- 89. je dan ruske agresije na Ukrajinu
- Ukrajinski parlament zabranio 'Z' i 'V'
- Biden: Rusija mora platiti dugoročnu cijenu za barbarsku invaziju
- Zelenskij potpisao zakon koji dopušta oduzimanje imovine od pristaša invazije Ukrajine
- Ukrajinski sud osudio ruskog vojnika na doživotni zatvor zbog ratnog zločina
- Visokopozicionirani ukrajinski dužnosnik tvrdi da je Putin preživio pokušaj atentata u veljači
TIJEK DOGAĐANJA:
Ukrajina traži pomoć kako bi se osigurao koridor za izvoz hrane
21.47 - Međunarodna zajednica trebala bi pomoći u osiguravanju prolaza za izvoz hrane morskim putom uspostavom koridora iz Odese kako bi se spriječila glad u svijetu, kazala je za BBC u ponedjeljak zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, prenosi Reuters. "Trebalo bi nam 5, 6, 7 godina da izvezemo sve te poljoprivredne prinose. Stoga nam je sada iznimno važno deblokirati morske luke", rekla je Sviridenko za BBC u intervjuu na Svjetskom gospodarskom forumu. "Trebamo jamstvo partnera, naravno to je jamstvo obrane, jamstvo sigurnosti", dodala je.
Bilo koji koridor iz Odese može se uspostaviti samo uz suglasnost Rusije, kazao je zapadni dužnosnik u ponedjeljak za Reuters.
"Jasno je da Rusi dominiraju tim područjem. Bilo bi potrebno dopuštenje Rusa, neka vrsta sporazuma da se to dogodi", rekao je anonimno zapadni dužnosnik.
"To bi zahtijevalo neku vrstu sigurnosnog jamstva, mislim od Turske, kako bi postalo stvarnost. Mislim da bi morali isključiti razmišljanje da bi se to moglo učiniti bez dopuštenja Rusije", dodao je.
Oko 20 zemalja obećalo novu vojnu pomoć Ukrajini
21.45 - Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da je na virtualnom sastanku u ponedjeljak oko 20 zemalja najavilo nove pakete sigurnosne pomoći Ukrajini. Sastanak je održan radi koordinacije naoružanja Ukrajine. Među zemljama koje su najavile nove pakete pomoći su Italija, Danska, Grčka, Norveška i Poljska, rekao je Austin novinarima nakon sastanka skupine za pomoć u obrani Ukrajine. Danska će dati protubrodske rakete Harpun i rakete za obranu ukrajinske obale, najavio je Austin. “Svima je ovdje jasno koji su ulozi u ovom ratu”, poručio je također američki ministar.
Austin je dodao da je skupina porasla od svog prvog sastanka prošlog mjeseca u Njemačkoj, te sada sudjeluju i Austrija, Bosna i Hercegovina, Kolumbija i Irska a grupa ima 47 članica. Najviši američki vojni časnik, general Mark Milley, na istoj je konferenciji za medije rekao da je SAD još uvijek “veoma daleko” od bilo kakvog ponovnog slanja američkih snaga u Ukrajinu. Prošlog tjedna američki predsjednik Joe Biden potpisao je zakon kojim se osigurava 40 milijarda dolara za ratnu pomoć Ukrajini. Od toga je 6 milijarda namijenjeno opremanju Ukrajine oklopnim vozilima i jačanju protuzračne obrane, a gotovo 9 milijarda osiguravanju "kontinuiteta ukrajinskih demokratskih institucija". Pomoć SAD-a Ukrajini uključuje i veliki humanitarni paket.
