Amerikanac Nouriel Roubini, jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice, u opsežnom intervju za njemački Spiegel govorio je o deset megaprijetnji koje ugrožavaju našu budućnost. Inače, Roubini je predvidio financijsku krizu 2008. godine, a zbog svojih pesimističnih predviđanja dobio je nadimak "dr. Doom" (dr. Propast), no on bi više volio da ga zovu dr. Realist.
Pojasnio je da su prijetnje o kojima je pisao u svojoj novoj knjizi stvarne. Rekao je da je šezdesete i sedamdesete godine proveo u Italiji i da tada nije bilo zabrinutosti oko nuklearnih prijetnji, klimatskih promjena i globalne pandemije, kao ni o tome da će roboti preuzeti naše poslove.
"Živjeli smo u stabilnim demokracijama, čak i ako nisu bile savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaru populaciju. To je svijet u kojemu sam odrastao. Danas moram brinuti o svemu tome", pojasnio je Roubini. Ispričao je kako je nedavno u Washingtonu na sastanku MMF-a ekonomski povjesničar Niall Ferguson komentirao kako bismo imali sreće da nas pogodi kriza poput one iz 70-tih, a da ne bude rata kao 40-tih. Na istom sastanku su savjetnici za nacionalnu sigurnost izrazili zabrinuti zbog uplitanja NATO-a u rat između Rusije i Ukrajine.
'Iskreno rečeno, Treći svjetski rat je već počeo'
"Upravo sam jutros pročitao kako Bidenova administracija očekuje da Kina uskoro napadne Tajvan. Iskreno rečeno, Treći svjetski rat zapravo je već počeo, svakako u Ukrajini i u internetskom prostoru", kaže Roubini. Smatra da bi se političari najprije trebali pobrinuti za rat u Ukrajini, a tek potom rješavati krizu u Iranu, Izraelu ili Kini. Istodobno bi morali razmišljati o inflaciji i recesiji, odnosno stagflaciji.
"Eurozona je već u recesiji i mislim da će biti dugačka i ružna. U Velikoj Britaniji je još gore", rekao je. Govoreći o pandemiji, rekao je da je situacija pod kontrolom, ali da bi se uskoro mogle pojaviti nove varijante covida-19. Kaže i da su klimatske promjene "usporena katastrofa koja se ubrzava" te da za svaku od deset prijetnji koje opisuje u svojoj knjizi može iznijeti deset primjera koji se događaju u ovom trenutku, a ne u dalekoj budućnosti.
"Ljetos je vladala suša u svim dijelovima svijeta, pa tako i u SAD-u. U blizini Las Vegasa suša je bila tolika da su tijela mafijaša iz 50-tih pronađena u isušenim jezerima. U Kaliforniji farmeri prodaju svoja prava na vodu jer im je to profitabilnije nego da nešto uzgajaju. Na Floridi više ne možete osigurati kuću na obali. Polovica Amerikanaca morat će se preseliti na Srednji zapad ili u Kanadu. To je znanost, a ne nagađanja", rekao je.
Njemačka se previše oslanjala na rusku energiju
Druga prijetnja koju Roubini opisuje tiče se odnosa SAD-a i Europe. Tvrdi da bi Amerika na Europu mogla izvršiti pritisak s ciljem da ograniči gospodarske odnose s Kinom jer ne želi ugroziti američku vojnu nazočnost na kontinentu. Tvrdi da se takav scenarij već odigrava.
"SAD je donio nove propise kojima se zabranjuje izvoz poluvodiča kineskim tvrtkama za umjetnu inteligenciju (AI), vojnu upotrebu ili kvantno računarstvo. Europljani žele nastaviti poslovanje sa SAD-om i Kinom, ali to neće biti moguće zbog pitanja nacionalne sigurnosti. Trgovina, financije, tehnologija, internet: sve će se podijeliti na dva dijela", rekao je.
