Dežurni južnokorejski časnik u operativnom centru u Panmunjomu, središnjem mjestu na Demilitariziranoj zoni koja razdavaja minskim poljima i bodljikavom žicom dvije države, nije mogao povjerovati kad je u srijedu u 3.30 ujutro zazvonio specijalni telefon koji je gotovo dvije godine bio potpuno nijem. Još se više iznenadio kad mu se s druge strane javio visoki časnik Narodne vojske Sjeverne Koreje.
Kazao je kako zove da bi zajedno provjerili u kakvom su stanju specijalne telefonske i telefaks linije. Nakon što su dvadesetak minuta isprobavali uređaje, zadovoljno su zaključili kako je sve u redu te se ljubazno pozdravili.
Ponovno uspostavljena vruća linija
Tim povijesnim telefonskim razgovorom, kojim se ponovno uspostavila prekogranična komunikacijska veza između Južne i Sjeverne Koreje, koje su još formalno u ratnom stanju, započela je nova era u odnosima između dviju država. Ponajprije zbog toga jer je to bio više nego uvjerljiv dokaz da je sjevernokorejski diktator Kim Jong-un promptno reagirao na prijedlog južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina da bez ikakvih uvjeta započnu pregovori između dviju država na visokoj razini o sudjelovanju Pjongjanga na zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu te u drugim otvorenim pitanjima.
U Seulu se procjenjuje da bi ponovno otvaranje vruće linije mogla biti prekretnica u međukorejskim odnosima, jer je veza bila prekinuta prije 23 mjeseca nakon zatvaranja industrijskog kompleksa Gaeseong.
Sjeverna Koreja dolazi na Olimpijske igre
Dolazak sjevernokorejskog sportskog izaslanstva na Olimpijske igre iznimno je važan događaj jer je to jamstvo da u vrijeme odražavanja Igara neće biti nikakvih provokacija sa Sjevera. Dan ranije Ri Son-gwon, šef sjevernokorejskog odbora za miroljubivo ujedinjavanje Koreje, izjavio je kako je Kim Jong-un naredio da se s južnokorejskim kolegama dogovore pojedinosti o dolasku sjevernokorejskih sportaša na Zimske olimpijske igre koje će se održati u prvoj polovici veljače.
"Kim je istaknuo da će se međukorejski odnosi poboljšavati prema očekivanjima i željama korejskog naroda, ovisno o tome s koliko će se odgovornosti obje vlade posvetiti razgovorima. Prema njegovu nalogu, blisko ćemo komunicirati s Južnom Korejom na ozbiljan i vjerodostojan način. Ponavljamo kako se nadamo da će Olimpijske igre u Pjongčangu biti uspješne", pojasnio je Ri Son-gwon.
Zaključio je kako će ti razgovori biti prvi korak u unapređenju odnosa dviju država.
Pozitivna reakcija na mirovne ponude Seula
Te izjave izazvale su oduševljenje i olakšanje u Seulu jer su se mnogi pribojavali da bi Sjeverna Koreja uoči ili tijekom Igara mogla izvesti nuklearni pokus ili lansirati balističku raketu što bi moglo izazvati masovni bijeg sportaša iz Južne Koreje. To je prvi put da je Sjeverna Koreja pozitivno reagirala na mirovne ponude iz Seula. Prije toga čak je triput odšutjela inicijative predsjednika Moona da se započne s razgovorima kako bi se ublažile napetosti na Korejskom poluotoku. Niti na jednu od tih ponuda Pjongjang do sada nije reagirao.
Sjedinjene Države nisu sretne takvim razvojem događaja te su otvoreno izrazile sumnju u mogućnost uspješnih razgovora Seula i Pjongjanga. Nakon što je u novogodišnjem govoru Kim Jong-un poručio kako ima na svom stolu gumb koji u svakom trenutku može pritisnuti i tako izdati naredbu za nuklearni napad, američki predsjednik Donald Trump, odmah mu je odgovorio: "Hoće li netko Kima obavijestiti da i ja imam nuklearni gumb, ali je moj mnogo veći i moćniji od njegova. Osim toga, moj gumb radi!"
A na vijest o početku dijaloga između dviju Koreja, Trump je poručio: "Možda je to dobra vijest, možda ne - vidjet ćemo!"
Kim pokazao da nije luđak nego lucidan državnik
Predsjednik Trump tješi se kako su sankcije i drugi pritisci doveli do bijega dvojice vojnika preko granice te prisilile Kima na povlačenje i pregovore. "Raketni čovjek sada želi prvi put razgovarati s Južnom Korejom", zaključio je Trump.
Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders ponovila je stajalište Washingtona da će SAD, bez obzira na početak dijaloga sjevera i juga, nastaviti s maksimalnim pritiskom na Sjevernu Koreju. Glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert izjavila je pak da je SAD vrlo sumnjičav spram Kimove iskrenosti i spremnosti na razgovore.
Najnovijim potezom Kim Jong-un je pokazao da nije baš luđak i bolesnik kako su ga predstavljali mediji u SAD-u, već vrlo lucidan državnik koji točno zna što hoće i kako to postići, a da pritom ipak na prijeđe crvenu crtu nakon koje nema povratka. Kim se odlučio na razgovore sa Seulom kako bi pokazao Trumpu da će o sudbini Korejskog poluotoka odlučivati Korejci s obje strane granice i to bez njegove nazočnosti i tutorstva. Time je Kim maksimalno minorizirao i marginalizirao Trumpovu ulogu u Aziji.
I još nešto. Kim vrlo dobro zna da su u Južnoj Koreji veliki otpori Trumpovoj agresivnoj politici spram Pjongjanga, kako prevladava uvjerenje da se Trump pokušava obračunati s Kimom Jong-unom, preko leđa južnokorejskog naroda koji bi bio najveća žrtva eventualnog ratnog obračuna Washingtona i Pjongjanga.
Nuklearno oružje služi za odvraćanje Amerikanaca
Za razliku od Trumpa, Južna Koreja je uvijek bila krajnje obazriva prema svojoj sjevernoj braći. Tijekom više boravaka u Južnoj Koreji, a jednom i u Sjevernoj Koreji, potpisnik ovih redova uvjerio se kako južnokorejski vojnici strogo paze da strani posjetitelji koji dođu na graničnu liniju između dviju država u Panmunjomu, ne fotografiraju sjevernu stranu na kojoj se vidi grad, minska polja i bodljikava žica. Također im je zabranjeno snimanje u tunelu koji su Sjevernokorejci iskopali ispod granice. Na pitanje zašto se ne smije fotografirati, odgovoreno nam je kako bi se to moglo protumačiti vrlo loše na sjevernoj strani.
"Ne želimo živcirati naše susjede niti im dati povoda da izvedu neku provokaciju."
U Seulu također prevladava uvjerenje kako Južna Koreja uopće nije prva meta koju bi napao Kim Jong-un. On želi imati nuklearno oružja kako bi odvratio Amerikance od pokušaja da izvrše invaziju na njegovu zemlju te ga svrgnu s vlasti. Uostalom, više je puta ponovio da Sadam Husein u Iraku te Moammer Gadafi u Libiji nikada ne bi bili napadnuti i ubijeni da su imali atomsko oružje koje bi Amerikance odvratilo od vojne intervencije. Stoga vlasti u Seulu, ma koja politička opcija bila na vlasti, nikada nisu krile da se ne slažu s američkim izazivanjem Sjeverne Koreje, smatrajući da bi to moglo dovesti do sukoba u kojem bi najviše stradali Južnokorejci.
Kinezi okrenuli leđa Sjevernoj Koreji
Bijela kuća procijenila je da je pristankom na razgovore s Južnom Korejom Kim Jong-un zapravo zabio nož u leđa predsjedniku Donaldu Trumpu. Upozorili su južnokorejskog predsjednika Moona da Pjongjang zapravo pokušava zabiti klin između Južne Koreje i SAD-a kako bi izazvao podjele između tradicionalnih saveznika. Istodobno su poslali Seulu znakovitu poruku.
"Sjeverna Koreja može razgovarati sa svakim s kim želi, ali SAD to neće priznati sve dok Pjongjang ne pristane na kompletnu zabranu nuklearnog oružja."
Ne čudi također što je baš u srijedu stiglo upozorenje američkih medija kako imaju pouzdane informacije da će Sjeverna Koreja sljedećih dana testirati novu balističku raketu, a moguće i nuklearnu bombu. Pritom se pozivaju na neimenovane vojne izvore koji tvrde da je na sjeveru počela rana faza ciklusa pokretanja mehanizama za lansiranje raketa.
Nema sumnje da je Kim procijenio, ne samo zbog strahovito teških sankcija, nego i zbog toga što mu je kineski predsjednik Xi Jinping okrenuo leđa te podržao sankcije koje je UN uveo protiv Koreje, da je potrebno spriječiti daljnju eskalaciju sukoba i moguće zaoštravanje sankcija jer bi to Sjevernu Koreju moglo baciti na koljena. Zabranom uvoza nafte i izvoza tekstila, Sjevernoj Koreji stavljena je omča oko vrata. Ti su proizvodi od vitalnog značaja za gospodarstvo te zemlje, pa će najnoviji udarac iz Pekinga iz temelja ugroziti financijsku stabilnost režima u Pjongjangu.
