Situacija na ratištu u Ukrajini ne ide po planu Kremlja, a niti na ruku Vladimiru Putinu i tamošnjoj kliki. Usto su sve češće međusobne javne prozivke ministra obrane Sergeja Šojgua i šefa plaćeničke vojne grupe Wagner Jevgenija Prižogina. Sve to daje naslutiti i sve veće pukotine unutar ruske vlasti, smatra Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji.
“Prigožin već neko vrijeme otvoreno polemizira s vojnim establišmentom, a malo je vjerojatno da bi se on usudio tako ponašati, a da ne uživa zaštitu Vladimira Putina. Ako je vojni establišment o kojem trenutačno ovisi cijeli režim u sukobu s Putinovim štićenikom to je pokazatelj pukotina unutar tog sustava vlasti”, kazao je Kovačević za N1.
Ili uvjerljivi poraz ili državni udar
Po njegovu mišljenju, rat u Ukrajini okončat će ili uvjerljivim vojnim porazom Rusije, što bi rezultiralo Putinovim odlaskom s vlasti, ili Putinovim svrgnućem državnim udarom, nakon čega bi se mogli povesti pregovori s Kijevom. Postavlja se i pitanje hoće li uspjesi ukrajinske vojske nagnati Kijev da krene u preuzimanje kontrole nad odmetnutim proruskim dijelovima zemlje te anektiranim poluotokom Krimom.
“To su sasvim sigurno ukrajinski ciljevi. Pretpostavljam da konačna odluka ovisi o isporukama svega što je Zapad Ukrajini obećao. istodobno, sve što se događa, pokazuje slabosti ruske vojske koje su bile vidljive od početka te takozvane vojne operacije, a sad se pokazuju na vrlo drastičan način. To pokazuju gotovo panične izjave šefa Wagnera Prigožina i očita svađa ili neusklađenost između Wagnera i ruskog ministarstva obrane. To sve govori o panici u ruskim redovima”, kaže Kovačević.
Tko bi osumnjičenom za ratne zločine ponudio utočište?
Kovačević ističe kako Rusija živi u uvjerenju da nuklearna sila ne može izgubiti rat.
“Sjedinjene Države su nuklearna država pa su izgubile rat u Vijetnamu, Afganistanu i nizu drugih država. Sovjetski Savez je bio nuklearna država pa je izgubio rat u Afganistanu. Francuska i Britanija su nuklearne države pa su izgubile svoja carstva. To nije nikakav argument. No, moguće je da oni u panici posegnu za upotrebom nuklearnog oružja, ali to bi onda ruski režim dovelo do ubrzanog kraha jer bi NATO na to, naravno, odgovorio”, smatra Kovačević.
U svim tim scenarijima postavlja se i pitanje koja bi zemlja eventualno primila i zaštitila svrgnutog Putina. Kovačević kaže da postoji samo jedna.
“Pa teško je zamisliti tko bi ga primio u slučaju takvog scenarija, osim možda Kine. Nijedna druga država mu mu ne bi mogla jamčiti zaštitu. Bjeloruski režim bi se također urušio u trenutku pada Putinova režima. Tako mi izgleda, jer se nijedna druga država ne bi mogla oduprijeti pritisku Sjedinjenih Država da, Putina kao osumnjičenog ratnog zločinca ne izruči Haškom sudu”, kazao je za N1.
