Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrdilo je danas u presudi da je dio govora vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, za koje je tužiteljstvo tvrdilo da su huškački, predstavljalo poziv na progon ali ga je oslobodilo krivnje jer nije dokazana uzročno-posljedična veza tih govora s konkretnim zločinima.
"Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek", kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti nakon što je pročitao da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet točaka optužnice koja ga je teretila za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata cilj kojeg je bio stvaranje etnički čistog prostora 'velike Srbije'.
Vijeće je zaključilo da je Šešelj zaista održao govore na put za Vukovar i u samom Vukovaru u kojima je pozvao na obračun "s ustašama" međutim većina sudaca nije mogla "odbaciti razumnu mogućnost da su održani u kontekstu sukoba" i da je cilj bio podizanje morala a ne da se Šešeljeve dobrovoljce pozove da nemaju milosti ni prema kome.
Van razumne sumnje
Većina članova vijeća nije mogla zaključiti van razumne sumnje da je pozivom Srbima da očiste Bosnu "od balija" u Zvorniku pozivao na etničko čišćenje nesrba iz BiH, kazao je Antonetti. Većina sudaca smatra da dokazi koje je predočilo tužiteljstvo nisu dovoljni da se isključi mogućnost da je sudjelovao u ratnom naporu da se ohrabruje snage.
Po sucima riječi koje je Šešelj izgovorio u vojvođanskim Hrtkovcima predstavljaju jasan poziv na protjerivanje Hrvata međutim većina sudaca ocijenila je da tužiteljstvo nije dokazalo da su one i dovele do prisilnog odlaska Hrvata ili do kampanje njihova progona.
Većina sudaca zaključila je i da su dva Šešeljeva govora u skupštini Srbije predstavljala jasne pozive na protjerivanje i prisilno premještanje Hrvata.
Iako većina misli da ti govori predstavljaju poziv na protjerivanje, Antonetti je kazao kako većina smatra da su oni bili izraz protivljenja aktualnoj srbijanskoj politici i predstavljala su "alternativni politički program koji nikad nije proveden".
Većina stoga nije mogla zaključiti da je postojalo poticanje na zločine, istaknuo je sudac.
"Tužiteljstvo nije dokazalo da je postojala uzročno-posljedična veza između govora i zločina te oni nisu actus reus poticanja", kazao je Antonetti.
Nema zločinačkog pothvata
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu je, po tužiteljima, bio cilj etnički progon nesrba iz dijelova Hrvaske i BiH radi stvaranja velike Srbije.
"Cilj dogovora bio je obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjene zločina, kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.
"Tužitelj nije doakzao postojanje udruženog zločinačkog pothvata", kazao je Antonetti.
Nakon toga vijeće je zaključilo da Vojislav Šešelj nije odgovoran za fizičko počinjenje progona i deportacija.
Vijeće je zaključilo da proglašenje autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj i BiH nije rezultat zločinačke namjere, a nije utvrdilo niti da je slanje radikalnih dobrovoljaca imalo zločinački karakter.
Velika Srbija je politička ideja, ne zločinačka
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je prethodno većinom glasova da je projekt stvaranja tzv. velike Srbije politički, a ne zločinački cilj.
Raspravno vijeće je većinom glasova utvrdilo neadekvatnosti u tužiteljskom pristupu udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio progon nesrba radi stvaranja tzv. velike Srbije.
"Većina u Vijeću smatra da tužitelj predlaže fragmentirano tumačenje događaja koji svjedoče o zločinačkom planu stvaranja velike Srbije", kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda je prije toga, također većinom glasova, da se zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može smatrati sustavnim napadom protiv civilnog hrvatskog stanovništva nego djelima osobne prirode.
TIJEK IZRICANJA PRESUDE
11:20 Vojislav Šešelj je oslobođen po svih devet točka optužnice!
"Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek", kazao je predsjednik Sudskog vijeća Jean Claude Antonetti.
11:17 Također, većina u Vijeću je zaključila da Tužiteljstvo nije dokazalo uzročnu vezu između Šešeljevih govora od 1. i 7. travnja 1992. i zločina počinjenih u travnju 1992. u Mostaru, Zvorniku i Sarajevu, ili i to da se može čak i neizravno smatrati odgovornima za zločine počinjene od svibnja 1992. do rujna 1993. Ta se djela, naveli su, mogu se okvalificira kao" fizička djela poticanja", odnosno huškanje.
