Nedavno objavljeni izvještaj State Departmenta o stanju ljudskih prava za 2018. godinu naveo je kako neki od problema u Hrvatskoj uključuju korupciju, nasilje i prijetnje novinarima, nasilje prema migrantima i tražiteljima azila, prijetnje prema članovima manjina, piše State Department.
No, napredak ipak postoji.
"Vlasti su učinile značajan korak u procesuiranju i kažnjavanju osoba koje su prekršile ljudska prava", piše u izvještaju američkog State Departmenta.
Stanje u zatvorima
"Pojedini zatvori su i dalje pretrpani, kao što je zatvor u Osijeku. Prema izvještaju Odbora za prevenciju mučenja Vijeća Europe još uvijek postoje slučajevi gdje zatvorenici imaju manje od 10 četvornih metara prostora. Najčešće zamjerke zatvorenika uglavnom su se ticale smještaja, kvalitete i dostupnosti zdravstvene usluge, ali i zlostavljanja", navodi State Department koji ističe kako je bilo izvještaja o izoliranim i sporadičnim slučajevima fizičkog i verbalnog zlostavljanja zatvorenika i pritvorenika od pravosudnih policajaca.
U izvještaju se navodi kako su neki zatvorenici i pritvorenici tvrdili da su bili šamarani, udarani prilikom uhićenja, ispitivanja u policijskoj postaji i kasnije u zatvoru. Prema Odboru Vijeća Europe, neke od tih optužbi potkrijepljene su medicinskim dokazima.
State Department poziva se na izvještaj Odbora Vijeća Europe u kojem su navedene optužbe za fizičko zlostavljanje i verbalno zlostavljanje pacijenata u zatvorskim bolnicama i u kojima je jedan od razloga za brigu nasilje između samih zatvorenika. Ističu kako je ured pravobraniteljice bio u 26 posjeta u vremenskom razdoblju između siječnja i srpnja, no kako nisu zabilježena značajnija poboljšanja situacije.
Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Povratak imovine
State Department navodi kako Hrvatska ima zakone koji su sukladni deklaraciji Terezin čija je Hrvatska potpisnica, međutim nedostaje zakonodavni okvir koji bi riješio problem povratka imovine.
"Hrvatska nikada nije prihvatila zahtjeve za povrat imovine zaplijenjene za vrijeme Holokausta (1941. -1945.) i nedosljedno dopuštaju ljudima koji nisu državljani da podnesu zahtjev", piše u izvještaju u kojem navode kako država nije napravila značajan napredak od neuspjelog pokušaja Ministarstva pravosuđa 2011. godine da učini zakonodavne promjene.
U izvještaju o ljudskim pravima ističu kako povratak imovine ostaje problem za Srpsku pravoslavnu crkvu i židovsku zajednicu u Hrvatskoj te kako nije bilo povratka imovine od 2014. godine, iako je podneseno nekoliko zahtjeva za tim.
Sloboda medija
State Department ističe kako su nedavne odluke suda tehnički nametnule restrikcije na govor mržnje, uključujući i korištenje simbola i slogana ustaškog režima, no kako brojne nevladine organizacije tvrde kako je provedba tih odredbi nedovoljna.
Kada je riječ o slobodi medija u Hrvatskoj, neovisni mediji su aktivni i mogu izražavati svoje mišljenje bez restrikcija, no promatrači upozoravaju da vlasništvo lokalnih radija i televizijskih kanala nije uvijek javno dostupno, što jača zabrinutost zbog moguće cenzure i podložnosti javnosti na maligni utjecaj. Kao primjer navode zabranu ulaska HRT-ovom novinaru Igoru Ahmetoviću na sjednicu gradskog vijeća Siska 22. veljače nakon čega je Hrvatski novinarsko društvo javno tražilo od Siska da ukine zabranu jer je zabrana kršenje ustavnih prava na slobodno izvještavanje i pristup informacijama.