Pekingu ne odgovara pad režima u Pjongjangu
Kinezi su počeli prvi put podržavati sankcije jer im ne odgovara brzi sjevernokorejski napredak u razvoju nuklearnog naoružanja i interkontinentalnih balističkih raketa. One, naime, izravno ugrožavaju sigurnost i nacionalne interese Kine te omogućavaju Pjongjangu da se posve osamostali i u odnosu na Peking. Zbog toga je Kina odlučila, zajedno sa SAD-om, ali i gotovo cijelim svijetom, poduzeti sve kako bi prislila Pjongjang da zaustavi svoje nuklearne i raketne programe. Kina se uvjerila da su nuklearne bombe i balističke rakete dale Kimu Jong-unu toliku moć da je postao partner koji ih više ne želi slušati niti ih se boji.
Kina do sada nije htjela ni čuti za strože kažnjavanje svog saveznika i prvog susjeda, no nakon što su ugroženi njeni vitalni interesi, odlučila se na promjenu političke i vojne strategije. Peking, dakako, ne podržava diktaturu Kima Jong-una, ali je do sada stajao iza njega jer jer on bio najveći jamac da u Sjevernu Koreju nikada neće doći američka vojska i trupe NATO pakta. Do sada je zbog toga Kim Jong-un uvijek bio manja opasnost za Peking od Washingtona, ali se situacija sada očito iz temelja promijenila.
Peking ima još jedan problem: nikako mu ne odgovara kolaps režima u Pjongjangu jer bi u tom slučaju došlo od izbjegličkog vala od desetak milijuna ljudi koji bi poplavio Kinu. Tako je Kim ostao bez najvećeg saveznika pa je njegov uzmak logična posljedica straha od mogućeg kolapsa gospodarstva svoje zemlje. Stoga je Kim Jong-un bio primoran na uzmak, no on se odlučio na pregovore tek kad je osjetio da je najjači. Njegova je pozicija na skorim pregovorima neusporedivo jača nego prije godinu dana. Danas, naime, Kim ima balističke rakete kojima može pogađati ciljeve na teritoriju SAD-a.
Pod sankcijama su, a lansiraju balističke rakete
Sjeverna Koreja jedna je od najsiromašnijih zemalja na svijetu: dohodak po glavi stanovnika - ovisi o procjenama jer službenih podataka nema - je između 1000 i 1800 dolara. BDP iznosi između 28 i 34 milijardi milijardi dolara i po tomu se Sjeverna Koreja nalazi između 180. i 194. mjesta, dakle na samom dnu svjetske rangliste država po BDP-u. No, Sjeverna Koreja istodobno je i svjetski fenomen koji nitko, ni uz najbolju volju, ne može objasniti: kako je država neopisive bijede i terora, koja još uvijek muku muči s nestašicom hrane i struje, izrasla u vojnu velesilu naoružanu najmodernjim balističkim projektilima dometa većeg od 14.000 kilometara te atomskim bombama.
Samo ove godine Sjeverna Koreja lansirala je 10 balističkih raketa što je, procjenjuju stručnjaci, golemi teret za njeno iscrpljeno gospodarstvo. Pritom valja imati na umu još jednu otegotnu okolnost: Pjongjang je već više od desetak godina pod ekonomskim sankcijama UN-a što itekako otežava njegovu ionako groznu gospodarsku situaciju.
Polovina Sjevernokorejaca živi u krajnjem siromaštvu
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 4,4 milijuna stanovnika, ili 17 posto, pati od gladi, a da oko 7,6 milijuna živi pod svakodnevnim stresom i strahom hoće li moći podmiriti elementarne potrebe za hranom. Ukupno, dakle,12 milijuna ljudi, odnosno polovina stanovništva Sjeverne Koreje, živi u ekstremnom siromaštvu. I najveći paradoks: u takvim okolnostima Sjeverna Koreja prva je na svijetu po visini sredstava koja odvaja za vojsku. Čak 25 posto državnog proračuna troši na vojsku, dok druge države ulažu dva ili tri posto. Premda ima svega 25 milijuna stanovnika, Sjeverna Koreja je četvrta država po broju vojnika - ima ih 1.200.000, Rusija ima vojsku od 845.000 vojnika, a Južna Koreja 630.000.
Premda je stanje u gospodarstvu stalno na rubu kolapsa, Sjevernokorejci ipak zadivljuju svijet sposobnošću da proizvode i neke od najsofisticiranijih pa i najsloženijih proizvoda današnjice poput supermodernog naoružanja, autobusa, lokomotiva, tramvaja, brodova i podmornica što je nemoguća misija za mnogo razvijenije države. A politička i vojna elita na čelu s dinastijom Kim, koja ne broji više od pola milijuna ljudi, već 65 godina terorizira većinu stanovnika držeći ih u nezamislivoj pokornosti i bijedi.