11:15 Vijeće je mišljenja da je propaganda nacionalističke ideologije nešto što samo po sebi nije zločin. Utvrdilo da je govore u Vukovaru doista održao Šešelj, ali da oni nisu mogli biti nešto izrečeno u kontekstu sukoba. Većina u Vijeću utvrdila je da se "ne može izvan svake sumnje reći da je prilikom pozivanja Srba da očiste BiH od 'balija' pozivao na etničko čišćenje nesrba u BiH.
11:12 Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati postojanje udruženog zločinačkog pokreta. Vijeće odbacuje odgovornost Šešelja za počinjenje zločina proganjanja, a jednoglasno je utvrdilo da on nije odgovoran za samo počinjenje djela prisilnog premještanja kao zločina protiv čovječnosti.
11.10 Postoje dokazi da su srpski, ali i hrvatski i muslimanski stanovnici bili naoružani. Većina u Vijeću smatra da "postoje razumni temelji da nije postojao jedan isključiv korak srpskih okupatora da se izbace druge etničke skupine".
11:07 Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati postojanje udruženog zločinačkog pokreta. Također, odbacilo je njegovu odgovornost za proganjanje stanovništva. Vijeće je jednoglasno zaključilo da Šešelj nije odgovoran za samo počinjenje djela prisilnog premještanja kao zločina protiv čovječnosti.
11:01 "Vijeće je zaključilo da Šešelj nije bio nadređen dobrovoljcima na terenu". Ovim konstatacijom se ne žele umanjiti i prikriti zločini počinjeni u BiH i Hrvatskoj. Dio je dobrovoljaca je bio možda poveznan sa Šešeljom, ali to ne podrazumijeva da je za zločine izdavao naredbe i da je za njih znao.
10:59 "Projekt Velike Srbije je a priori politički, a ne kriminalni cilj. Šešelj je bio vođen političkom strašću stvaranja Velike Srbije, a stvaranje formacije ne predstavljaju kazneno djelo. Samo SRS je imao za cilj stvaranje Velike Srbije", navodi u zaključcima Vijeće.
10:57 Većina u Vijeću smatra da Tužiteljstvo nije dalo dovoljno dokaza za ubojstvo nesrpskih zatočenika na brdu Žuč kod Sarajeva, mučenje kod Gerine klanice i zločine u Vukovaru. Također, većina u Vijeću, smatra da nije utvrđeno bezobzirno razaranje i hotimično razaranje religijskih i obrazovnih institucija.
10:53 Šešelj je 6. svibnja pozvao na protjerivanje Hrvata, no izvan toga ne tvrdi se da je on izravno upleten u razmjenu stanova, iako se to navodi kao glavni uzrok protjerivanja Hrvata iz Hrtkovaca. Većina u Sudskom vijeću utvrdila je da nedostaju pravni čimbenici za utvrđivanje zločina protiv čovječnosti.
10:45 Tužiteljstvo nije uložilo dovoljan napor da dokaže da je postojala veza između sukoba u BiH i Hrvatskoj, niti je ta veza potvrđena odlaskom izbjeglica iz BiH-a u Hrvatsku, naveo je sud.
Nadalje, navode da Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati ni da je postojao sustavni napad na civilno stanovništvo u Hrvatskoj i BiH na navedenim područjima, u razdoblju na koje se odnosi optužnica. "Dokazi koji su podneseni i razmatrani utvrđuju da je postojao oružani sukob dviju neprijateljskih strana", navode, Većina u Vijeću smatra da Tužiteljstvo na jasan način nije pokazalo da su civili koji nisu sudjelovali u sukobu bili masovni cilj napada.
10:40 Vijeće je zaključilo da nema dovoljno dokaza da je Šešelj bio povezan s određenim paravojnim skupina kao što su Beli Orlovi. Navedeno je i da se Šešelj distancirao od jedinice srpskih dragovoljaca Žute ose i njihovog zapovjednika Vojina Vučkovića, zvanog Žućo, nakon ubojstava u Zvorniku.
10:34 Vijeće je navelo da suseŠešeljevci mogli razlikovati prema odjeći, ali taj kriterij nije bio odlučujući. Dobrovoljci su se regrutirali u središnjiciSrpske radikalne stranke u Begradu, ali i na općinskoj razni. Nije sporno da je SRS novačio i dobrovoljce za potrebe tzv. teritorijalne obrane iz BiH i Hrvatske. Vijeće je zaključio da pripadnost SRS nije bio uvjet za novačenje dobrovoljaca.
"Šešelj nije mogao imati hijerarhijsku vezu od trenutka kad su uključeni u JNA i Vojsku RS-a", navedeno je.
