- 93. je dan rata u Ukrajini
- Zelenskij negoduje zbog novih sankcija protiv Rusije
- Proruskom čelniku Igoru Dodonu određen kućni pritvor
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Moldavija bivšem proruskom predsjedniku odredila 30-dnevni kućni pritvor
3.48 - Sud u Moldaviji u četvrtak je bivšem predsjedniku i proruskom oporbenom čelniku Igoru Dodonu odredio 30-dnevni kućni pritvor, kako bi tužiteljstvu omogućio da istraži optužbe za korupciju i izdaju.
Okružni sud u četvrti Ciocana u glavnom gradu Kišinjevu donio je odluku dva dana nakon što je Dodonova kuća pretresena, a njemu određen 72-satni pritvor.
Obraćajući se medijima nakon sudske rasprave, Dodon je izjavio da je sudac izvršavao "politički nalog" prozapadne predsjednice Maie Sandu, koja ga je pobjedom na izborima naslijedila 2020. godine.
Rekao je i da nema nikakvu imovinu osim one koju je službeno prijavio.
Moldavska vlada je odbacila tvrdnje o političkom uplitanju, a ministar pravosuđa Sergiu Litvinenko je izjavio da će se slučaj voditi "strogo u skladu sa zakonom".
Dodonovo uhićenje dolazi u trenutku kada su odnosi između Moskve i Kišinjeva sve zategnutiji.
Kremlj je ranije izrazio zabrinutost zbog vijesti da je Dodon pritvoren, a glasnogovornik Dmitrij Peskov je pozvao moldavske vlasti da poštuju njegova prava.
Posljednjih mjeseci ruski separatisti u moldavskoj regiji Pridnjestrovlje okrivljuju susjednu Ukrajinu za "pucnjave, eksplozije i upade bespilotnih letjelica", što izaziva bojazan da bi Moldavija mogla biti uvučena u sukob u Ukrajini, navodi Reuters.
Zelenskij negoduje zbog podjela u Uniji po pitanju novih sankcija Rusiji
00.51 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u četvrtak je izrazio negodovanje zbog podjela unutar Europske unije kada je riječ o novim sankcijama protiv Rusije te se upitao zašto je nekim zemljama dopušteno blokirati plan.
"Koliko će još tjedana Europska unija pokušavati dogovoriti šesti paket?", upitao se Zelenskij u kasnonoćnom obraćanju, ističući da Rusija dnevno za opskrbu energentima od 27-članog bloka prima milijardu eura.
Naime, kako podsjeća Reuters, Unija raspravlja o šestom krugu mjera protiv Rusije, uključujući i embargo na uvoz ruske nafte. Za takav potez potreban je konsenzus svih zemalja članica, ali Mađarska se za sada protivi toj ideji s obrazloženjem da bi njezino gospodarstvo pretrpjelo prevelike štete.
"Naravno da sam zahvalan onim prijateljima koji zagovaraju nove sankcije. Ali odakle moć ljudima koji blokiraju ovaj šesti paket? Zašto im je dopušteno imati toliku moć?" upitao se Zelenskij.
Službeni Berlin se nada da će razgovori o novom krugu sankcija uskoro biti dovršeni, no to neće biti tema na samitu čelnika EU-a sljedećeg tjedna, rekao je jedan njemački dužnosnik u srijedu.
U izjavama ukrajinskog predsjednika drugi dan zaredom prisutna je zaoštrena retorika kada je u pitanju pristup svijeta ratu u Ukrajini.
"Pritisak na Rusiju doslovno je pitanje spašavanja života. A svaki dan odugovlačenja, slabosti, raznih sporova ili prijedloga da se 'pacifira' agresor, samo znači da će više Ukrajinaca biti ubijeno", rekao je Zelenskij.
U srijedu su ga razljutili prijedlozi o ustupcima Kijeva za postizanje mira, rekavši da ideja odiše pokušajima smirivanja nacističke Njemačke 1938. godine.
Ponovio je i pritužbe da svijet nije uspio potpuno izolirati ruski bankarski sustav, kao i da nije dovoljno brzo Ukrajini dostavio teško naoružanje.
Ukrajinska vojska: Rusi se približavaju Bahmutu, Liman je pao?
22.57 - Ukrajinske oružane snage priznale su da su ruske snage dodatno napredovale u regiji Donjeck zauzevši selo Midna Ruda u krugu od 16 kilometara od grada Bahmuta. Taj je grad na ključnoj ruti opskrbe ukrajinskih jedinica, koje bi daljnjim ruskim napredovanjem bile odsječene.
"U smjeru Donjecka neprijatelj granatira naše trupe, pokreće raketne napade, provodi nadzor i povećava zračnu potporu", rekao je glavni stožer.
Ruski napori da se probiju na zapadnu granicu Donjecke regije su odbijeni, stoga su Rusi nastavili bombardirati obrambene postrojbe južno od Limana, koji je u većoj mjeri već u ruskim rukama. Savjetnik ukrajinskog predsjednika, Oleksij Arestovič je potvrdio da je grad, prema nepouzdanim informacijama, pao: "Način na koji su ga okupirali pokazuje da još uvijek postoji talentirani zapovjednik koji je ispravno organizirao operaciju, što pokazuje povećanu razinu operativne kontrole i taktičke vještine ruske vojske."
Bojišnica na sjeveru Donjecke regije je nepromijenjena, dok su Rusi "u blagom napredovanju" oko Sjeverodonjecka.
Ukrajinska vojska je objavila video i citate vojnika koji upravljaju američkim haubicama M777. Hvale njegovu točnost i domet, uz jednu izreku: "Neprijatelj osjeća učinkovitost našeg topništva svaki dan i svaki sat. Činimo sve što je moguće i nemoguće da potisnemo i eliminiramo neprijatelja i damo našem pješaštvu priliku za protuofenzivu da oslobodimo naše teritorije."