Više od 6,5 milijuna ljudi izbjeglo iz Ukrajine od početka rata
21.17 - UN-ova agencije za izbjeglice, UNHCR, objavila je u ponedjeljak da je više od 6,5 milijuna ljudi pobjeglo iz Ukrajine zbog rata. Susjedna Poljska zbrinula je daleko najviše ukrajinskih izbjeglica - njih 3,5 milijuna. U Njemačku je od početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače, do prošle subote pristiglo gotovo 780.000 izbjeglica. Njih 98 posto su ukrajinskog podrijetla, izvijestilo je njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova. Pretpostavlja se da su mnogi od njih možda u međuvremenu otišli u neku drugu zemlju EU-a ili su se vratili u Ukrajinu. Prema UNHCR-u, od početka rata su se u Ukrajinu vratila gotovo dva milijuna ljudi. Ne zna se točno koliko njih se vratilo za stalno, a koliko njih tek povremeno dolazi u svoju zemlju.
Samo je Poljska zabilježila više od milijun i pol ljudi koji se vraćaju u Ukrajinu, objavila je tamošnja granična služba na Twitteru. Također je navedeno da je broj ljudi koji se vraćaju u Ukrajinu odnedavno, na dnevnoj bazi, veći od broja onih koji napuštaju zemlju. Ukrajina je prije rata imala oko 44 milijuna stanovnika. Uz 6,5 milijuna izbjeglih iz zemlje, zbog rata je još dodatnih osam milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, izvijestila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Zbog rata u Ukrajini broj izbjeglica na globalnoj je razini prvi put prešao brojku od 100 milijuna, izvijestio je UNHCR.
Hoće li se sukob proširiti na Moldaviju?
20.22 - Pridnjestrovlje je nepriznata otcijepljena država u Moldaviji. SAD sugerira da postoje "naznake" da Rusija želi izgraditi kopneni most kroz Ukrajinu do Pridnjestrovske Moldavske Republike. No, pita se Sky News, bi li to uvuklo Moldaviju u sukob Rusije i Ukrajine? U podcastu Sky News Daily s Kimberley Leonard, europski dopisnik Adam Parsons, koji je nedavno boravio u Moldaviji, objasnio je kakva je to zemlja i njezin odnos s Pridnjestrovljem, a Viorel Barbanoua podijelio je svoju priču izvještavajući s moldavsko-ukrajinske granice. Natia Seskuria, suradnica u sigurnosnom think tanku RUSI, i bivši veleposlanik Moldavije pri UN-u Vlad Lupan, tvrdi da je zemlja uvučena u sukob Rusije i Ukrajine te je objasnio što će to značiti ako Ukrajina izgubi.
'Braniteljima Mariupolja biti suđeno na međunarodnom sudu'
19.56 - Tisućama ukrajinskih vojnika koje su nedavno zarobile ruske snage u Mariupolju sudit će se na "međunarodnom sudu", kazao je vođa samoproglašene Donecke Narodne Republike (DNR), prenosi dpa. "Međunarodni sud" bit će organiziran za borce koji su se tjednima opkoljeni borili protiv ruskih snaga u čeličani Azovstal, kazao je lider doneckih proruskih separatista Denis Pušilin za Interfax.
Pozivajući se na drugi izvor, Interfax je izvijestio da će suđenje početi u Mariupolju, iako bi se kasnija suđenja mogla održati u drugim donecke oblasti. Ruske snage stekle su nakon višemjesečne opsade kontrolu nad Mariupoljom predajom boraca iz čeličane Azovstal. Ukrajinsko ministarstvo obrane nada se mogućoj razmjeni zarobljenih vojnika, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ranije nije odgovorio hoće li se zarobljene vojnike tretirati kao ratne zarobljenike ili ratne zločince.
Razgovor s Lukašenkom
17.16 - Ruski predsjednik Vladimir Putin našalio se u ponedjeljak da će morati ozbiljno razgovarati sa zapadom koji ga krivi za ekonomski kaos zbog rusko-ukrajinskog rata i suglasio se s bjeloruskim kolegom da su sankcije potaknule obje zemlje na samostalni razvoj. Ruska ekonomija dobro funkcionira usprkos zapadnim sankcijama, rekao je Putin u Sočiju gdje je razgovarao s Aleksandrom Lukašenkom koji je nešto ranije u ponedjeljak optužio zapad za "komadanje" Ukrajine, a njegovo ministarstvo obrane najavilo je da provjerava svoje naoružanje i opremu. Sankcije su objema zemljama dale poticaj da se usredotoče na samostalni razvoj, rekao je Lukašenko i poručio da zapadne elite pogrešno identificiraju uzroke svojih ekonomskih nedaća.