Brojne nevladine organizacije izvijestile su kako fizički napadi i prijetnje, pogotovo online prijetnje, protiv novinara imaju negativan učinak na slobodu medija i vlasti nedovoljno čine kako bi to riješile.
"Kao primjer, u srpnju u Zadru podignuta je optužnica protiv nogometaša Jakova Suraća pod optužbama zbog napada i prijetnjama smrću novinaru Hrvoju Bajlu. U optužnici se navodi kako je Surać počinio zločin zbog toga što Bajlo radi kao novinar. Dodatno, u kolovozu je u Splitu tužitelj odbio podignuti optužnicu protiv branitelja Stipe Perkovića Tabaka koji je napisao na Facebooku kako treba ubiti novinara portala Index.hr. Hrvatsko novinarsko društvo osudilo je odluku, ustvrdivši kako je sud dopustio da mu status branitelja koji ima da imunitet', stoji u izvještaju o stanju ljudskih prava u kojem se navodi kako su novinari naveli kako prakticiraju samocenzuru iz straha od zlostavljanja na društvenim mrežama, uznemiravanja politički dobro povezanih pojedinaca ili gubitka posla.
Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Nasilje prema migrantima
U izvještaju stoji kako su brojne međunarodne organizacije kao što je UNHCR izvijestile o nasilju hrvatske policije nad tražiteljima azila i migranatima, spominjući degradirajuće ponašanje na granici, koje uključuje verbalno zlostavljanje, uništavanje imovine, fizičko nasilje nad osjetljivijim skupinama kao što su tražitelji azila, trudnice, djeca, osobe s invaliditetom.
Nevladine organizacije su zabilježile optužbe migranata koji tvrde kako su ih hrvatski policijski službenici udarali dok su oni u rukama držali djecu, a jedna migrantica tvrdi kako su je hrvatski policajci natjerali da se skine u šumi pred drugim muškim osobama. Također, tu su i izvještaji o slučajevima u kojima su vlasti zadržale obitelji tražitelja azila u kazneno-popravnim ustanovama, a ne u prihvatnim centrima za azil. Obitelji su bile zatvarane u ćelije, a djeca nisu imala pristup vježbama na otvorenom, obrazovanju, knjigama ili igračkama prikladnim za njihovu dob.
Europski sud za ljudska prava naložio je Vladi u travnju da oslobodi jednu obitelj iz pritvora i omogući im slobodu kretanja, a u rujnu je povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava pozvao vladu da pokrene hitne i neovisne istrage o navodima o policijskom nasilju i krađi protiv izbjeglica i migranata i kolektivnom protjerivanju. U izvještaju se navodi kako su hrvatske nevladine organizacije koje se bave pravima migranata izvijestile o pritisku policije, kao što je opsežan nadzor i ispitivanje bliskih suradnika zaposlenika i članova obitelji.
"Izvješće pravobraniteljice za 2017. opisalo je pritisak koji joj je nametnut od nekih visokih dužnosnika Ministarstva unutarnjih poslova koji su izjavili da ne bi trebala raspravljati i raspravljati slučajeve u javnosti. Pučki pravobranitelj izjavio je u listopadu kako je Ministarstvo unutarnjih poslova u više navrata odbilo pristup informacijama o policijskom postupanju prema migrantima. Ministarstvo unutarnjih poslova navelo je da je adekvatno odgovorilo na zahtjeve ombudsmana. Ministarstvo unutarnjih poslova javno je demantiralo sve navode o nasilju ili nečovječnom postupanju prema migrantima i sve navode o pritiscima na humanitarne radnike. U odgovoru na pitanje povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je napisao da je Ministarstvo unutarnjih poslova istražilo sve zaprimljene prigovore, ali nije pronašlo dovoljno konkretnih podataka koji bi opravdali kaznenu istragu", stoji u izvještaju State Departmenta.
