavine, odnosno moraju otkopati osobu bez da ju pritom zatrpaju jer u toj rupi u kojoj su se našli možda imaju dovoljno prostora za disanje koje pak mehanizacija koja se koristi prilikom izvlačenja može zatvoriti. U konačnici, tako i osobu ubiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zato se, pojašnjava nam, najčešće koriste potražni psi koji su lakši i koji mogu nanjušiti osobu. Ipak, zaključuje, u slučaju Turske i Sirije teško je da će se potraga voditi bez teških mehanizama jer u većini slučajeva riječ je o urušavanjima višekatnica.

Naposljetku, zaključuje kako je u svijetu, u ovim situacijama i načinima potrage, na svu sreću, stečeno malo iskustva. "Opcije su sve - netko može preživjeti i sedam dana, a za nekog je moguće da će vas zatrpati prilikom otkopavanja", kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, prema posljednjim informacijama u Turskoj i Siriji je od potresa poginulo više od 5100 ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo