- 63. dan rata u Ukrajini
- Izgorjelo skladište streljiva pored ruskog grada Belgoroda
- Savjetnik Zelenskog tvrdi da bi rat mogao trajati do kraja godine
- Zelenskij tvrdi da su ciljevi Rusije veći od Ukrajine
- IAEA: Okupacija Černobila je vrlo opasna
- SAD nudi 10 milijuna dolara za informacije o ruskim obavještajcima
- Gazprom obustavio isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj
- Ukrajina priznala gubitak nekoliko naselja na istoku zemlje
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Pucnjevi prema odcijepljenoj regiji
23.45 - Pucnjevi iz Ukrajine ispaljeni su prema selu u odcijepljenoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlje, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova te nepriznate regije. Ministarstvo je u priopćenju tvrdilo da je otkriveno nekoliko dronova kako lete iznad sela Cobasna i da su došli iz Ukrajine. Navodi se da su kasnije ispaljeni hici prema pograničnom selu s ukrajinskog teritorija. Ministarstvo unutarnjih poslova nije dalo više detalja, ali je priopćilo da nitko nije ozlijeđen, javlja Sky News.
Rusi granatirali Sumsku oblast
23.43 - Ruske snage granatirale Sumsku oblast više od 50 puta u pola sata. Teritorijalna zajednica Esman bila je teško pogođena minobacačkim granatiranjem, napisao je 27. travnja Dmytro Zhyvytskyi, guverner Sumyske oblasti. Broj žrtava tek treba biti utvrđen.
Kiše usporavaju rusko napredovanje
22.16 - Zapadni dužnosnici održali su briefing za novinare, navodeći kako Rusija nastavlja s gomilanje snaga u istočnoj regiji Donbasu i oko njega. Rekli su da ruske snage ostvaruju mali napredak na terenu.
"Kad dođu do pravih vojnih ciljeva, Rusi se muče protiv silovitog ukrajinskog otpora i bilježe nove gubitke", rekao je dužnosnik. Jake kiše koje padaju na istoku Ukrajine također usporavaju ionako sporo rusko napredovanje. "Rusi se ne vole boriti po kiši", rekao je dužnosnik, dodajući kako ruske snage imaju problema s taktikom, ali i logistikom.
Ukrajinci specijalci, koji provode akcije iza ruskih linija, iskorištavaju ranjivost dugih opskrbnih ruta, što pomaže Ukrajini u kupovini vremena.
Zelenskij: Trgovinu iskorištavaju za ucjenu
21.58 - Ukrajinski predsjednik Zelenskij ustvrdio je danas da se nitko u Europi ne može nadati normalnoj ekonomskoj suradnji s Rusijom. "Rusija smatra ne samo plin nego svu trgovinu - oružjem. Samo čeka trenutak u kojem jednu ili drugu vrstu trgovine može iskoristiti za ucjenu", rekao je Zelenskij. Dodao je i da Rusija "vidi ujedinjenu Europu kao metu" i "što prije se svi na kontinentu slože da ne smiju trgovinski ovisiti o Rusiji, prije će biti stabilnosti".
"Rusija želi stvoriti kaos na globalnim tržištima, naročito tržištima hrane", kazao je.
Srbija i Mađarska primaju plin
20.52 - Unatoč tome što je obustavljena isporuka ruskog plina Bugarskoj, zasad se neometano odvija tranzit Srbiji i Mađarskoj preko Bugarske, tvrde u srijedu vlade u Beogradu i Budimpešti. "Uredno primamo plin u dogovorenim količinama preko plinovoda Balkanski tok", rekla je u srijedu srbijanska ministrica energetike Zorana Mihajlović.
Sličnu izjavu dao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. "Isporuka ruskog prirodnog plina odvija se nesmetano i prema dogovoru na ruti koja prolazi kroz Tursku, Bugarsku i Srbiju", rekao je Szijjarto za državnu novinsku agenciju MTI.
Ruski hakeri izveli 37 napada
20.30 - Hakeri ruske vlade izveli su ukupno 37 destruktivnih kibernetičkih napada unutar Ukrajine između 23. veljače i 8. travnja, navodi Microsoft u današnjem izvješću. Prijavljeni upadi sugeriraju da je hakiranje odigralo veću ulogu u sukobu od onoga što se javno zna. "Ruski generali i špijuni pokušavali su kibernetičke napade učiniti dijelom svojih ratnih napora dok su se borili na bojnom polju", rekao je Thomas Rid, profesor strateških studija na Sveučilištu Johns Hopkins.