Razotkrivena 'Čudovišta iz Motižina'
22.44 - Putinova banda poznata pod imenom "Čudovišta iz Motižina" skupina je od osmorice ruskih vojnika, uključujući trojicu iz privatne vojne grupe Wagner. Ova je zloglasna banda odgovorna za najmanje 14 ratnih zločina u Ukrajini. Samo troje civila preživjelo je sadističko mučenje.
Ruske trupe koje su okupirale mjesto Motižin, zapadno od Kijeva, pokušale su pridobiti podršku lokalnih dužnosnika, a kad su odbili suradnju, krenuli su ih sadistički mučiti i klati.
14 poginulih u današnjim ruskim napadima
21.47 - Ukupan broj poginulih u napadima u gradu Harkivu danas je porastao na osam, uključujući petomjesečnu bebu, objavio je na Facebooku načelnik Nacionalne policije Ihor Klimenko.
Četiri civila su ubijena u istočnoj regiji Donjecka, rekao je tamošnji regionalni guverner. Još dvoje poginulo je u južnoj regiji Mikolajiv, jer je civilna infrastruktura, uključujući trgovinu i stambene zgrade, oštećena u ruskom granatiranju, priopćilo je regionalno vojno zapovjedništvo, piše BBC.
WHO okrivio Rusiju za zdravstvenu krizu u Ukrajini
21.25 - Skupština Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u četvrtak je izglasala dokument kojim osuđuje regionalnu zdravstvenu krizu pokrenutu ruskom invazijom na Ukrajinu, odbivši rivalsku rezoluciju Moskve u kojoj se nije spominjala njezina uloga.
U originalnom prijedlogu rezolucije koju su zagovarali SAD i još 50 članica osudila se Rusija, no nisu se suspendirala njezina glasačka prava u toj agenciji Ujedinjenih naroda, što su neki ranije tražili.
Obje rezolucije izrazile su "veliku zabrinutost oko aktualne zdravstvene krize u i oko Ukrajine“, no samo je ona zapadna navela Rusiju i da je kriza "potaknuta njenom agresijom nad Ukrajinom“.
Veleposlanica Ukrajine u UN-u Jevgenija Filipenko prozvala je ruski protuprijedlog "iskrivljenom alternativnom stvarnošću“. "Ruska Federacija nije uspjela u svom ciničnom pokušaju obmane ovog foruma“, rekla je nakon glasanja.
Zamjenik ruskog veleposlanika Aleksander Alimov zapadni je prijedlog proglasio "politiziranim, jednostranim i naklonjenim“. "Manipuliranje WHO-om nije prihvatljivo“, kazao je nakon glasanja.
Kina je u oba glasanja bila na strani Moskve. Ova rezolucija neće imati utjecaja na sukob, no smatra se multilateralnom podrškom Kijevu više od tri mjeseca nakon početka invazije 24. veljače. Zapadni prijedlog prošao je s 88 glasova "za" i 12 "protiv", a velik broj od ukupno 194 država ostalo je suzdržano.
Kuleba: Stanje na istoku je gore nego što ljudi vjeruju
21.21 - Vojna situacija u istočnoj Ukrajini još je gora nego što ljudi vjeruju, rekao je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. Dodao je da Ukrajini sada potrebno teško oružje za učinkovitu borbu protiv ruskih osvajača. Kuleba je rekao da se mirovni pregovori s Rusijom zapravo ne vode.
Šef vojnog odbora NATO-a: Putin je dobio suprotno od onog što je htio
21.19 - "Mislim da je Putin htio srediti Ukrajince, pobijediti NATO te podijeliti SAD i Europu. Međutim, dobio je sasvim suprotno. Ukrajina još nije pala i mi smo ujedinjeniji nego ikad prije te smo mi kao NATO savez jako spremni. Dakle, Putin je dobio suprotno od onoga što je htio. Ima još više NATO snaga na svojim granicama i mislim da je strateški pogriješio, da se preračunao.
Mislim da Ukrajina može pobijediti u ovom ratu. Jako je teško, međutim moramo pomoći Ukrajini kao što i činimo te ćemo to nastaviti činiti koliko god je potrebno", rekao je admiral Rob Bauer, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, gostujući u Dnevniku HTV-a.
Najbolji svjetski tenkist ubijen u Ukrajini
21.12 - Ruski svjetski prvak u međunarodnom tenkovskom natjecanju ubijen je nakon što je poslan na ukrajinsko bojište.
Bato Basanov (25) iz siromašne ruske regije Burjatije bio je član tenkovskog biatlonskog tima koji je prošle godine nastupao u vojnim vježbama u Moskovskoj regiji. Proslavio se jer u natjecanju nije promašio nijednu metu pri brzini od 80 kilometara na sat.
Rusija: Zauzeli smo nuklearku u Zaporižji iz sigurnosnih razloga
20.40 - Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da su ruski vojnici zauzeli ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporižja kako bi zaštitili njezino nuklearno gorivo i materijale. To je najveća nuklearna elektrana u Europi, koja proizvodi više od polovice ukrajinske nuklearne energije i 20 posto ukupne opskrbe električnom energijom u zemlji, javlja BBC.
Ruske snage granatirale su elektranu u Zaporižji 3. ožujka, a kasnije su preuzele kontrolu. Sada rade samo dva od njenih šest reaktora. U izjavi objavljenoj na web stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova, Zaharova je rekla: "Ponovo naglašavamo da je stavljanje pod zaštitu od strane ruskog vojnog osoblja nuklearne elektrane Zaporizhzhya bilo opravdano sa stajališta sprječavanja curenja nuklearnih i radioaktivnih materijala u nuklearno postrojenje koje se našlo u zoni specijalne vojne operacije."
Njezini komentari su odgovor na zahtjev Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) za posjetom postrojenju kako bi provjerili plutonij i možebitno preusmjeravanje obogaćenog urana u druge svrhe.
Zaharova je odbacila zabrinutost IAEA-e, rekavši da je uran nisko obogaćen i plutonij u istrošenom gorivu te da se ne može odvojiti "bez upotrebe prilično složene opreme koju ima samo nekoliko zemalja".