"Što se tiče gospodarstva, hvala im (na zapadu) jer su nam dali takav poticaj našem vlastitom razvoju", rekao je Lukašenko. Putin se na to nasmiješio i kimnuo glavom. "Oni su to stvarno podcijenili čitajući vlastite medije. Dobili su inflaciju, a istina je: 'Putin je kriv', 'Putin je kriv za sve'", rekao je Lukašenko. Putin se nadovezao i ironično kazao "morat ćemo s njima ozbiljno razgovarati", prenosi Reuters.
Bjerorusko ministarstvo obrane priopćilo je u ponedjeljak da je vojska počela provjeravati svoje naoružanje i logističku opremu kako bi se uvjerila da su spremni za borbu. U priopćenju se navodi da vojska provjerava opremu u dugoročnom skladištenju. "Inspekcijskim pregledom će se utvrditi stanje opreme i spremnost za izvršavanje svojih zadaća", navodi se. Lukašenko je do sada je odbijao izravno uključiti se u rusku invaziju na Ukrajinu slanjem vojske, ali je ruska vojska koristila bjeloruski teritorij prilikom napada na Ukrajinu.
Lukašenko je u ponedjeljak kazao da je zabrinut što zapad pokušava raskomadati" Ukrajinu i optužio je Poljsku da nastoji zauzeti zapadni dio te zemlje. Na sastanku s Putinom, koji se prenosio na televiziji, Lukašenko je rekao da će Kijev na kraju morati zatražiti pomoć da se spriječi zauzimanje zapadne Ukrajine. "Brine nas što su Poljaci i NATO spremni zauzeti zapadnu Ukrajinu kakva je bila prije 1939.", kazao je Lukašenko. Poljska je jedan od najsnažnijih prijatelja Ukrajine. Poslala je raznoliko naoružanje Ukrajini i primila više od 3 milijuna ukrajinskih izbjeglica. Po paktu o nenapadanju iz 1939. sklopljenom netom prije Drugog svjetskog rata, nacistička Njemačka i Sovjetski Savez podijelili su Poljsku. Većina teritorija koji je tada zauzela Moskva danas je u Bjelorusiji ili Ukrajini.
Strah od globalne prehrambene krize
16.51 - Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvao je u razgovoru za Sky News da se izvrši veći pritisak na Vladimira Putina, da ga se potakne "da prestane ubijati ukrajinske žene, ukrajinsku djecu i ukrajinske starce" i da "zaustavi ovaj rat". Dodao je da "jako cijeni" vodstvo američkog predsjednika Joea Bidena i premijera Borisa Johnsona. Sada je iznimno važno imati koordiniranu politiku", rekao je Porošenko.
Tvrdi da postoji "još jedna velika opasnost" koju je "orkestrirao" ruski predsjednik, a to je globalna prehrambena kriza. "Oko 20 posto svijeta iskusit će glad zbog Rusije… a još jedan rezultat rata bit će ogromna izbjeglička kriza", rekao je. "U toj situaciji, to je još jedan argument zašto bismo trebali biti tako odlučni zaustaviti Rusiju i upotrijebiti sve instrumente da blokiramo svu rusku vanjsku trgovinu i uhitimo sva ruska trgovačka plovila", dodao je. Porošenko je također pozvao na "hitno" deblokiranje ukrajinskih luka.
Rusija okrivila Zapad za prehrambenu krizu
15.55 - Zapad je zbog rata u Ukrajini izazvao svjetsku prehrambenu krizu uvođenjem najstrožih sankcija Moskvi u modernoj povijesti Rusije, objavio je službeni Kremlj. Rat – i pokušaj Zapada da izolira Rusiju kao kaznu – povećali su cijene žitarica, jestivog ulja, gnojiva i energije.