Komentirao je i kako je Njemačka jako griješila što se u tolikoj mjeri oslanjala na energiju iz Rusije. Što se tiče priče da bi kineska tvrtka Cosco trebala kupiti dijelove Luke Hamburg, Roubini ističe kako treba vidjeti kakva je svrha takve namjere iz Kine. "Kina, naravno, neće u vojnom smislu preuzimati njemačke luke, kao što bi mogla u Aziji ili Africi. Ali mislim da to nije baš pametna ideja", rekao je.
Ispričao je i zanimljivu anegdotu iz razgovora s predsjednikom jedne afričke države. Upitao ga je zašto je kupio 5G tehnologiju od Kine, a ne od Zapada. "Odgovorio mi je da su oni mala država i da će ih netko ionako špijunirati pa onda nema razloga ne uzeti kinesku tehnologiju jer je jeftinija." Pojasnio je kako tako Kina povećava svoju gospodarsku, financijsku i trgovačku moć u mnogim dijelovima svijeta.
Danas više ovisimo o poluvodičima nego o nafti
Na pitanje da usporedi krizu iz 70-tih godina prošloga stoljeća, kada je svijet također proživljavao energetsku krizu, visoku inflaciju i stagflaciju, s današnjom situacijom rekao je da je danas puno teže.
"U to vrijeme nismo imali toliko javnog i privatnog duga kao danas. Ako središnje banke podignu kamatne stope u borbi protiv inflacije, to će dovesti do bankrota mnogih ‘zombi‘ tvrtki, banaka u sjeni i državnih institucija. Osim toga, naftnu krizu uzrokovalo je puno više geopolitičkih šokova nego tada. Zamislite samo kakve bi posljedice imao kineski napad na Tajvan, koji proizvodi 50% svih poluvodiča na svijetu, od čega 80% vrhunskih. To bi bio globalni šok. Danas puno više ovisimo o poluvodičima nego o nafti", upozorio je Roubini.
Kao najveću megaprijetnju opisuje klimatske promjene. "Moramo brinuti o svemu istodobno, jer su sve te megaprijetnje povezane međusobno. Jedan primjer: trenutno nema načina da se značajno smanje emisije CO2 bez gospodarskog pada. Iako smo 2020. imali najgoru recesiju u 60 godina, emisije stakleničkih plinova pale su samo za 9 posto. S druge strane, bez snažnog ekonomskog razvoja, nećemo moći riješiti problem duga. Dakle, moramo pronaći druge načine za rast bez emisija stakleničkih plinova", rekao je.
Krhke demokracije i 'mačo muškarci'
Izrazio je zabrinutost u opstanak demokracije protiv autoritarnih sustava poput Rusije ili Kine. Podsjetio je da su demokracije krhke kada se događaju veliki šokovi u svijetu, dodajući da se uvijek nađe neki mačo muškarac koji kaže da će ‘spasiti državu" i onda krivicu svali na strance. Kaže da je Vladimir Putin upravo to napravio s Ukrajinom.
"Erdogan bi iduće godine to mogao napraviti s Grčkom, mogao bi pokušati stvoriti krizu jer mu inače prijeti poraz na izborima. Ako se Donald Trump opet kandidira i izgubi izbore, mogao bi ovaj puta otvoreno pozvati pristaše da napadnu Kapitol. Mogli bismo svjedočiti nasilju i pravom građanskom ratu u SAD-u. Situacija u Njemačkoj izgleda relativno dobro. Ali ne znamo što će se dogoditi ako ekonomija počne slabiti i ljudi glasaju za desničare", ispričao je.
Ekonomist je iznio i mogući scenarij u slučaju nuklearnog rata.
"Tijekom pandemije nisam bježao u Hamptons ili Miami poput mnogih drugih. Ostat ću u New Yorku čak i ako ga pogodi uragan koji može dovesti do nasilja i kaosa. Moramo se suočiti sa svijetom kakav jeste. Čak i ako dođe do nuklearnog rata. Jer prva bomba pala bi na New York, a sljedeća na Moskvu", upozorio je.