Rusko ministarstvo: Brodovi mogu sigurno koristiti luku u Mariupolju
20.35 - Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da civilni brodovi mogu sigurno koristiti luku u Azovskom moru, u okupiranom ukrajinskom gradu Mariupolju, javlja Guardian. Ministarstvo je jučer priopćilo da su ruske snage završile uklanjanje mina u luci i obližnjim vodama.
Lavrov zaprijetio Zapadu 'neprihvatljivom eskalacijom' zbog slanja oružja Ukrajini
20.35 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi slanje oružja iz zapadnih zemalja Ukrajini, koje je sposobno pogoditi ruski teritorij, moglo predstavljati "ozbiljan korak prema neprihvatljivoj eskalaciji", javlja ruska državna novinska agencija Tass, prenosi Guardian.
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti citirala je Lavrova kako se nada da će razumni ljudi na zapadu to razumjeti, dodajući: "Takvih je nekolicina."
Plenković: Hrvatska se zalaže za Ukrajinu u EU-u
20.30 - Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Zagrebu potpredsjednici ukrajinskog parlamenta Oleni Kondratiuk rekao da se Hrvatska čvrsto zalaže za kandidacijski status Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji. Plenković je potpredsjednicu Vrhovne Rade primio u Banskim dvorima uz šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana i Vasilja Kiriliča, veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj, priopćeno je iz Vlade.
Premijer je tom prilikom još jednom izrazio snažnu potporu Hrvatske Ukrajini koja se bori protiv ruskog napada te naglasio da će se nastaviti hrvatska potpora toj ratom pogođenoj zemlji u svim aspektima, uključujući prihvat izbjeglica. Naglasio je punu podršku Hrvatske europskom putu Ukrajine, kazavši kako se Hrvatska čvrsto zalaže za stjecanje kandidacijskog statusa Ukrajine za članstvo u EU te će pružiti i svu stručnu pomoć na tom putu, stoji u priopćenju.
Kondratiuk je zahvalila Vladi na hrvatskoj pomoći, a Plenković joj je rekao da cijela Hrvatska iznimno žali zbog svih nevinih žrtava i brojnih Ukrajinaca koji su morali napustiti svoje domove.
Putinova vladavina je pri kraju: Spominju se tri imena
20.06 - Slijedom sve češćih glasina o neuspjehu ruske vojske u Ukrajini, neovisna ruska istraživačka postaja Meduza objavila je izvješće o navodnom razočaranju tamošnje elite vodstvom Vladimira Putina zbog čega se sada navodno razmatra tko bi mogli biti njegovi potencijalni nasljednici, prenosi Nova.rs.
Meduza citira izvore navodno bliske Kremlju koji tvrde da je "i među onima za rat i onima protiv rata sve veće nezadovoljstvo Putinom". Oni koji su dosad podržavali invaziju navodno su nezadovoljni nedostatkom napretka na ratištu pa traže "tvrđi" pristup. Također navode kako su mnogi važni poslovni ljudi i članovi vlade nezadovoljni time što je Putin pokrenuo rat ne razmišljajući o posljedicama zapadnih sankcija.
Rinat Ahmetov će tužiti Rusiju zbog uništavanja Azovstala
20.24 - Najbogatiji Ukrajinac, Rinat Ahmetov, planira tužiti Rusiju zbog 20 milijardi dolara štete uzrokovane bombardiranjima dvije čeličane u njegovu vlasništvu u Mariupolju.
Čeličana Azovstal gotovo je razorena bombardiranjima nakon što je poslužila kao posljednje sklonište za vojnike i preostale civile u gradu. Oni su se predali tek prošli tjedan. Susjedna željezara Iljič također je teško oštećena, piše Sky News.
"Definitivno ćemo tužiti Rusiju i zahtijevati odgovarajuću odštetu za sve gubitke i izgubljene poslove", rekao je za ukrajinski novinski portal mrpl.city Rinat Ahmetov, koji je vlasnik najvećeg ukrajinskog metalurškog konglomerata Metinvesta.
Ahmetov je rekao da je ostao u Ukrajini od početka rata s Rusijom, dodajući: "Vjerujemo u našu zemlju i vjerujemo u našu pobjedu." Milijarder je već vidio kako se njegovo poslovno carstvo srušilo prije rata, zbog osam godina borbi na istoku Ukrajine nakon što su proruski separatisti preuzeli dijelove tamošnjeg teritorija. Otkako je počela ruska invazija, Metinvest ne može održati svoje ugovore o isporuci.
Putin: Rusija će riješiti prehrambenu krizu, ako Zapad digne sankcije
19.53 - Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je talijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgvoru u četvrtak da je Rusija spremna pomoći umanjiti problem međunarodne prehrambene krize samo u slučaju da zapad ukloni sankcije, kaže Kremlj
"Vladimir Putin naglasio je da je Ruska Federacija spremna uvelike doprinijeti rješavanju prehrambene krize putem izvoza žitarica i gnojiva, ako se politički motivirana ograničenja koje je zapad nametnuo uklone", kaže se u izjavi Kremlja.
Ukrajina je ruski zahtjev nazvala "ucjenom", a britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u četvrtak je kazala da Putin "pokušava ucijeniti svijet" koristeći prehrambenu krizu, nastalu zbog njegova rata u Ukrajini, kao oružje.
Ruska blokada ukrajinskih luka onemogućila je da se izvoze žitarice, glavna izvozna sirovina obiju zemalja. Rusija je optužila Ukrajinu za miniranje luka. Zbog sukoba povećava se globalna prehrambena kriza i skaču cijene žitarica, jestivih ulja, goriva i gnojiva.
Osim toga, rusko ministarstvo obrane kazalo je da civilna plovila sada mogu sigurno koristiti luku Mariupolja na Azovskom moru, nad kojom su ruske snage prošli tjedan preuzele potpunu kontrolu nakon što su se ukrajinski borci predali u čeličani Azovstal.
