Hoće li uskoro doći do novog dogovora oko Brexita? Možda da, a možda i ne. "Iako ponašanje Velike Britanije ekstremno živcira, za europsku stranu vrijedi: stisni zube i ne gubi strpljenje", kaže Holger Bingmann, predsjednik udruge za vanjsku trgovinu BGA. Ta udruga upozorava da bi kaotični Brexit bez sporazuma bi najgora moguća opcija, piše Deutsche Welle.
Do sada je izlazak Velike Britanije iz EU-a bio planiran za 31. listopada. No da bi se to dogodilo, britanski parlament mora ovoga tjedna izglasati sporazum s Europskom unijom.
Još jedna runda!?
U svakom slučaju iznenađujuće je da britanski parlament u subotu (19.10.) nije izglasao sporazum o Brexitu. Većina zastupnika se izjasnila za odgodu glasanja. Čini se da je malo vjerojatno da će krajem listopada doći do kaotičnog Brexita sa svim gospodarskim turbulencijama.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk potvrdio je da je primio britanski prijedlog o odgodi termina za Brexit 31. listopada. Sada će se na vrhu EU-a raspraviti o tome kako reagirati na britanski prijedlog. Jedan predstavnik EU-a je rekao da na tom prijedlogu nema potpisa britanskog premijera Borisa Johnsona.
Britanski premijer je prije nekoliko dana, nakon dugog sporenja s EU-om, izradio drugi sporazum o istupanju iz Unije, koji su šefovi država i vlada zemalja Europske unije odmah usvojili. U tom dokumentu se utvrđuje novo reguliranje pitanja granice između članice EU-a Irske i britanske pokrajine Sjeverne Irske, koja bi mogla ostati otvorena. Osim toga, Johnson se s Bruxellesom dogovorio da bi dugoročno gledano između EU-a i Velike Britanije trebala postoji samo labava veza.
"Paralizirajuće lebdeće stanje"
Holger Bingmann je upozorio da bi moglo biti daljih posljedica po gospodarstvo: "Nevjerojatno je što sve Britanci zahtijevaju od svojih europskih partnera. Poduzetnici s obje strane La Manchea još uvijek vise u zraku i ne znaju kako će izgledati njihovi carinski i trgovinski procesi u budućnosti." On je rekao da su opet najviše ljudi ti koji trpe, ali naravno i tvrtke. "Jer ovako se produžava paralizirajuće lebdeće stanje sa svim njegovim negativnim posljedicama po gospodarstvo s obje strane La Manchea."
Ovakve konsekvence je potvrdilo i aktualno istraživanje Njemačkog instituta za ekonomsko istraživanje (DIW). "Konstantna nesigurnost opterećuje njemačku konjunkturu", utvrdio je ovaj institut. Posljedice su suzdržanost - posebno kada se radi o investicijama.
Proračuni DIW-a su pokazali da je gospodarski rast u Njemačkoj, zbog nesigurnosti nakon referenduma, u prosjeku pao za 0,2 posto godišnje, što ne bi bio slučaj da nije bilo odluke o Brexitu. To ne iznenađuje, a DIW je to prognozirao već 2016., ističući da će doći do smanjenja dinamike investiranja i slabljenja trenda zapošljavanja.
Nesigurnost u osnovi ima tri dimenzije, objasnio je Ferdinand Fichtner, šef DIW-ovog Odjela za konjunkturnu politiku. "Ne znamo ni kada će doći do Brexita, također ni pod kakvim uvjetima će se dogoditi, a čak kada bismo to točno i znali, i poduzetnici, ali i mi istraživači bismo teško mogli procijeniti kakve konkretne posljedice bi zaista imao novi odnos između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Zbog toga je mnogo nesigurnosti."
Što bi bilo kad bi bilo?!
Aktualno stanje: ako bi se dogodio Brexit bez dogovora, Velika Britanija bi za EU, kada se radi o međusobnim trgovinskim vezama, dobila status treće države. "To bi odmah dovelo do ograničenja kretanja na tržištu rada i roba, kao i kod usluga i kapitala između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva", stoji u pojašnjenju DIW-a. Njemačku konjunkturu bi prije svega opteretio oslabljen promet roba.
Tvrdi Brexit krajem listopada bi, prema proračunu DIW-a, smanjio njemački bruto domaći proizvod (BDP) u 2020. za 0,4 posto a u 2021. za 0,3 posto. Negativni učinci bi posebno pogodili njemačko gospodarstvo sljedeće godine, dok bi od polovice 2021. ti utjecaji polako nestali. Uređeni Brexit bi sve to međutim ublažio. Tako bi gubici u slučaju Brexita bez dogovora iznosili oko 10 milijardi eura godišnje, procjena je studije Zaklade Bertelsmann, a u slučaju uređenog Brexita gubici bi bili prepolovljeni na oko pet milijardi godišnje.
No Velika Britanija bi od toga imala najviše koristi. Jer, u slučaju tvrdog Brexita Ujedinjeno Kraljevstvo bi moralo računati s gubicima prihoda u visini 57 milijardi godišnje, dok bi u slučaju kontroliranog Brexita ti gubici iznosili 32 milijarde, podaci su iz Bertelsmannove studije.
Ima i pobjednika!
Ali, ima i zemalja izvan Europe koje bi mogle profitirati od Brexita. Prema Bertelsmannovoj studiji bi prihodi Sjedinjenih Američkih Država porasli godišnje za 13 milijardi eura, u Kini za pet milijardi, a u Rusiji za 260 milijuna eura godišnje.