Savjetnik ruske misije u UN-u dao ostavku
15.35 - Boris Bondarev, savjetnik ruske misije pri uredu UN-a u Ženevi, potvrdio je Reutersu da je napustio svoju dužnost zbog rata u Ukrajini.
"Otišao sam u misiju kao i svaki drugi ponedjeljak ujutro, proslijedio sam svoju ostavku i izašao. Počeo sam to zamišljati prije nekoliko godina, ali razmjeri ove katastrofe natjerali su me na to", rekao je Bondarev.
Za Reuters je rekao da je svoju zabrinutost zbog invazije na Ukrajinu nekoliko puta izrazio s višim osobljem veleposlanstva. "Rečeno mi je da držim jezik za zubima kako bih izbjegao posljedice", rekao je. Iz Rusije još nema službenog komentara o ostavci Bondareva.
Bjelorusija provjerava stanje oružja i logističke opreme
15.30 - Bjeloruska vojska počela je provjeravati svoje oružje i logističku opremu kako bi provjerila borbenu spremnost, priopćilo je bjelorusko ministarstvo obrane, prenosi Reuters.
U priopćenju se navodi da vojska provodi provjere opreme u dugoročnom skladištenju. “Inspekcijskim pregledom će se utvrditi stanje opreme i njezina spremnost za izvršavanje zadataka”, navodi se.
Ruske trupe bile su stacionirane u Bjelorusiji, koja se nalazi sjeverno od Ukrajine, radi vojnih vježbi prije nego što su tu državu-saveznicu upotrijebile kao lansirnu rampu za upade prema Kijevu početkom invazije.
Ukrajinski obavještajac: Dogodio se pokušaj atentata na Putina
15.20 - Visoki ukrajinski obavještajni dužnosnik je u intervjuu za Ukrajinsku pravdu istaknuo da je Vladimir Putin preživio atentat u veljači, odmah nakon početka invazije. Šef glavne obavještajne uprave u ukrajinskom Ministarstvu obrane, Kirilo Budanov rekao je da su Putina napali čelnici regije Kavkaz.
"Dogodio se pokušaj atentata na Putina. Čak su ga, kako se navodi, napali predstavnici Kavkaza, ne tako davno. Ovo je informacija koja nije javna. Bio je to apsolutno neuspješan pokušaj, ali stvarno se dogodilo. Bilo je to prije otprilike dva mjeseca. Ponavljam, ovaj pokušaj je bio neuspješan. Nije bilo informacija o ovom događaju, ali se dogodio", rekao je Budanov, prenosi Sky News.
Nije ponudio nikakve dokaze za svoje tvrdnje, a strani mediji nisu provjerili točnost njegovih izjava.
4600 Ukrajinaca ubijeno od početka rata
14.56 - Rusi su ubili 4600 civila u Ukrajini od početka njihove invazije. Žrtve uključuju 232 djece.
Ubijeno 87 ljudi u ruskom zračnom napadu
14.52 - Zelenskij je danas rekao kako je u ruskom zračnom napadu na Černigovsku oblast 17. svibnja poginulo 87 ljudi. Tijela su pronađena ispod ruševina na poligonu Desna ukrajinske vojske.
Lukašenko: Zapad pokušava raščerečiti Ukrajinu, Poljska želi uzeti zapadni dio zemlje
14.28 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko danas su održali zajedničku press-konferenciju u ruskom Sočiju.