Rusko ministarstvo je reklo da je opasnost od mina oko Mariupolja uklonjena. Ministarstvo je kazalo da šest stranih plovila sa suhim teretom u luci sada slobodno može otići. Reklo je da su plovila iz Bugarske, Dominike, Liberije, Paname, Turske i Jamajke, te potaklo vlade tih zemalja da pozovu vlasnike plovila kako bi ih sami uklonili.
Čelnik separatista: Pronašli smo ukrajinske vojnike koji se skrivaju u Azovstalu
19.47 - Šef proruske otcijepljene Narodne Republike Donjeck tvrdi da neki ukrajinski vojnici koji su zadržani nakon pada čeličane Azovstal u Mariupolju nisu tamo zato što su se predali, već zato što su zarobljeni, prenosi BBC.
U intervjuu za rusku agenciju RIA Novosti, Denis Pušilin tvrdi da su ukrajinski vojnici pronađeni kako se skrivaju ili namjerno zaostaju tijekom predaje prošlog tjedna. Kraj krvave bitke označio je potpuni pad Mariupolja.
Kao rezultat toga, ruske i proruske snage ne mogu sa 100-postotnom sigurnošću reći ostaje li netko skriven u čeličani. Takvi "zaostali" ipak ne predstavljaju aktivnu prijetnju, kaže Pušilin. Provjere se trebaju obaviti na prostranoj industrijskoj lokaciji, dodaje, gdje će ruske snage tražiti preostale Ukrajince i mine.
Rusi u tajnosti izvukli tijela mornara s potopljene Moskve
19.11 - Ruske snage u tajnosti su započele operaciju uklanjanja mrtvih s potopljene ruske krstarice "Moskva", koju su ukrajinske snage digle u zrak 14. travnja. Iako je Rusija do sada službeno potvrdila samo jednu žrtvu, ukrajinski obavještajci tvrde da Rusi već dva tjedna provode akciju spašavanja ogromnog broja poginulih s potopljenog ratnog broda "Moskva", najvećeg ponosa ruske mornarice, javlja Daily Mail.
"Izvadili su tijela, uklonili svu klasificiranu opremu i počistili brod", izjavio je Vadim Skibitskij, glasnogovornik glavne obavještajne uprave kijevskog Ministarstva obrane.
Ruska vojska navodno je s potopljenog broda počistila sve što nije smjelo pasti u ruke trećoj strani, ali je ostalo nejasno što se dogodilo s tijelima poginulih. Prema posljednjim informacijama, raketirani brod potopljen je dok je bio tegljen prema luci Sevastopolj.
Britanija: Rusija pokušava ucijeniti svijet
19.07 - Britanija je optužila Rusiju da "pokušava ucijeniti svijet" nakon što je iz Moskve stigla poruka da će pomoći u rješavanju međunarodne krize s hranom, ali samo ako Zapad ukine sankcije, piše Sky News.
Britanci inzistiraju na tome da neće biti ublažavanja sankcija, a visoki američki diplomat osudio je "čisto barbarstvo, sadističku okrutnost i bezakonje" ruske invazije.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja, ali rat, uključujući rusku blokadu njezinih luka, zaustavio je veći dio tog protoka, ugrozivši svjetske zalihe hrane. Mnoge od tih luka sada su minirane.
Američki državni tajnik Antony Blinken istaknuo je prošlog tjedna da su hrana, gnojivo i sjeme izuzeti od sankcija koje su uveli SAD i mnogi drugi - i da Washington radi na tome da osigura da zemlje znaju da protok te robe ne bi trebao biti pogođen. S obzirom na to da rat ulazi u svoj četvrti mjesec, svjetski čelnici pojačali su pozive za rješenjima.
Pentagon: Rusi izgubili gotovo 1000 tenkova, ali i ostvarili neke bitne rezultate
19.00 - Ruske snage su do sada izgubile “gotovo 1000 tenkova” i “više od 350 komada artiljerije”, kao i “gotovo tri desetine borbenih zrakoplova s fiksnim krilima i više od 50 helikoptera” u ratu u Ukrajini, rekao je visoki američki rekao je dužnosnik obrane novinarima u četvrtak, javlja CNN.
Ipak, uz sav taj gubitak, SAD ocjenjuje da Rusi "još uvijek imaju većinu svojih sposobnosti", dodao je dužnosnik. "Oni su uložili jako puno svoje opreme i osoblja u ovu borbu, a Ukrajinci su pretrpjeli gubitke, Rusi su pretrpjeli gubitke."
"Rusi ovdje imaju superiornost u pogledu broja sredstava koje mogu primijeniti u ovoj borbi u smislu ljudi, opreme i oružja i to jednostavno moramo imati na umu", dodao je dužnosnik.
U Ukrajini se sada nalazi 110 operativnih taktičkih skupina ruske bojne, što je povećanje u odnosu na 97 skupina za koje su SAD procijenile da su se nalazile u Ukrajini 9. svibnja, rekao je dužnosnik. To je povećanje od oko 13 postrojbi u otprilike dva i pol tjedna.
“Najveći kontingent ostaje na jugu. Ali zapadna grupacija, središnja grupacija i istočna grupacija imaju otprilike isti broj postrojbi unutar Ukrajine”, rekao je dužnosnik.
Ruske snage ostvarile su "neke bitne dobitke" u svom guranju prema Slavjansku i Kramatorsku, dodao je dužnosnik, "ne puno, ali neke bitne dobitke".
Oko Harkiva, drugog po veličini ukrajinskog grada, SAD procjenjuju da su Ukrajinci "nastavili dalje gurati ruske snage" u rasponu od "nekoliko do više od 10 kilometara unutar ruske granice", rekao je dužnosnik, "tako da nema tu velikih promjena.”
Najmanje 7 ubijenih i 17 ranjenih u napadu na Harkiv
18.47 - Najmanje sedam civila je ubijeno, a 17 ranjeno nakon ruskog granatiranja grada Harkiva na sjeveroistoku Ukrajine, javljaju lokalne vlasti, prenosi Guardian. Ranije je objavljeno da je pet osoba poginulo, a 10 je ozlijeđeno, uključujući jedno dijete.
