U Crnoj Gori posljednjih godina došlo je do radikalizacije, pa je do kraja prošle godine čak 23 crnogorskih građana otišlo u Siriju kako bi se pridružili sad već propaloj Islamskoj državi, 18 muškaraca i 5 žena, koji su poveli sa sobom i troje djece. Stoga je Deutsche Welle pokušao doznati uzroke tom fenomenu.
Šestoro crnogorskih građana poginulo je na ratištu u Siriji u zadnjih šest godina, a još devetoro, uključujući i dvoje djece, nalazi se na područjima gdje se kriju pripadnici razbijene Islamske države. Dragan Pejanović, nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma, rekao je za DW da je Crna Gora u odnosu na druge zemlje, ipak najmanje pogođena radikalizmom. Međutim, dosta i radi na prevenciji, deradikalizaciji, reintegraciji, resocijalizaciji, praćenju i represiji.
Više čimbenika radikalizacije
Za Anđeliju Kovačević-Lučić, iz nevladine organizacije Forum MNE koja se bavi prevencijom nasilnog ekstremizma, brojka od 23 borca u Siriji pet u istočnoj Ukrajini nije mala, iako je Crna Gora manje ugrožena zemalja Zapadnog Balkana. Tvrdi da su naranjiviji mladi ljudi. Najveći broj boraca je imao manje od 30 godina prije odlaska.
Prema njezinom mišljenju u Crnoj Gori, kao ni u drugim zemljama, ne postoji jedinstven profil radikalizirane osobe. U pitanju je više čimbenika, a jedan od njih je loš socijalni položaj, tj. osjećaj nezadovoljstva i frustracije zbog neispunjenih društvenih i ekonomskih potreba. "Nerijetko je riječ o situacijama u kojima je osoba nezaposlena, nema primanja ili živi od socijalnih davanja, ne vidi perspektivu u svojoj zemlji i osjeća se kao da su joj sva vrata zatvorena. Ove osobe spas iz nezavidne situacije pronalaze na različite načine – kroz prekomjernu posvećenost vjeri ili slaganje s autoritativnim liderima", tvrdi ona.
Najveći broj slučajeva odlaska na strana ratišta bio motiviran vjerom, tvrdi Pejanović, ali i dodaje da ne postoji jedinstveni čimbenik radikalizacije i ekstremizma. "Korijeni nasilnog ekstremizma i terorizma nalaze se u političkom nezadovoljstvu, otuđenju, osjećaju nepravde i nemoći", ističe Kovačević-Lučić.
Praćenje i procesuiranje povratnika
Desetero boraca koji su ratovali u Siriji vratilo se u Crnu Goru i, prema tvrdnjama Pejanovića nisu sigurnosna prijetnja jer su pristupili mirnoj integraciji. Međutim, i dalje su pod nadzorom sigurnosnih službi jer su neki i dalje povezani sa istomišljenicima u Crnoj Gori i regiji.
Budući da je Crna Gora uvela kazneno djelo "sudjelovanja u stranim oružanim formacijama", jedan je povratnik zatvoren, kazne se kreću od šest mjeseci do pet godina zatvora, ovisno o težini djela. Hamid Beharović dobio je najmanju kaznu nakon povratka, a zbog sudjelovanja u ratu u istočnoj Ukrajini na šest mjeseci osuđen je i Marko Barović. Obojica su odslužili kazne zatvora. Još jedan crnogorski ratnik iz Sirije u pritvoru je u Turskoj. Ostali povratnici iz Sirije nisu procesuirani jer otišli u Siriju i vratili se u Crnu Goru prije uvođenja tog kaznenog djela.
Ostalih devetero crnogorskih državljana, uključujući i dvoje djece, i dalju su s ISIS-om a ako se budu vratili, bit će uhićeni i procesuirani u slučaju da se sumnja da su počinili kazneno djelo sudjelovanja u stranim oružanim formacijama, piše DW.
