Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov ministar obrane jučer su iznijeli niz izjava na velikom sastanku s vojnim zapovjednicima no što se iz njih može zaista isčitati? Stručnjaci iz američkog sigurnosno-obrambenog think tanka Institut za ratne studije istaknuli su više detalja a najviše zabrinjavaju oni prema kojima se naslućuje da se Rusija vraća sovjetskom modelu - kako u financijskom izdvajanju za vojsku tako i u vojnoj prijetnji samoj Europi.
Što god vojska treba, vojska će i dobiti
U analizi iznose niz zanimljivih opservacija. Prva se odnosi na Putinovo obećanje da će "ruskoj vojsci omogućiti sve što traži". Putin je pritom ustvrdio da "nema financijskih ograničenja" u pogledu resursa koje je spreman omogućiti vojsci.
Analitičari ISW-a ističu pokušaje ruskog predsjednika da u jučerašnjem govoru umiri kritički raspoloženu proratnu zajednicu, koja uključuje ratne blogere, te podsjećaju i na njegovu izjavu prema kojoj rusko ministarstvo obrane "mora obraćati pažnju na kritike" i "saslušati one koji ne zataškavaju probleme".
No, Putinove izjave o financijskoj podršci države ratnim naporima vojske bi mogle sugerirati fundamentalnu promjenu u pristupu Moskve konfliktu - promjene koja bi mogla imati velik značaj za cijelu Europu, navodi ISW u analizi.
Moćna vojska i po cijenu siromaštva zemlje
"Ruski vojni porazi u Ukrajini mogli bi uvjeriti Putina da promijeni stratešku alokaciju resursa ruskoj vojsci", ističe Institut za ratne studije pa dodaje: "Putin može odlučiti o prenamjeni ruskog proračunskog novca na način koji bi Kremlju omogućio da stvori veliku konvencionalnu vojsku nauštrb ekonomskog rasta i potrošačkog komfora, baš kao što su radili Sovjeti.
Takav razvoj događaja stajao bi resursa i vremena, ali je moguć. 'Preporuke' ministra obrane Sergeja Šojgua, koje je sigurno privatno predstavio Putinu prije nego što ih je javno izrekao, zajedno s Putinovom odlukom da ruskoj vojsci omogući sve što joj treba, baš kao i niz drugih indikatora, sugeriraju da je Putin možda već odlučio pripremiti značajnu konvencionalnu vojnu prijetnju Europi jednom kad završi rat u Ukrajini", zaključuje ISW u analizi.
Nisu uspjeli popuniti ni postojeće postrojbe
Ipak, ističu i kako takvi planovi, osobito Šojguove najave o potrebi formiranja čitavih vojnih oblasti, brigada i divizija nisu ostvarive, ponajmanje u roku u kojem bi mogle igrati ulogu u ratu protiv Ukrajine.
" Formiranje trupa je skupo i zahtijeva vrijeme. Ruskoj vojsci je, na primjer, između 2016. i 2017. trebalo više od godinu dana da reformira 150. motoriziranu streljačku diviziju (8. kombiniranu oružanu armiju). Rusija nije mogla u potpunosti popuniti svoje postojeće brigade i pukovnije prije invazije punog opsega i nije u potpunosti izgradila novu diviziju za koju je najavila da je formira 2020. prije početka invazije na Ukrajinu 2022.", ističe ISW i nastavlja nabrajati ruske probleme.
" Ruska ekonomija je u recesiji, a njeni resursi za stvaranje podjela značajno su smanjeni od ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Ruski neto kapacitet obuke vjerojatno se smanjio od 24. veljače, djelomično zato što je Kremlj rasporedio elemente obuke za sudjelovanje u borbama u Ukrajini, a ti elementi obuke navodno su likvidirani. Rusija navodno koristi bjeloruske instruktore za obuku mobiliziranih snaga i eventualno ugovornih vojnika i ročnika, što ukazuje na ograničenja ruske propusnosti za obuku. Ruski časnički zbor je utrošen gubicima u ovom ratu.", sumira institut.