Korupcija
State Department navodi kako veliki problem ostaje korupcija, te kako je značajan broj slučajeva visokog profila o korupciji u tijeku. Kao primjer, u izvještaju se navodi oslobađanje Milana Bandića u suđenju za pogodovanje udruzi 'U ime obitelji' u zamjenu za političku podršku. Zagrebački gradonačelnik je bio optužen da je dopustio udruzi 'U ime obitelji' da besplatno koristi štandove u vlasništvu grada - korist vrijedna barem 308.000 kuna (47.700 dolara) kako bi sakupljali potpise za zabranu istospolnih brakova u 2013. godini, navodi se u izvještaju.
Zagrebački sud je donio odluku kako je ta odluka bila u djelokrugu Bandićevog diskrecijskog prava kao gradonačelnika, navodi State Department, koji nadodaje kako se Bandiću sudi i za slučaj navodne prijevare gradskog proračuna u iznosu od 25 milijuna kuna, kao i za zloupotrebu moći i pronevjeru.
Kao primjer korupcije, izvještaj o stanju ljudskih prava navodi i suđenje bivšem HDZ-ovom ministru Božidaru Kalmeti koje je u tijeku.
Marko Lukunic/PIXSELL
Seksualno nasilje
Kada je riječ o silovanju i obiteljskom nasilju, izvještaj State departmenta navodi kako je silovanje kazneno djelo, uključujući i silovanje u braku, kao i obiteljsko nasilje, te je u većini slučajeva zakon učinkovito provođen.
Ističu kako su policija i tužitelji uglavnom osjetljivi na optužbe za obiteljsko nasilje i silovanje, međutim postoje izolirani izvještaji da se pojedine lokalne policijske postaje nisu držale nacionalnih pravilnika koji se odnose na ponašanje prema žrtvama seksualnog nasilja. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, od ukupnog proja počinitelja (11.506) 68 posto su muškarci, a 32 posto su žene. Samo je sedam posto tih počinitelja osuđeno, dok je drugih 63 posto dobilo ili uvjetnu kaznu ili financijsku kaznu.
Kao primjer navode kako je počelo suđenje požeško-slavonskom županu Alojzu Tomaševiću pod optužbom obiteljskog nasilja prema svojoj supruzi. Tomašević je bio izbačen iz stranke, ali je zadržao svoj posao kao župan.
Iako je seksualno zlostavljanje kazneno djelo, zakon nije proveden kako bi trebao biti. Zaštita žrtve navedena je u zakon, međutim nevladine organizacije navode kako je zabilježeno tek nekoliko ozbiljnih sankcija za počinitelje. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvijestila je u 2017. kako sve nove optužbe za seksualno nasilje su povezane sa zaštitom žena. Izvještaj pravobraniteljice navodi kako žrtve seksualnog nasilja značajno anonimno prijavljuju zlostavljanje ili povlače optužbe zbog straha pred odmazdom.
Ivica Galovic/PIXSELL
Antisemitizam
State Department navodi kako u Hrvatskoj živi između 2000 i 2500 osoba židovske vjeroispovijesti, te kako neki od predstavnika židovske zajednice nastavljaju prijavljivati antisemitsku retoriku na društvenim mrežama i u medijima i povećanje antisemitskih i ustaških grafita na ulici. Nevladine organizacije prijavljuju slučajeve nasilne odmazde prema članovima zajednice koji pokušavaju bojom prekriti svastike.
Židovska zajednica izjavila je kako vladini dužnosnici dovoljno ne osuđuju, ne rade dovoljno na prevenciji ili zabrani revizije holokausta. Vlada je održala 22. travnja godišnju komemoraciju za žrtve ubijene u ustaškom režimu u koncentracijskom kampu. Židovska zajednica zajedno sa Srpskim nacionalnim viječem i Savezom antifašista bojkotirala je treću godinu zaredom službenu komemoraciju, te su održali svoje komemoracije. Predstavnici židovske zajednice rekli su kako je bojkot nužan kako bi se osudio nedovoljan odgovor Vlade na povijesni revizionizam i manjak napretka kada je riječ o povratku imovine.