Guverner regije Harkiv, Oleh Sinjehubov, izvijestio je o teškim borbama sjeverno i sjeveroistočno od grada. "Neprijatelj opet podmuklo udara na civilno stanovništvo, terorizira ga", poručio je.
Ramzan Kadirov zaprijetio Poljskoj
18.27 - Novinar BBC-ja Francis Scarr objavio je dio snimke Ramzana Kadirova na kojoj otvoreno prijeti Poljskoj.
"Ukrajinsko pitanje je riješeno, ja sam zainteresiran za Poljsku. Što oni pokušavaju postići? Nakon Ukrajine, ako dobijemo zapovijed, u šest sekundi ćemo vam pokazati za što smo sposobni. Bilo bi vam bolje da vratite svoje oružje i svoje plaćenike", govori čečenski vođa.
Ukrajinski vojni dužnosnik: Rusija ima prednost u Luhansku
18.14 - Snage Kremlja imaju prednost u istočnoj regiji Luhanska, priznao je zamjenik načelnika Glavne operativne uprave ukrajinskog Glavnog stožera, Oleksij Gromov. Rusko napredovanje u Donbasu nailazi na žestok otpor obrambenih snaga.
"Rusija je u prednosti, ali mi činimo sve što možemo", priznao je Gromov, prenose mediji.
Rusi poplavili gradić na jugu Ukrajine
18.07 - Gradić Nova Kahovka u regiji Herson na jugu Ukrajine djelomično je poplavljen jer ruske snage koje ga okupiraju navodno ne dopuštaju popravke u lokalnoj hidroelektrani, kaže ukrajinska vojska, prenosi BBC.
Oleksij Hromov, zamjenik načelnika Glavne operativne uprave ukrajinskog Glavnog stožera, rekao je da bi šteta mogla dovesti do "ekološke katastrofe". Opisao je velike količine vode koje se izlijevaju iz postrojenja zbog dvije pokvarene hidrauličke jedinice, ali je rekao da "okupatori" neće popustiti i dozvoliti popravke.
"Okolna sela i okupirani grad Herson su u opasnosti", rekao je on, a citirala je novinska agencija Interfax-Ukrajina.
Putin: 'Zapadna krađa resursa neće dobro završiti'
18.00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je komentirao strane kompanije koje su nakon ruske invazije na Ukrajinu napustile Rusiju. Kazao je da je "tako možda i najbolje", javlja Reuters.
Putin, koji je govorio putem videolinka na ekonomskom forumu post-sovjetskih republika koji se održava u Kirgistanu, rekao je da je “nemoguće odsjeći Rusiju od zapadne tehnologije unatoč sankcijama”.
Ruski predsjednik navodi da “Rusija ima problema s transportom i opskrbnim lancima”, dodavši da će “nastaviti uvoziti zamjene za robu pod sankcijama” te da “to ipak nije rješenje”. “Ova zapadna krađa resursa neće dobro završiti”, rekao je Putin dodavši da je Rusija “kompetitivna” i “ostaje vodeći izvoznik pšenice”.
Rekao je da je važno da se Rusija “odmakne od bankarskog sustava SWIFT (međunarodnog sustava plaćanja koji koriste na tisuće financijskih institucija”) i to “u suradnji s partnerima iz nekadašnjeg Sovjetskog Saveza”, javlja BBC.
EU i saveznici su, podsjetimo, još u ožujku izbacili sedam vodećih ruskih financijskih institucija iz sustava SWIFT. ”Zapadne nacije koje pokušavaju kazniti druge ekonomskim sankcijama precjenjuju svoju snagu”, rekao je Putin. “Sve više zemalja u svijetu želi i vodit će neovisnu politiku”, naglasio je Putin, piše RT.
“Nijedan ‘svjetski policajac’ ne može zaustaviti ovaj prirodni globalni proces. Nitko nije tako jak. Oni se suočavaju s izazovima unutar svojih nacija i nadam se da shvaćaju da ova politika nema apsolutno nikakve perspektive”, rekao je Putin.
Harkivski metro ponovno postaje sklonište
17.57 - Gradonačelnik Harkiva, Ihor Terehov tvrdi da će odrediti posebna područja podzemne željeznice koja će ponovno služiti kao sklonište, iako promet neće biti zaustavljen, javlja BBC.
Harkovski metro ponovno je počeo s radom prije dva dana nakon što je tri mjeseca od početka ruske invazije korišten kao sklonište.
"Danas je u Harkivu glasno i opasno. Neprijateljske snage ponovno granatiraju naš grad. Ljudi su ranjeni i, nažalost, ubijeni", rekao je Terehov u video obraćanju i pozvao ljude da ostanu na sigurnim mjestima kao što su podrumi, skloništa i stanice metroa.
Glavna ukrajinska tužiteljica istražuje 14.000 slučajeva navodnih ratnih zločina
17.53 - Glavna ukrajinska tužiteljica rekla je za BBC da istražuje gotovo 14.000 slučajeva navodnih ratnih zločina ruskih snaga. Govoreći u Londonu na svom prvom putovanju iz Ukrajine od početka invazije, Irina Venediktova tvrdi da svaki dan primi između 100 i 200 novih slučajeva.
Venediktova kaže da je najčešći navodni ratni zločin granatiranje civilnih zgrada, posebice bolnica i škola. Sveukupno je uništeno više od 1000 medicinskih i obrazovnih zgrada, tvrdi ona i dodaje da se civili ubijaju, pljačkaju i siluju. Venediktova također otkriva da je čak počela istraživati optužbe za genocid.
Ona kaže da bi ukrajinske pravne vlasti trebale preuzeti vodstvo u procesuiranju ratnih zločina "jer samo mi razumijemo svoju zemlju, svoj narod, svoje tlo". Ali prihvaća da bi Međunarodni kazneni sud u Haagu trebao igrati ulogu u procesuiranju visokih ruskih čelnika za invaziju, potencijalno čak i Vladimira Putina.
