Iz Indexa Covid Stringency Sveučilišta Oxford proizlazi da Njemačka ima najstrože mjere protiv pandemije na svijetu. No je li to stvarno tako, pita se DW.
Njemačka ima najstrože mjere protiv korone na svijetu - naglasio je to premijer pokrajine Saska-Anhalt Reiner Haseloff na konferenciji za novinare prošli tjedan. To se također stalno tvrdi u raznim online diskusijama.
Izvor koji se često navodi je Covid-Stringency-Index Sveučilišta Oxford, koji ima za cilj predstaviti reakciju vlada i ozbiljnost mjera na međunarodno usporediv način. U tu svrhu prikupljaju se podaci iz različitih zemalja, sortiraju prema kategorijama i evaluiraju. To rezultira sustavom bodova koji se kreće od nule (što znači bez mjera) do 100.
Njemačka stroža od Kine
Njemačka je 31. prosinca 2021. dobila više od 84 boda – time je prva u svijetu. Ona je, na primjer, ispred Kine. Prema informacijama, visok broj bodova posebno su donijele neke mjere, primjerice zatvaranje škola, ograničenja javnog prijevoza, zatvorene trgovine i obveza nošenja maske pri sudjelovanju u dijelovima javnog života.
Zatvorene škole?
No ovi navodi otvaraju neka pitanja. Primjerice, velika većina škola u Njemačkoj nije zatvorena. Dapače, ministri obrazovanja nedavno su još jednom naglasili da one trebaju ostati otvorene.
Još uvijek su otvoreni i trgovine, restorani, barovi, muzeji i institucije kulture - za razliku od zatvaranja na početku pandemije. Ipak, sadašnje mjere u indeksu strože su ocijenjene od onih u proljeće 2020. ili 2021., kada su mnoge trgovine, restorani, institucije, a prije svega škole bile zapravo zatvorene širom zemlje.
Lockdown u Nizozemskoj manje strog?
Nedosljednosti nisu vidljive ne samo kada je riječ o vremenskim odrednicama, već i kada se uspoređuju države. Prema indeksu, Njemačka je navodno posljednjih tjedana imala mnogo stroža pravila od Nizozemske, gdje je sredinom prosinca uveden lockdown u cijeloj zemlji.
Unatoč lockdowu, Nizozemska je dobila „samo" 64 boda - 20 bodova manje od Njemačke.
Ocjenjuju se najstrože regionalne mjere
No kako nastaju ove procjene? To se objašnjava temeljem podataka indeksa. Mjere unutar jedne zemlje uvelike variraju - u Njemačkoj s njenim izraženim federalnim sustavom te su razlike često posebno izražene. Ali za indeks se uvijek uzimaju u obzir regionalne mjere koje su najstrože - čak i ako se odnose samo na nekoliko okruga.
Šef projekta Thomas Hale to potvrđuje na molbu portala tagesschau.de: "Ako je samo jedna savezna pokrajina u Njemačkoj uvela najstrože propise, ali ostatak zemlje nema slične mjere, bilježimo najstrože propise i dodajemo odgovarajuću oznaku."
Lockdown u Bavarskoj i Saskoj
S obzirom na iznimno visoke vrijednosti incidencije i pune bolnice u Bavarskoj i Saskoj, bilo je zaključavanja na regionalnoj razini, dok je život u većem dijelu države nastavljen bez takvih ograničenja. No, upravo je to zatvaranje korišteno kao referenca za cijelu Njemačku.
Švedska stroža od Danske?
Ima i drugih zapanjujućih rezultata: tako u Skandinaviji, prema indeksu, Švedska trenutno ima znatno strože mjere od Danske, iako se vlada u Kopenhagenu odlučila na dalekosežne mjere nakon napredovanja varijante omikron.
Voditelj projekta Hale objasnio je da se švedske mjere mogu tumačiti na različite načine. "Nakon dugih rasprava u našem timu, odlučili smo šifrirati stroge preporuke premijera Stefana Löfvena kao de facto potrebne mjere za ograničavanje okupljanja, čak i ako se one zakonski ne mogu provesti."
S druge strane, Kina, koja je na manje klastere već reagirala masovnim mjerama izolacije, za vrijeme pandemije nijednom nije dosegla vrijednost koju Njemačka trenutno bilježi.
Ocjenjuju se propisi za necijepljene
Istraživač Hale objašnjava da je vrijednost za Njemačku trenutno posebno visoka jer se uzimaju u obzir najstroži primjenjivi propisi. A to su propisi poput 2G (oznaka za osobe koje su ili cijepljene ili su preboljele zarazu koronavirusom – op. red.) za određene trgovine ili restorane.
Dakle mjere koje ne ograničavaju veliku većinu, ali se odnose na necijepljene osobe. No radi se na tome, kaže Hale, da se poboljša sustav prikupljanja podataka kako bi se uključili propisi koji se odnose i na cijepljene i na necijepljene osobe.
No to također dovodi do netočnosti. U Njemačkoj, na primjer, u kategoriji javnog putničkog prijevoza stoji "zahtijevati zatvaranje (ili zabraniti većini građana korištenje)". No, niti je promet obustavljen, niti je većini ljudi zabranjeno korištenje autobusa i vlakova. 3G regulativa (oznaka za cijepljene, one koji su preboljeli i one koji su testirani) nije prepreka ni za necijepljene osobe.
Voditelj projekta Hale upozorava na pretjerano tumačenje indeksa: „ Ovo treba shvatiti kao jednostavan sažetak broja i intenziteta primjenjivih ograničenja." Covid-Stringency-Index, kako on kaže, samo navodi koje zemlje imaju strožu politiku za necijepljene osobe.
Neosporno je da je Njemačka uvela dalekosežna ograničenja. No ima li i najstroža pravila na svijetu - teško se može dokazati s obzirom na ograničenja koja ima Covid-Stringency-Index.