U izvještaju je navedeno i kako su dužnosnici Jasenovca osudili prezentaciju pisca Igora Vukića u HRT-ovoj emisiji u koji je negirao zločine počinjene u Jasenovcu, te su izrazili zabrinutost da državna televizija prikazuje osobu koja negira holokaust kao autoritet na temu koncentracijskog logora Jasenovac.
Nacionalne manjine
Prema pučkoj pravobraniteljici, diskriminacija etničkih manjina najčešći je oblik diskriminacije kada je riječ o manjinama, posebice prema romskoj zajednici i srpskoj etničkoj manjini. Prema Srpskom nacionalnom vijeću, Srbi u Hrvatskoj suočeni su s govorom mržnje, grafitima i drugim oblicima oskvrnjivanja spomenika, značajne diskriminacije u pravosudnom sustavu, posebice kada je riječ o ratnim zločinima i nestalim osobama. Također su naveli da su prosvjednici često kršili svoje pravo na ustavnu slobodu govora tako što su uzvikivali prijetnje i govor mržnje tijekom svečanih srpskih komemoracija. SNV je izvijestio da je policija pružila značajnu zaštitu nedavnoj komemoraciji Srba u gradu Glini.
Iako je Vlada izdvojila sredstva i kreirala programe za razvoj i integraciju romskih zajednica, diskriminacija i socijalna isključenost Roma i dalje su velik problem. Studija koju je u kolovozu proveo Vladin ured za ljudska prava i prava za nacionalne manjine pokazala je da su Romi najmarginaliziranija zajednica u zemlji, koja uglavnom živi u izoliranim, osiromašenim zajednicama bez pristupa osnovnoj infrastrukturi, obrazovanju ili zapošljavanju. Studija je pokazala da je 28 posto Roma starijih od 14 godina završilo samo osnovnu školu, 44 posto bilo je nezaposleno, a samo 50 posto imalo je kupaonicu u kući.
Eskalacija mržnje
U izvješću objavljenom 15. svibnja, Europski odbor Vijeća Europe protiv rasizma i netolerancije (ECRI) zabilježio je eskalaciju govora mržnje u javnom diskursu u zemlji između travnja i prosinca 2017. godine, navodi izvještaj State Departmenta. Izvještaj Vijeća Europe ukazao je na porast nacionalnizma kod mladih, najčešće u obliku hvaljenja ustaškog režima za vrijeme Drugog svjetskog rata. U izvješću se opisuje rasizam i ksenofobija protiv Srba, Roma, LGBTI osoba i izbjeglica u medijima i na internetu, uvredljiv jezik prema romskoj populaciji, pa čak i neke fizičke napade na te skupine i njihovu imovinu. U izvješću se navodi kako vlasti nisu uspjele u dovoljnoj mjeri osuditi govor mržnje i promicati toleranciju.
Izvještaj ECRI-a navodi kako usprkos zakonima protiv diskriminacije prema seksualnosti odredbe se dosljedno ne provode. Primijećen je porast netrpeljivosti u zemlji prema LGBTI osobama, a nevladine organizacije izvijestile su da su istrage o govoru mržnje prema LGBTI osobama ostale nezadovoljavajuće. Policija je pokrenula sudske postupke u samo dva od 19 slučajeva u 2017. godini.
Organizacije koje su se protivile ratifikaciji Istanbulske konvencije prizivale su anti-LGBTI osjećaj u svojoj retorici, proglašavajući istospolne parove, istospolne roditelje i transrodne osobe prijetnjom zemlji i tradicionalnom društvu. U veljači su prosvjednici protiv LGBTI populacije zapalili sliku veličine postera knjige za malu djecu istospolnih roditelja tijekom dječjeg karnevala u Kaštelima. U svibnju su vandali uništili veliku zastavu duge, koja označava ulaz u događaj koji obilježava Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije, navodi se u godišnjem izvještaju State Departmenta.