Finska premijerka posjetila Ukrajinu
17.42 - Finska premijerka Sanna Marin susrela se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, nakon što je posjetila Buču i Irpin, javlja Sky News.
Finska čelnica obećao je pomoći u obnovi gradova i obnovi infrastrukture, poručio je ukrajinski premijer. Marin je posjetila Ukrajinu nakon što je Finska službeno predala zahtjev za pridruživanje NATO-u suočena s ruskom agresijom na istočnoj Europi. Nakon sastanka, Zelenskij je poručio da su takvi posjeti visokopozicioniranih političara "vrlo važni izravni signali podrške".
Marin je skupila dojmove nakon posjeta Buči i Irpinu: "Bilo je izuzetno teško gledati sve što je Rusija učinila tim gradovima. Mnogi su ljudi poginuli. Istovremeno je vrijedan divljenja herojski duh ukrajinskog naroda koji se bori za svoju slobodu i za cijelu Europu."
Lukašenko naredio stvaranje vojnog zapovjedništva za jug Bjelorusije
17.35 - Bjeloruski predsjednik i bliski Putinov saveznik, Aleksandar Lukašenko, naredio je stvaranje novog vojnog zapovjedništva za jug zemlje, koji graniči s Ukrajinom, izvještava bjeloruska državna novinska agencija Belta, prenosi Guardian.
"Na žalost, otvorio se novi smjer, nova fronta kako se kaže i ne možemo to zanemariti", rekao je Lukašenko.
Ranije ovog mjeseca, bjeloruske oružane snage rekle su da će rasporediti postrojbe za specijalne operacije u tri područja u blizini svoje južne granice s Ukrajinom.
Minsk se žalio na saveznike iz NATO-a kojišalju vojnike blizu njegovih granica, a Poljska, Litva i Latvija su sve članice saveza te kao odgovor povećava količinu i intenzitet vlastitih vojnih vježbi. Lukašenko je također govorio o ulozi ruskih projektila u jačanju obrane zemlje.
Dvojica ruskih vojnika priznala krivnju za granatiranje Harkivske regije
17.14 - Dva zarobljena ruska vojnika priznala su u četvrtak na Kotelevskom sudu u ukrajinskoj regiji Poltava krivnju za "kršenje zakona i običaja ratovanja vođenih preliminarnom grupnom zavjerom". Aleksandr Bobikin i Aleksandr Ivanov optuženi su da su 24. veljače ispalili rakete Grad iz ruske regije Belgorod prema ukrajinskoj regiji Harkiv, piše CNN.
Prema detaljima slučaja koji su javno objavljeni na web stranici suda, oni su pucali iz topništva i oštetili "objekte civilne i kritične infrastrukture, uključujući privatne kuće" u Kazača Lopanu i Veternirni u regiji Harkiv. Vojnike su zarobile ukrajinske snage u regiji Harkiv, navodi se u sudskim spisima. Sud bi presudu trebao donijeti 31. svibnja.
Ukrajinski obavještajac: Helikopterima dopremljena pomoć borcima u Mariupolju
17.00 - Šef ukrajinske tajne službe, Kirilo Budanov, otkrio je kako je šesnaest helikoptera u sedam misija dopremilo hranu, oružje, streljivo i lijekove preostalim borcima u Azovstalu.
Učenici u Mariupolju ostali bez praznika jer moraju svladati ruski program
16.54 - Ruske snage koje su zauzele Mariupolj odlučile su ukinuti ljetne praznike kako bi učenici mogli svladati ruski program, rekao je u četvrtak ukrajinski gradski čelnik. Po riječima Petra Andrjuščenka, savjetnika gradonačelnika te luke, gdje su se ovih dana predali posljednji ukrajinski branitelji, "okupatori su rekli da se školska godina produljuje do 1. rujna".
"Cijelo ljeto djeca će imati nastavu ruskog jezika i književnosti, ruske povijesti i matematike na ruskom", rekao je. "Glavni zadaća je deukrajinizacija i priprema nove školske godine po ruskom kurikulu", dodao je.
No ruski okupatori zasad nisu uspjeli pronaći dovoljan broj profesora, "tek 53 nastavnika za devet škola", rekao je. Nije naveo koliko je učenika obuhvaćeno odlukom.
Nakon gotovo tromjesečne opsade u kojoj je razoren grad koji je prije rata imao pola milijuna stanovnika, ruske snage su 20. svibnja nagnale borce koji su još pružali otpor u velikoj čeličani Azovstalju da polože oružje. Kako navodi rusko ministarstvo obrane, oko 2500 ukrajinskih vojnika bojne Azov koje Moskva naziva "nacistima", predali su se. Kijev nije potvrdio taj broj.
5 poginulih i 10 ranjenih u granatiranju Harkiva
16.03 - Natalia Popova, savjetnica čelnika Regionalnog vijeća Harkiva, izvijestila je o žrtvama današnjeg granatiranja grada: “Deset ranjenih. Među ranjenicima jedno dijete. Pet ljudi je umrlo", kratko je izvijestila Popova, prenosi Guardian. Pozvala je ljude da odu u skloništa ili da ostanu u njima.
Snažne borbe na istoku Ukrajine, četiri poginula u Harkivu
15:23 Borba protiv ruskih snaga na istoku Ukrajine dosegnula je "maksimalni intenzitet", rekla je u četvrtak ukrajinska zamjenica ministra obrane Gana Maljar, dok su u bombardiranju Harkiva na sjeveroistoku poginule četiri osobe.
'Ruski napad na Donbas dosegao maksimalni intenzitet'
14.41 - Ruska ofenziva u Donbasu dosegla je maksimalni intenzitet, rekao je danas Hana Maliar, zamjenica ministra obrane Ukrajine. Posebno je teško u Severodonjecku, gradu pod opsadom kojeg ruske snage očajnički pokušavaju osvojiti kako bi uspostavili punu kontrolu nad istočnom regijom Luhansk. Grad je pod neprestanim napadima već desetak dana, rekao je čelnik lokalne administracije Oleksandr Strijuk. Oko 90 posto kuća i zgrada oštećeno je u borbama, rekao je za lokalnu radio stanicu. Vjeruje se da je u gradu još 12-13 tisuća civila, od kojih se mnogi skrivaju u podrumima.