10:34 Navedeno je da su Vijeću predočen velik broj dokaza vezanih za kronologiju raspada bivše Jugoslavije. Šešelj i Vuk Drašković osnovali su SPO, pa je Šešelj nakon nesuglasica s njim osnovao Srpski četnički pokret, a nešto kasnije s Nikolićem SRS.
10:25 Vijeće je primijetilo da su neke izjave svjedoka kontradiktorne, a prihvatili su, kažu, one one koji "dokazuju uzorak". Vijeće je smatralo da nije primjereno uzeti u obzir dokaze koji se dupliciraju, a prihvaćeni su i dokazi iz nekih drugih postupaka. Neki dokazi će se smatrati manje važnim, u odnosu na svjedočenja.
10.21 Sudsko vijeće je ocijenilo da u pristupu Tužiteljstva ovom slučaju nedostaje preciznosti, te da su početne optužbe Tužiteljstva bile zamagljene nekim dodatnim navodima. Tako su na kraju, naveo je sudac, tvrdili da je Šešelj pripadnik udruženog zločinačkog pokreta za sve počinjene zločine.
10:18 "Šešelj je predstavljao Srbe kao žrtve muslimanske i hrvatske agresije, koju su sami započeli, a Srbi su prema njegovu mišljenju bili branitelji zakona. Zato je novačenje smatrao legitimnim činom obrane Srba. Isticao je da su Hrvati i muslimani započeli neustavno odvajanje, koje je pokrenulo cijeli sukob", naveo je sudac.
10:14 "Vojislav Šešelj smatra da nije kriv ni po jednoj točki optužnice. Branio se sam i nije zvao svjedoke, niti je htio izvoditi dokaze. No, sudjelovao je u prvom dijelu suđenje, kojeg je smatrao politički montiranim. Negirao je motive koji mu se stavljaju na teret", navodi se u zaključcima presude.
10:10 "Prema drugom stupu optužnice, Šešelj je izravno počinio određen broj zločina. Kroz javno i direktno poticanje na mržnju, ponižavanje, to se odnosilo pogotovo na Hrvate. Tražio je da se Hrvati deportiraju iz tih krajeva", navodi Tužiteljstvo.
10:08 "Srpske snage počinile ubojstva i okrutno postupale s nesrpskim stanovništvom. Smatra se da su nasilno preseljavali to stanovništvo i uništavali sela, a to nije bilo vojno opravdano. Uništavali su institucije i privatno vlasništvo. Šešelj je bio kazneno odgovoran, iako nije imao izravnu zapovjednu odgovornost. Poticao je moral svojih trupa, te je uspostavio militantnu jedinicu koja se bavila logističkim poslom i regrutiranjem dobrovoljaca".
10:04 Sudac Jean-Claude Antonetti naveo je da će pročitati samo sažetak presude, a zaključak će biti ispostavljen kasnije. U procesu koji je započeo 7. studenog 2007., podsjetio je, saslušano je 29 svjedoka.
10:01 Započelo je čitanje presude Vojislavu Šešelju i to zahvalom zaposlenicima Suda koji su uključeni u slučaj. Sudac je naveo kako je Šešelj odbio doći na izricanje presude, ali i da je odbio izricanje presude pratiti video linkom.
9:47 Bivša glasnogovornica nekadašnje glavne tužiteljice Carle Del Ponte Florence Hartmann ocijenila je da Šešelj neće biti osuđen na visoku kaznu zatvora.
"Ocijenila sam da neće dobiti mnogo više od odsluženog, dakle, 11,5 godina ili 18, što znači da je dvije trećine odslužio. Vidjet ćemo hoće li biti osuđen za ulogu u Bosni. Očekujem da će kazna biti manja od zasluženog, s obzirom na njegovu osobnu uloga i ulogu njegove jedinice", kazala je Hartman za N1 Televiziju.
9:35 Odvjetnik Anto Nobilo, koji je barnio neke haške optuženike, mišljenja je da presuda Šešelju neće imati nikakav efekt.
"Negativna karakteristika ranijih presuda je da nemaju efekt prema stanovništvu, a morale bi djelovati odgojno na druge ljude da ne čine slična djela", kazao je Nobilo za N1 Televiziju.
"Oni koji su ga smatrali za heroja, smatraju ga i danas, daju imena studenskim domovima po Republici Srpskoj, i to je najveći problem", dodao je.
Nobilo se pribojava da današanja presuda među ključnim ljudima RS- neće proizvesti nikakav efekt, kao što nije ni jedna ranija haška presuda.
Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata pod patronatom Srbije, koje je uključivalo ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana.
"On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka", kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen.
Šešelj, koji je odbio pojaviti se u haškoj sudnici na izricanju presude, poručio je dva tjedna uoči njezina objavljivanja kako ga ona ne zanima te je najavio žalbu na presudu "kakva god bila". On je ustvrdio kako ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.
Presedan u povijesti suđenja za ratne zločine
Šešelj na Haškom sudu
Šešelj je na uvjetnoj slobodi od studenoga 2014. godine, kada ga je haški sud samoinicijativno pustio zbog pogoršanog zdravstvenog stanja odnosno jetrenih metastaza raka debelog crijeva. Sud nije postavio nikakve uvjete za njegovo puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, pa je tako i došlo do situacije koja je presedan u povijesti suđenja za ratne zločine da optuženik izricanje kazne dočekuje na slobodi.
Bivši predsjednik Srpske radikalne stranke i četnički vojvoda po dolasku je u Srbiju izjavio da je došao srušiti Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića, svoje nekadašnje stranačke kolege. U situaciji u kojoj se Srbija nalazi pred izvanrednim izborima, vlasti ne pokazuju nikakvu namjeru da Šešelja, bude li potrebno, uhite i izruče na izricanje kazne.
Optužnica
Šešelj je optužen u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Ideju "velike Srbije" sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom i huškačkim govorima mobilizirao i poticao na progon i ubijanje Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.
Tužiteljstvo je na suđenju kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u odori ili civilu, srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da pustoše i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u, kako ih je nazivao, "srpske zemlje" u Hrvatskoj i BiH.
"Nijedan ustaša ne smije živ otići iz Vukovara"
Među govorima mržnje koji su prikazani u sudnici su i oni iz 1991. - od plitvičkog govora u kojem je najavio da će se "kotrljati glave" preko mitinga u baranjskom Jagodnjaku na kojem je govorio da je to srpska zemlja, do govora u skupštini Srbije potkraj '91. u kojem je pozvao na razmještanje JNA na granice "velike Srbije", zauzimajući se za obračun s Hrvatskom ako treba i napalm bombama i bez obzira na eventualne civilne žrtve. Obrana granica "velike Srbije" na području Hrvatske bila je važnija "nego bojati se hoće li pritom pasti neke slučajne žrtve - pa "tko im je kriv - htjeli su rat, imaju rat", kazao je tada Šešelj u Skupštini Srbije. U Vukovaru, pak, poručio je da "nijedan ustaša ne smije živ otići iz Vukovara", a kako su tužitelji istaknuli - njegovi dobrovoljci "napravili su upravo ono što je Šešelj govorio".
U Skupštini se u travnju 1992. zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine a na mitingu u Hrtkovcima u svibnju '92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići Šešelj je poručio da će" ako sami ne odu, organizirati prijevoz autobusima" do hrvatsko-srpske granice pa dalje neka idu pješice u "svoju lijepu".
Dokazujući njegovu odgovornost za vukovarske zločine, tužitelji su kao svjedoke izveli i Šešeljeve dobrovoljce i pripadnike srpskih snaga koji su opisali kako su dobrovoljci Srpske radikalne stranke sudjelovali u zločinima nad Hrvatima, te kako ih je Šešelj tijekom obilaska za vrijeme borbi za Vukovar ohrabrivao da ustraju i sam pucao na hrvatske snage.
Medijska zvijezda
Tužitelji su na suđenju dokazivali da je Šešelj, itekako svjestan pokretačke snage svojih zapaljivih govora, etiketirao Hrvate kao ustaše, a sve u BiH koji su se zalagali za opstanak te države islamskim fundamentalistima, kako bi poticao na njihov progon samo zato što su bili 'pogrešne' nacionalnosti i zato što su živjeli na zemlji za koju je optuženi mislio da je srpska.
U Srbiji je imao status medijske zvijezde i zato je njegova odgovornost veća, a njegove izjave i govori imali su za cilj ohrabriti Srbe na počinjenje zločina i osloboditi ih od odgovornosti ukoliko takve zločine počine, zaključak je tužitelja na kraju dokaznog postupka.
Na suđenju Šešelju, koje je započelo 2007., tužiteljstvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazalo da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubojstva. Tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci.
Uz govore mržnje kojima je dehumanzirao pripadnike drugih naroda Šešelj je organizirao 30.000 dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine na području Vukovara, Zvornika, Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Hrtkovaca.