Lukašenko je na press-konferenciji ustvrdio da "Zapad pokušava raščerečiti Ukrajinu" pa je pritom optužio Poljsku da pokušava zauzeti zapadne dijelove Ukrajine. Također je sugerirao da će Kijev prije ili kasnije morati, kako bi spriječio to navodno poljsko posezanje za teritorijem, zatražiti pomoć Rusije i Bjelorusije. Bjeloruski lider nije pružio nikakve dokaze za svoje, blago rečeno, neuobičajene tvrdnje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je, s druge strane, najviše govororio o ruskim naporima da prisile strane kompanije da za rusku izvoznu robu plaćaju rubljima. Kazao je da će to ojačati rusku nacionalnu valutu.
Kremlj reagirao na presudu: Zabrinuti smo za njegovu sudbinu
14.00 - Glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitri Peskov, rekao je da je Kremlj "zabrinut" za Šišimarina te će "tražiti načine da mu pomogne"
"Naravno da smo zabrinuti za sudbinu našeg državljanina. Nemamo puno mogućnosti da zaštitimo njegove interese. Ali to ne znači da nećemo razmatrati mogućnosti da mu pomognemo drugim kanalima", rekao je Peskov, ne pojasnivši na kakve to "druge kanale" misli.
Zelenskij:' Ne možemo dozvoliti da se svijetom vlada grubom silom'
12.40 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij danas se virtualnim putem obratio svjetskim čelnicima okupljenima u švicarskom Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF). Govor je otvorio molbom sudionicima da razmotre značaj teme ovogodišnjeg WEF-a - povijest na prekretnici.
"Ove godine ta tema je više nego retorička. Ona označava rat koji upravo traje", rekao je Zelenskij.
Ukrajinski predsjednik rekako je kako svijet ne smije dozvoliti da se njime vlada grubom silom, pri čemu je upozorio na ruske ratne zločine počinjene u Ukrajini.
Ukrajinski sud osudio ruskog vojnika na doživotni zatvor zbog ratnog zločina
12.32 - Ukrajinski sud osudio je u ponedjeljak ruskog vojnika na doživotnu kaznu zatvora zbog ubojstva nenaoružanog civila, što predstavlja prvo suđenje za ratne zločine od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
Vadim Šišimarin, 21-godišnji zapovjednik tenka, izjasnio se krivim i priznao da je ubio 62-godišnjeg Oleksandra Šelipova u sjeveroistočnom ukrajinskom selu Čupahivka 28. veljače, nakon što mu je naređeno da ga ustrijeli.
Sudac Serhij Agafonov je rekao da je Šišimarin, izvršavajući "kriminalnu zapovijed" vojnika višeg čina, ispalio nekoliko hitaca iz automatskog oružja u glavu žrtve.
Vadim Shishimarin
Šišimarin, odjeven u plavu i sivu trenirku s kapuljačom, u tišini je promatrao sudski postupak iza kaljenog stakla i nije pokazivao emocije kada mu je pročitana presuda. Suđenje ima ogroman simbolički značaj za Ukrajinu, koja je optužila Rusiju za zvjerstva i brutalnost prema civilima tijekom invazije i rekla da je identificirala više od 10.000 mogućih ratnih zločina.
Rusija poriče namjerno gađanje civila i sudjelovanje u ratnim zločinima. Kremlj nije odmah komentirao presudu. Ranije je rekao da nema informacija o suđenju i da izostanak diplomatske misije u Ukrajini ograničava sposobnost Rusije da pruži pomoć.
Ratnim zarobljenicima iz Azovstala sudit će na teritoriju proruskih separatista
11.23 - Novinska agencija Interfax navodi kako je Denis Pušilin, vođa proruskih separatista u Donjecku, rekao da će svim ratnim zarobljenicima iz čeličane Azovstal suditi sud u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck.
"Zarobljenici iz Azovstala nalaze se na teritoriju Narodne Republike Donjeck. U planu je organizacija međunarodnog suda na teritoriji republike", rekao je Denis Pušilin.
Poljska raskinula plinski ugovor s Rusijom
10.46 - Poljska ministrica klime i okoliša Anna Moskwa objavila je kako je Poljska odlučila raskinuti ugovor s Rusijom vezan za plinovod Yamal.