Rusi ponovo prijete BiH: 'Ako uđete u NATO postajete nam neprijatelji'
12.51 - Iz veleposlanstva Rusije u Bosni i Hercegovini u četvrtak su ponovili prijetnje zbog aspiracija te zemlje da postane članicom NATO-a navodeći kako bi to predstavljalo jasan "proturuski korak" na koji bi Moskva morala odgovoriti.
"Učlanjenje bilo koje zemlje u Savez podrazumijeva apsolutnu potporu vojnim i političkim ciljevima NATO-a, dakle antiruskim koracima, što znači da se djelovanje svake države članice u okviru Saveza smatra usmjerenim protiv Rusije", stoji u izjavi veleposlanstva koju je prenijela Radio-televizija Republike Srpske (RTRS).
Iz te medijske kuće koja je pod izravnom kontrolom vlasti u RS tražili su komentar ruskog veleposlanstva na najavu predsjedatelja Predsjedništva BiH Šefika Džaferović kako će njegova zemlja bez obzira na ruske prijetnje nastaviti svoj put ka članstvu u NATO-u.
"Mi ćemo nastaviti s našim NATO putem i o tome nećemo nikoga pitati", kazao je Džaferović u srijedu u Bruxellesu nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Njemački kancelar: 'Rusija neće biti ratni pobjednik'
12.46 - Rusija neće biti ratni pobjednik, a uvjete bilo kakvog mirovnog sporazuma ne smije nametati ruski predsjednik Vladimir Putin, poručio je u četvrtak njemački kancelar Olaf Scholz.
"Putin će ozbiljno pregovarati o miru samo ako shvati da ne može slomiti obranu Ukrajine. Neće biti diktiranog mira", rekao je Scholz u govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
"Ukrajina to neće prihvatiti, a nećemo ni mi", istaknuo je njemački kancelar.
Scholz je u svom govoru naglasio i kako je uvjeren da Putin neće pobijediti u ratu s Ukrajinom te da je Rusija već doživjela neuspjeh po pitanju strateških ciljeva invazije. U tom kontekstu je istaknuo i da je cijena rata enormna i da ona raste svakoga dana za Putina i njegov aparat.
Scholz se u svom govoru nije osvrnuo na ukrajinske zahtjeve za isporukom više teškog naoružanja Kijevu, unatoč konkretnim zahtjevima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe u Davosu u srijedu.
Vučić u nedjelju ima sastanak s Putinom
12.23 - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u nedjelju u 11 sati ima dogovoren sastanak s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
"Nadam se da će razgovor biti dobar i korektan", rekao je Vučić i naveo da će se razgovarati o daljnjoj suradnji i novom plinskom ugovoru. Nakon toga je kritizirao predstavnike opozicije te im poručio da su se smijali i radovali kada su lagali da razgovora s Putinom neće biti. Također, Vučić je najavio važne posjete Srbiji i iz Europe i iz Rusije u narednom razdoblju.
'Rusija će ići dalje ako dobije rat u Ukrajini'
11.48 - Slovački premijer upozorio je da bi njegova zemlja mogla biti sljedeća ako Rusija invazija na Ukrajinu bude uspješna. Govoreći za Sky News u Davosu, Eduard Heger je rekao: “Prije svega je važno da su oni naši susjedi i da smo u potpunosti s njima, da će pobijediti i da zadrže svoju demokraciju i svoj suverenitet. Drugo, oni su naši susjedi i vrlo je važno da su naši susjedi stabilni i prosperitetni. I treće, mi smo sljedeći. Ako ne uspiju, znamo da će Rusija ići dalje, tako da je ovo jako bitno i to moramo razumjeti, posebno u Europskoj uniji."
Rusija i dalje želi zauzeti Kijev?
10.54 - Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva i bivši boksački prvak svijeta, obratio se okupljenima na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), koji se održava u švicarskom Davosu. Rekao je kako se Rusija i dalje nada da će zauzeti glavni grad Ukrajine.
"Jasno je da se ovdje ne radi o specijalnoj vojnoj operaciji, kako tvrdi Rusija, nego o ratu, jednom od najvećih od Drugog svjetskog rata. Tisuće ljudi su umrle, uključujući puno djece, a na istoku zemlje vodi se golema bitka. Nije tajna da je okupacija cijele Ukrajine i dalje prioritet Rusije, a njena glavna meta je glavni grad, srce zemlje", rekao je Kličko pa dodao:
"Svi razumiju da ovo nije specijalna operacija, nego genocid nad ukrajinskim narodom", rekao je Kličko.
Novi ruski zakon kojim može preuzeti kontrolu nad lokalnim poduzećima
10.31 - Rusija uvodi novi zakon koji će joj omogućiti da preuzme kontrolu nad lokalnim poduzećima zapadnih tvrtki koje odluče napustiti Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.
Zakon, koji bi mogao biti na snazi za nekoliko tjedana, dat će Rusiji ovlasti da intervenira tamo gdje postoji prijetnja lokalnim radnim mjestima ili industriji, što će zapadnim tvrtkama otežati brzo ukidanje poslovanja, osim ako nisu spremne podnijeti veliki financijski udar.
