Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani, koji se nalazi u egzilu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izjavio je u srijedu da je otišao iz Kabula kako bi spriječio krvoproliće i odbacio je izvješća da je napustio predsjedničku palaču s velikim iznosom novca. Ghanija su žestoko kritizirali bivši ministri zbog toga što je napustio zemlju kad su talibanske snage ušle u Kabul u nedjelju.
"Da sam ostao svjedočio bih krvoproliću u Kabulu", ustvrdio je Ghani u video poruci objavljenoj na Facebooku, prvom njegovom javnom komentaru otkad je potvrđeno da je u Emiratima. Također je rekao da podržava pregovore između talibana koji su preuzeli vlast u Kabulu i bivših visokih afganistanskih dužnosnika, dodajući da je "u pregovorima za povratak" u svoju zemlju iz koje je pobjegao prenosi agencija AFP.
Vladini dužnosnici mu savjetovali da ode
"Podržavam vladinu inicijativu za pregovore s (bivšim potpredsjednikom) Abdullahom Abdullahom i bivšim predsjednikom Hamidom Karzaijem. Želim uspjeh ovog procesa", kazao je on u video poruci. Dodao je da su mu vladini dužnosnici savjetovali da ode.
Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata potvrdilo je da je afganistanski predsjednik Ashraf Ghani u toj zaljevskoj zemlji. Gani je pobjegao iz zemlje u nedjelju poslijepodne dok su talibani ulazili u Kabul, no dosad se nije znalo gdje je. Afganistanski veleposlanik u Tadžikistanu je u srijedu ustvrdio da je sa sobom odnio 169 milijuna dolara. Ghanijev bijeg je nazvao "izdajom domovine i naroda", prenosi BBC.
Gorka sudbina Ashrafa Ghanija
No, sudbina nekad zaista zna zaskočiti čovjeka. Naime, na društvenim mrežama su se pojavili ulomci članka u kojem je Ghani 1989. godine za Los Angeles Times prognozirao da će odlaskom Sovjeta iz Afganistana, tamošnja marionetska vlada pasti "u roku odmah". On je u to vrijeme bio docent antropologije na američkom Sveučilištu Johns Hopkins, sada poznatom po ažurnoj statistici pandemije koronavirusa.
Prevario se, jer je režim predsjednika Mohammada Najibullaha, koji je formirao vlast socijalističkog tipa, opstao još sljedeće tri godine, piše Kurir. Za usporedbu, njegov je režim, čiji je pad okrunio svojim spektakularnim bijegom s torbama punim novca, potrajao svega desetak dana. Doduše, pad vlasti je početkom devedesetih obilježilo masovno dezertiranje, dok se Ghanijeva vojska predavala pred talibanima bez ispaljenog metka.
Čak i te dezerterske snage predsjednika Najibullaha, nakon Ghanijevog teksta su porazile mudžahedine u bitci za Jalalabad, vrlo važan grad u Afganistanu. Isti je grad pod Ghanijevom vlašću pao za svega sedam dana. Ghani je u članku čak tražio od tadašnjeg američkog predsjednika Georgea Busha starijeg da prekine s opremanjem mudžahedina naoružanjem.
Prije 32 godine krivio je Amerikance
Umjesto toga, smatrao je tada, potrebne su bile konstruktivne mjere, poput ekonomske pomoći slobodno izabranoj vladi, kako bi se spriječilo da Iranci i Pakistanci gurnu Afganistan u građanski rat. Opet se prevario. Nakon pada Najibullaha, izbio je građanski rat koji je završio njegovima smaknućem 1996. godine. Tada su talibani prvi puta došli na vlast.
"Afganistanski narod nema želju da Sjedinjene Države upravljaju njihovom politikom. Umjesto toga, žele da se Sjedinjene Države prestanu dogovarati s pakistanskim generalima u izboru glumaca, političkih aktera i pisanju scenarija za budućnost svoje zemlje. Washington je godinama povjeravao pakistanskoj vojnoj obavještajnoj službi raspodjelu više od dvije milijarde dolara vojne i financijske pomoći te dodjelu raketa Stinger afganistanskom pokretu otpora", napisao je Ghani 1989. godine.
Smatrao je da su se lokalni lideri u Afganistanu morali povinovati odlukama pakistanskih generala da izaberu sedmoricu svojih ljudi u tamošnju vlast i da biraju koju od borbenih grupa će favorizirati. Rješenje je vidio u pojavi legitimne privremene vlade. No, lako za to. Ghani je ustvrdio da nije bilo uvjeta za mirnu predaju gradova pod socijalističkom vlašću mudžahedinima. Stoga je apelirao da mudžahedini ne napadaju Kabul, koji je tada brojio tri milijuna žitelja, a sada ih ima dvostruko više, jer bi grad bio na rubu opstanka, a žrtve bi bile mnogobrojne.
"Ako Washington prestane promatrati Afganistance kao plaćenike u svom antisovjetskom križarskom ratu, možda će moći razumjeti njihovu čežnju za neovisnošću, mirom i prosperitetom", citirao je Ghani navodne riječi jednog mudžahedinskog zapovjednika. No, od toga nije bilo ništa.
Nije shvaćao što se događa
Jedan članak od prije 32 godine pokazao je koliko je Ghani bio loš vizionar i koliko nije, premda je Afganistanac, poznavao zbivanja u vlastitoj zemlji. Nije shvatio da su ga njegovi pokrovitelji i saveznici ostavili na cjedilu. Za razliku od Najibullaha koji se tri godine borio s okrnjenom vojskom, Ghani nije izdržao ni 10 dana talibanskog "španciranja".
Iako je postao predsjednikom Afganistana u rujnu 2014., vlada u Kabulu nije izdržala prekid dotoka dolara te edukacije i naoružavanja svojih vojnika. Američke su se snage, posjetimo, počele masovno povlačiti u svibnju, a kad su najveći kontingenti otišli, pojavili su se talibani i Afganistan je šaptom pao.
