Kao što se već i ranije pokazalo, društvene mreže imaju velik utjecaj i u političkoj aktivaciji građana. Tako su i na nedavno započetim prosvjedima u Iranu, društvene mreže odigrale važnu ulogu u dogovaranju mjesta prosvjeda i širenju informacija o aktualnoj situaciji. No, za razliku od Zapada, gdje su najpopularniji Facebook, Twitter i Instagram, u Iranu je najrašireniji - Telegram.
Ruska aplikacija
Telegram je aplikacija koja, poput Whatsappa i Vibera omogućava komunikaciju porukama, ali korisnici putem nje mogu dijeliti i slike, videe te pratiti javne kanale. Prema najnovijim podacima u Iranu, na mjesečnoj bazi, Telegram koristi 40 milijuna ljudi što je ogroman broj za zemlju sa 80 milijuna stanovnika i 48 milijuna korisnika smartfona.
Za razliku od većine drugih megapopularnih aplikacija, ova ne potječe sa Zapada već iz Rusije gdje su ju osmilila dva brata, Nikolaj i Pavel Durov.
Zabrana i blokada
Telegram je popularan jer se poruke i slike mogu dijeliti i s vrlo sporom internet vezom, podržava perzijsko pismo i dugo je bio jedna od rijetkih aplikacija koje iranska vlada nije blokirala. Posljednjih tjedana ova je aplikacija odigrala ključnu ulogu u dijeljenju informacija koje državni mediji ne objavljuju. Stoga je vladina tolerancija prema Telegramu pala te je on od prvog dana ove godine blokiran.
No, Iranci aplikaciju i dalje koriste putem VPN-ova čime zaobilaze regionalne blokade, piše Deutsche Welle.
Problemi s privatnošću
Iranska vlada od braće Durov zatražila je zabranu kanala AmadNews koji je pozivao na nasilje. Rusi su to i napravili zbog čega su pak mnogi korisnici u Iranu počeli sumnajti u neovisnost aplikacije.
Čak i prije velikih iranskih prosvjeda Telegram je bio na udaru kritika zbog nedovoljne zaštite. Ta apliakcija, primjerice, nema end-to-end enkripciju, a i opcija 'tajnih poruka', čini se, nije bila toliko tajna.
