Europski program Copernicus otkrio je da 400.000 ljudi godišnje umre prerano zbog onečišćenja zraka, rečeno je u srijedu na panelu u sklopu obilježavanja europskog Zelenog tjedna.
Copernicus je program Europske komisije za promatranje Zemlje koji iz svemira može detektirati zagađena područja, a pomaže i pri spašavanju života na moru, poboljšava reakciju na prirodne katastrofe poput potresa, šumskih požara i poplava te omogućuje poljoprivrednicima bolje upravljanje usjevima.
Vincent-Henri Peuch, direktor Službe za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS) ustvrdio je kako je ovim programom uočeno da 400.000ljudi godišnje umre prerano te kako se iz godine u godinu povećavaju brojevi onih koji zbog onečišćenja pate od raznih bolesti i zahtijevaju lijekove i hospitalizaciju.
"Dnevno udišemo toliko zraka da možemo ispuniti četiri tisuće balona. Udišemo pritom i nevidljive, štetne čestice, a one s promjerom manjim od 2,5 mikrometra mogu štetno utjecati na naše zdravlje ukoliko duboko prodru u naša pluća. Tako nastanu bolesti srca, dugotrajne bolesti poput astme i rak pluća i demencija", kaže Peuch.
Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš (EEA), pohvalio je program jer su, među ostalim, "prve informacije o kvaliteti zraka u nekim zemljama došle baš kroz Copernicus".
Naglasio je i njegovu važnost u budućnosti. "Ne dišemo samo danas, dišemo i sutra", rekao je Bruyninckx.
Stuart Cran, ispred Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), na penalu je otkrio kako je na Copernicusu prvi put moguće iščitati kakvoću vode u svim velikim jezerima svijeta i sve to pomoću satelitskih snimki.
"Na taj način pomažemo svakoj zemlji u svijetu kako bi mogla utjecati na svoje ekosustave koji se s vremenom mijenjaju. Zemlje će tako moći uspješno napredovati prema održivom razvoju, a jedan od ciljeva tog razvoja je i zaštita i obnavljanje slatkovodnih ekosustava", kazao je Cran.
Gotovo četvrtina jezera ima visoke i ekstremne vrijednosti zagađenja, a prednjače jezera u srednjoj i istočnoj Africi, rekao je.
Kako funkcionira Copernicus na primjeru tri obalne rafinerije u Španjolskoj opisala je Ana Abascal, istraživačica na Institutu za hidrauliku okoliša (IHCantabria) govoreći kako ovaj program pruža sve potrebne podatke u cilju sprječavanja onečišćenja i pruža tvrtkama, u ovim slučajevima naftnim postrojenjima, potrebne informacije oko mogućeg ispuštanja otpadnih voda i plinova.
Svojevrsnim predstavljanjem programa na online panelu željela se skrenuti pažnja i na novi Akcijski plan Europske komisije usvojen početkom svibnja ove godine.
Plan pod nazivom "Prema nultom onečišćenju zraka, vode i tla" ključan je za ostvarenje Europskog zelenog plana, glavne strategije rasta Europe kojom se želi postići klimatska neutralnost do 2050. godine.
Akcijskim planom želi se poboljšati kvaliteta zraka radi smanjenja prijevremene smrtnosti, kvalitetu vode umanjenjem otpada i mikroplastike, kvalitetu tla reduciranjem upotrebe pesticida te značajnim smanjenjem udjela stanovništva koje je izloženo bukom iz prometa.
Europski parlament tražio je 2017. godine 15 milijardi eura sredstava za europske svemirske aktivnosti od 2021. do 2027. godine. Nakon trijaloga s Komisijom i Vijećem odlučeno je kako će se za taj aspekt izdvojiti 14,8 milijardi eura od čega je za Copernicus osigurano 6 milijardi.