"Poljska je raskinula međudržavni ugovor iz 1993. vezan uz Yamal. Ruska agresija na Ukrajinu potvrdila je da je odluka poljske vlade o potpunoj neovisnosti o ruskom plinu bila ispravna. Oduvijek smo znali da Gazprom nije pouzdan partner", objavila je Moskwa na Twitteru.
Zelenskij potpisao zakon koji dopušta oduzimanje imovine od pristaša invazije Ukrajine
10.27 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potpisao je novi zakon o sankcijama koji će omogućiti oduzimanje imovine ljudi koji podržavaju rusku vojnu operaciju. Vrhovna Rada odobrila je ovaj zakon 12. svibnja.
"Postupak utvrđivanja i oduzimanja imovine sankcioniranih osoba, koje na ovaj ili onaj način podržavaju agresiju okupatora na Ukrajinu, omogućit će vam da brzo i učinkovito napunite ukrajinski proračun na račun neprijatelja. Zakon daje jasne upute za tijela odgovorna za ovaj proces. Nadam se produktivnoj interakciji svih njegovih sudionika", rekao je Zelenskij.
Prema zakonu, Ministarstvo pravosuđa tražit će imovinu fizičkih i pravnih osoba koja je podložna blokadi. Sudske postupke u takvim slučajevima vodit će Vrhovni antikorupcijski sud.
Uskoro presuda prvom ruskom vojniku za ratni zločin
10.12 - Danas bi trebala biti izrečena presuda na prvom suđenju za ruske ratne zločine u Ukrajini otkako je prije tri mjeseca počela invazija. Ruski vojnik Vadim Šišimarin (21) priznao je da je kriv za ubojstvo nenaoružanog civila u prvim danima invazije.
Tužiteljstvo kaže da je Šišimarin zapovijedao jedinicom tenkovske divizije kada su konvoj napale ukrajinske snage. On i još četvorica vojnika ukrali su automobil, kojim su se vozili u blizini Čupakivke. Ondje su susreli 62-godišnjeg Ukrajinca na biciklu, navodi tužiteljstvo.
Šišimarinu je naređeno da ubije civila, što je ovaj i učinio pucnjima iz jurišne puške tipa Kalašnjikov. Prijeti mu doživotna kazna zatvora.
Veliki ruski gubitci
9.51 - Rusi su od početka rata u Ukrajini zabilježili velike gubitke. Do današnjeg su dana izgubili 29 200 vojnika, 1293 tenkova, 204 aviona, 170 helikoptera, 13 brodova i 2206 vozila.
Rusi nastavljaju s granatiranjima
9.14 - Rusi granatiraju Dnjipropetrovsku oblast raketama. Guverner Valentyn Reznychenko rekao je da su ruske snage granatirale okolicu grada Apostolove u okrugu Krivy Rih iz raketnih bacača Uragan. Nema prijavljenih žrtava.
Biden: Rusija mora platiti dugoročnu cijenu za barbarsku invaziju
8.36 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je da "Rusija mora platiti dugoročnu cijenu" zbog "barbarstva u Ukrajini", referirajući se na mogućnost dugotrajnih sankcija Moskvi zbog invazije i mogućih ruskih ratnih zločina u Ukrajini.
Ukrajina: Rusi pokušavaju doći do granica Luhanska
8.23 - Ruske snage pokušavaju probiti obranu ukrajinske vojske te doći do administrativnih granica regije Luhansk na istoku zemlje, objavila je ukrajinska vojska u jutrošnjem izvještaju. Ruske snage fokusiraju svoje napade u smjeru grada Sjeverodonjecka, objavio je glavni stožer ukrajinskih Oružanih snaga. Dodaju da ruske snage sve intenzivnije koriste zrakoplove kako bi uništile ključnu ukrajinsku infrastrukturu na području borbenih operacija.