'Ukrajina je zauvijek izgubila Azovsko more'
10.15 - Zamjenik premijera vlade Krima, ukrajinskog poluotoka koji je Rusija anektirala 2014. godine, rekao je da je "Ukrajina zauvijek izgubila Azovsko more", javlja ruska prorežimska agencija RIA Novosti. "Ukrajina je zauvijek izgubila Azovsko more. Luke u regijama Zaporižja i Herson više nikad neće biti ukrajinske. Siguran sam da će, nakon ujedinjenja naših regija s Rusijom, Azovsko more, baš kao i ranije, postati isključivo more Ruske Federacije", rekao je Georgij Muradov. RIA citira i Vladimira Rogova, dužnosnika kojeg je Rusija postavila u okupiranoj regiji Zaporižja, koji je rekao istu stvar - da se regije Zaporižja i Herson više nikad neće vratiti pod kontrolu Kijeva. Rusija je, podsjetimo, anektirala Krim nakon invazije 2014. godine. Ukrajina je u više navrata rekla da neće pristati ni na kakav mirovni plan koji ne uključuje povratak svih okupiranih dijelova pod kontrolu Kijeva. Dmitrij Medvedev, bliski saveznik Vladimira Putina, rekao je pak da Rusija neće pristati ni na kakav dogovor koji ne priznaje Krim kao ruski teritorij.
Kijev: 'Ruska ponuda za deblokadu luka je ucjena'
10.14 - Ukrajina je optužila Rusiju za ucjenjivanje međunarodne zajednice, nakon što je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko govorio o mogućoj deblokadi ukrajinskih crnomorskih luka u zamjenu za ukidanje nekih sankcija, prenosi BBC u četvrtak. Ukrajinske crnomorske luke blokirane su otkako je Rusija poslala tisuće vojnika u Ukrajinu. Blokada ukrajinskih luka utjecala je na dostupnost hrane što je dovelo do nestašice pšenice i jestivih ulja. Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja. "Nema boljeg primjera ucjene u međunarodnim odnosima", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u Davosu. Pozvao je i na uvođenje dodatnih sankcija Rusiji izjavivši da ustupci toj zemlji nikada nisu funkcionirali. "Nakon tri mjeseca rata, moja poruka je jasna: ubijte ruski izvoz. Prestanite kupovati iz Rusije i dopuštati im zaradu koju investiraju u ratnu mašinu da bi ubijali i uništavali", kazao je Kuleba.
Britansko ministarstvo: Teški porazi ruske elitne postrojbe
8.27 - Britansko ministarstvo obrane jutros je objavilo novi izvještaj vojnih obavještajaca, u kojem se opisuju neuspjesi ruskih elitnih desantnih postrojbi. Ruske elitne desantne jedinice, poznatije kao VDV, pretrpjele su teške gubitke od početka rata, navodi se u izvješću.
Postrojba koja sadrži oko 45.000 vojnika bila je uključena u nekoliko "značajnih taktičkih neuspjeha", pišu britanski obavještajci.
"To uključuje pokušaj napada na Kijev putem aerodroma Hostomel u ožujku, zastoj napretka prema Izjumu od početka travnja te nedavno neuspješni i itekako skupi pokušaj prelaska rijeke Donjeck kod Siverskog. VDV je poslan u misije za koje bi bolje bilo koristiti teže oklopljeno pješaštvo te je tijekom rata zbog toga pretrpio teške gubitke", navodi se u izvješću pa dodaju:
"Neuspješne misije te postrojbe vjerojatno održavaju strateške pogreške u korištenju tog resursa te neuspjeh ruskih snaga da osiguraju prevlast u zraku. Pogrešno korištenje VDV-a odražava loše izbalansirano stanje u ruskoj vojsci, unatoč 15 godina velikih ulaganja", zaključuju britanski obavještajci.
Rusi napali 40 gradova u Donbasu
7.53- Ruske snage napale su više od 40 gradova u istočnim regijama Donjeck i Luhansk, objavila je jutros ukrajinska vojska
"Okupatori su pucali na više od 40 gradova u Donjecku i Luhansku, pri čemo je uništeno ili oštećeno 47 civilnih objekata, uključujući 38 kuća i školu. U granatiranjima je ubijeno petero civila, a 12 ih je ranjeno", objavio je glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga na Facebooku.
U proteklom mjesecu ruske snage su se fokusirale na preuzimanje potpune kontrole nad Donbasom. Rusija je poslala na tisuće vojnika u tu regiju, te napadaju s tri strane kako bi pokušali okružiti gradove Severodonjeck i Lisičansk. Pad tih gradova značio bi da je cijeli Luhansk pao u ruske ruke, što je jedan od ključnih ratnih ciljeva Kremlja.
Putin posjetio ruske vojnike u bolnici
7.09 - Vladimir Putin je prvi put posjetio ozlijeđene ruske vojnike. U moskovskoj bolnici ruski je predsjednik posjetio dvojicu vojnika koji su bili u Ukrajini. Putin je nakratko razgovarao s dvojicom vojnika dok je bio okružen njihovim liječnicima.
Nakon što ih je upitao odakle su, Putin je obojici rekao da će "sve biti u redu" jer su priznali da ih obitelji nisu vidjele.
Zelenskij: Svijet nije bio spreman za ukrajinsku hrabrost
7.03 - Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenskij, poslao novu poruku svojem narodu: "Svijet nije bio spreman za ukrajinsku hrabrost. Za hrabrost svih naših ljudi koji nisu inferiorni u odnosu na Rusiju i nastavljaju braniti našu državu."
Žestoka bitka za Severodonjeck
6.54 - Žestoke bitke još uvijek se vode oko strateški važnog grada Severodonjecka u istočnoj Ukrajini, tvrde ukrajinski dužnosnici. Rusi intenziviraju napore da preuzmu potpunu kontrolu nad regijama Lugansk i Donjeck, čiji su dijelovi pod kontrolom Rusije koju podržava separatisti od 2014.
Turska se i dalje protivi da Švedska i Finska pristupe NATO-u
6.12 - Turska se i dalje protivi da Švedske i Finska pristupe NATO-u, a stvari se nisu promijenile niti u srijedu kasno navečer nakon višesatnih razgovora turskih, švedskih i finskih diplomata. Naime, kako prenose agencije, turski, švedski i finski diplomati pet su sati pregovarali oko protivljenja Ankare da Švedska i Finska pristupe NATO-u.
Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin istaknuo je nakon sastanka kako proces proširenja Saveza na skandinavske zemlje nije moguć dok se ne otklone sigurnosne zabrinutosti Turske.
