Vijeće je objavilo izvještaj pod nazivom "Glavne prijetnje koje treba pratiti u 2017.". Mogući sukob između Rusije i NATO-a našao se na prvom mjestu u kategoriji prijetnji čiji su utjecaj stručnjaci Vijeća ocijenili kao "visok", a vjerojatnost kao "umjerenu", piše RBTH Hrvatska.
U dokumentu se radi o "namjernom ili nenamjernom vojnom sukobu" koji bi mogao biti uzrokovan "agresivnim ponašanjem" Rusije u istočnoj Europi. Ruski su stručnjaci za RBTH Hrvatsku ispričali kako bi ovaj sukob mogao izgledati i što bi još moglo izazvati sukob između Moskve i saveza.
1. Vojne aktivnosti na Baltiku
Prema mišljenju analitičara, sukob u istočnoj Europi vrlo je vjerojatan jer su upravo tamo razmještene snage NATO-a. Savez je nedavno odlučio u zemlje u regiji poslati dodatne vojne kontingente.
Petar Topičkanov, suradnik programa Problemi neširenja Moskovskog centra Carnegie, za RBTH Hrvatska je rekao kako bi "bivajući blizu jedne drugima oružane snage mogle greškom ili kao rezultat provokacije ući u dodir jedne s drugima".
Prema mišljenju stručnjaka, u tom slučaju ne možemo isključiti eskalaciju sukoba sličnu onoj opisanoj u hvaljenom programu BBC-ja. U tom se scenariju nakon invazije ruskih vojnika u Latviju pred Zapad postavlja pitanje upotrebe atomskog oružja. Prema riječima Topičkanova, iako takav scenarij jest moguć, on je "vrlo upitan", jer "nitko na Zapadu niti u Rusiji ne želi rat u Europi".
Istovremeno je, prema mišljenju Alekseja Fenenka, suradnika Instituta za svjetsku sigurnost Ruske akademije znanosti, ulazak ruskih vojnika na Baltik moguće zamisliti samo u jednom slučaju. Radilo bi se o odgovoru na to da NATO pokuša blokirati Kalinjingrad, rusku enklavu na Baltiku.
2. Sukob vojnika Rusije i NATO-a u Siriji
Sirija bi mogla postati još jedna platforma odigravanja sukoba između Moskve i NATO-a.
Pogoršanje situacije u Siriji je moguće ako zapadne zemlje odluče svoje prijetnje upućene Bašaru al-Asadu provesti u djela i započnu vojnu operaciju protiv sirijskih vladinih snaga.
Analitičari kažu da je u tom slučaju moguća vojna konfrontacija s ruskim snagama koje pružaju podršku Asadovoj vojsci.
Ipak, kako je rekao Anatolij Ciganok, vojni stručnjak i docent Fakulteta za međunarodnu politiku Moskovskog državnog sveučilišta, to je u idućim mjesecima čak i teoretski teško moguće.
Prema mišljenju stručnjaka, SAD će u skoroj budućnosti "prebacivati svoje poslove" Donaldu Trumpu, koji neće imati vremena za Siriju. Zatim će u Siriji početi sezona pješčanih oluja. Stoga, ako nekakvo pogoršanje i jest moguće, ono se neće dogoditi prije kraja ožujka.
Aleksandar Goljc, nezavisni vojni stručnjak i glavni urednik oporbenog internetskog portala Ežednevni žurnal, također situaciju u Siriji povezuje s nadolazećom smjenom predsjednika u Bijeloj kući.
Novoizabrani američki predsjednik stalno izjavljuje da je potrebno revidirati vanjskopolitičke pristupe Washingtona, tako da je zasad teško predvidjeti njegove postupke.
"Stručnjaci koji su govorili o opasnosti sukoba u istočnoj Europi temeljili su svoje prosudbe na logici protivljenja Rusiji, koja je vladala u politici predsjednika Obame", kaže Goljc.
Ista logika leži u temelju ideje o mogućnosti sukoba u Siriji. Sada se, međutim, nakon izbora Trumpa politička konjunktura ozbiljno mijenja.
3. Eskalacija zbog Ukrajine
Do pogoršanja odnosa između Moskve i saveza moglo bi doći i zbog Ukrajine, iako ta vjerojatnost nije velika. To je povezano sa samim "formatom" sukoba u istočnoj Ukrajini – službeno i Zapad i Rusija poriču prisutnost svojih vojnika u toj regiji.
Politički razlozi također su važni. Zapadne članice normandijskog formata – Njemačka i Francuska – uskoro će održati predsjedničke izbore. U takvim im uvjetima ne treba zaoštravanje ukrajinskog sukoba, a kamoli pogoršanje problema s Rusijom.
4. Cyber-napadi
Stručnjaci vjeruju da bi jedan od scenarija pogoršanja odnosa između RF i NATO-a mogao biti vezan ne uz geografiju, već uz prijetnje u cyber-prostoru.
U posljednje vrijeme vlasti SAD-a aktivno optužuju Moskvu za uplitanje ruskih hakera u američke izbore.
Prema mišljenju Topičkanova, eskalacija odnosa između Rusije i bilo koje od zemalja NATO-a u cyber-prostoru vrlo je vjerojatna. Stručnjak podsjeća da su za Indiju i Pakistan cyber-napadi postali normalni dio njihovog konfliktnog suživota.
Ipak, za sada još uvijek nije u potpunosti jasno na što se misli pod pojmom cyber-agresije i što bi trebala činiti zemlja podvrgnuta takvoj agresiji.
Moguće je da je, "ako se cyber-napad dogodi na atomsku centralu ili transportni objekt, to korak koji od zemlje zahtijeva djelovanje, uključujući i ono u području konvencionalnog naoružanja", smatra Topičkanov.