Britanski obavještajci: U Ukrajini poginulo Rusa kao u devet godina rata u Afganistanu
7.44 - U tri mjeseca otkako je Rusija napala Ukrajinu, ruske snage pretrpjele su gubitke usporedive s gubicima Sovjetskog Saveza tijekom devetogodišnjeg rata u Afganistanu, objavilo je britansko ministarstvo obrane u najnovijem izvještaju vojnih obavještajaca.
Kombinacija "loše taktike, ograničene podrške iz zraka i manjka fleksibilnosti" te pristup zapovijedanju kojeg karakterizira "spremnost na ponavljanje pogrešaka" doveli su do visokih gubitaka, navodi se u jutrošnjem izvještaju britanskih obavještajaca.
Rusi nastavljaju gomilati gubitke u ofenzivi na Donbas. Ruska javnost je u prošlosti pokazala da je osjetljiva na gubitke u ratovima. Kako se gomilaju gubici u Ukrajini, to će postati još očitije, a nezadovoljstvo javnosti ratom moglo bi porasti, baš kao i spremnost da se to javno kaže, stoji u izvješću.
Zelenskij: Na istoku dnevno umire do sto Ukrajinaca
7.04 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je da svakog dana u borbama na istoku zemlje pogine od 50 do sto Ukrajinaca. Najteže borbe ovih dana vode se oko gradova Sieverodonjecka i Lisičanska u Luhansku, jednoj od dvije regije koje čine pokrajinu Donbas na istoku zemlje, koju Rusi pokušavaju osvojiti.
Sergej Gaidai, guverner Luhanska, je u televizijskom intervjuu rekao da Rusija koristi "taktiku spaljene zemlje" te da je Sieverodonjeck pod napadima "iz četiri različita smjera". No, tvrdi da ruske snage nisu uspjele ući u grad.
Dopisnica Guardiana Emma Graham-Thompson navodi kako Ukrajina dosad nije bila naročito transparentna što se tiče vlastitih vojnih žrtava, pa dodaje kako činjenica da je Zelenskij otvoreno govori o brojkama koje znače da je u zadnjih mjesec dana na istoku zemlje ubijeno 3000 Ukrajinaca govori ponešto o tome koliko su brutalne borbe koje se vode.
Ukrajinski parlament zabranio 'Z' i 'V'
6.43 - Ukrajinski parlament zabranio je sinoć simbole "Z" i "V" koje ruska vojska koristi za promicanje svog rata u Ukrajini, ali je pristao na poziv predsjednika Volodimira Zelenskija dopustiti njihovu upotrebu u obrazovne ili povijesne svrhe.
Jaroslav Železnjak, član oporbe, objavio je odluku na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekavši kako je od 423 zastupnika skupštine njih 313 glasalo "za".
Zelenskij je stavio veto na raniju verziju zakona i pozvao da se ta dva simbola dopuste u muzejima, knjižnicama, znanstvenim radovima, udžbenicima i sličnim primjerima. Nijedno od ta dva slova ne postoji u ruskoj abecedi. Ona su se naširoko koristila, posebno na ruskim vojnim vozilima i opremi, za promicanje ciljeva sukoba.
UN: Više od 100 milijuna prisilno raseljenih u svijetu
6.32 - Više od 100 milijuna ljudi protjerano je iz svojih domova diljem svijeta, objavila je Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) u ponedjeljak, navodeći nove podatke o onima koji bježe od nasilja, sukoba, progona i kršenja ljudskih prava.
Rat u Ukrajini jedan je od čimbenika koji je natjerao milijune ljudi u bijeg, rekao je UNHCR, dodajući kako su dugotrajni sukobi u zemljama poput Etiopije i Demokratske Republike Kongo drugi čimbenici koji stoje iza velikih brojeva.
"To je rekord koji nikada nije trebao biti postavljen", rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi u izjavi poslanoj novinarima.
"Ovo mora poslužiti kao poziv na buđenje za rješavanje i sprječavanje destruktivnih sukoba, okončanje progona i rješavanje temeljnih uzroka koji tjeraju nevine ljude da napuste svoje domove", naveo je.