Rusiju čeka pad proizvodnje nafte
18.36 - Rusija očekuje pad proizvodnje nafte do 17% 2022., piše Reuters. Američka zabrana uvoza ruske nafte, zajedno s drugim sankcijama ruskim bankama i plovilima, "smanjila je trgovinu naftom", izvještava Reuters, pozivajući se na dokument ministarstva gospodarstva.
Švicarska uvela sankcije Rusima
18.25 - Švicarske vlasti uvode zabranu uvoza ugljena iz Rusije nakon slične odluke Europske unije, navodi se u priopćenju Švicarskog saveznog vijeća, a prenosi agencija Interfax. "Nove mjere uključuju dalekosežne sankcije na robu, uključujući zabranu uvoza lignita i ugljena, kao i na robu koja je važan izvor prihoda za Rusiju (npr. drvo, cement, plodovi mora, kavijar)", stoji u priopćenju.
"Osim toga, postoje zabrane izvoza robe koja može pomoći u jačanju ruskih industrijskih kapaciteta (npr. industrijski roboti ili određeni kemijski proizvodi)", navodi se u dokumentu. "Svaka podrška ruskim subjektima u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom bit će zabranjena", navodi se. Osim toga, ruski državljani više ne mogu registrirati trustove u Švicarskoj. Nove restriktivne mjere stupaju na snagu u 18 sati. po lokalnom vremenu 27. travnja. Švicarske su vlasti priopćile da je Savezni odjel za ekonomska pitanja, obrazovanje i istraživanje već ažurirao popis sankcija 13. travnja zbog situacije u Ukrajini, dodajući na njega više od 200 pojedinaca i entiteta.
Ukidanje uvoznih carina
16.35 - Europska komisija predlaže ukidanje uvoznih carina na ukrajinski izvoz u EU na godinu dana. Prijedlog bi uključivao i obustavu svih antidampinških i zaštitnih mjera EU-a na snazi za ukrajinski izvoz čelika na godinu dana.
Doba ruskih fosilnih goriva je pri kraju
16.21 - "Danas je Putin ponovno pao o u ovom pokušaju da posije podjele među Europljanima. Doba ruskih fosilnih goriva u Europi će doći kraju. Odlučni smo da se to dogodi što je prije moguće. Europa ide naprijed u energetici", tvitala je danas Ursula von der Layen, nakon što je došlo do prekida opskrbe ruskim plinom u Poljskoj i Bugarskoj.
Kremlj: Prekid dopreme plina odgovor je na 'neprijateljske čine'
15.58 - Prekid dopreme ruskog plina Bugarskoj i Poljskoj zbog toga što nisu platile u rubljima kao što se zahtijevalo, posljedica je nezapamćenih neprijateljskih čina protiv Rusije, istaknuo je u srijedu Kremlj. "Postavljeni uvjeti dio su novog načina plaćanja razrađenog nakon nezapamćenih neprijateljskih čina na gospodarskom i na financijskom polju" nakon ruske ofenzive u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmtirij Peskov.
Rekao je da je Rusija morala razraditi novi model plaćanja nakon "krađe velikog dijela" ruskih rezerva, smjerajući na zamrzavanje ruskih deviznih rezerva u inozemstvu. "Ovo nije ucjena", dodao je Peskov, reagirajući na optužbe predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u tom smislu.
Za Ukrajinu sutra kreće novi konvoj pomoći Hrvatskog Caritasa
15.50 - Ravnatelj ukrajinskoga nacionalnog Caritasa Spes, Wiaczeslaw Grynewicz, zahvalio je Hrvatskom Caritasu na pomoći za ukrajinski narod tijekom ruske agresije, priopćeno je u srijedu iz Hrvatskog Caritasa koji najavljuje za sutra odlazak novog konvoja pomoći za Lavov. „Prijateljstvo i jedinstvo s međunarodnom Caritasovom obitelji, a osobito s Hrvatskom Caritasom, za nas su vrlo važni!“, rekao je Gryniewicz.
Hrvatski Caritas uspio je dosad u Ukrajinu, zahvaljujući darežljivosti hrvatskih građana, udruga i tvrtki, uputiti 11 tegljača različite humanitarne pomoći: gotove hrane, temeljnih prehrambenih namirnica, higijenskih potrepština, kreveta, deka, vreća za spavanje te malih kućanskih aparata i priručne opreme. Pritom je nastojao odgovoriti na potrebe na koje je upućivao Caritas Spes. Osim financijske pomoći Caritasu Spes i Caritasu Ukrajina, Hrvatski Caritas dosad je u Ukrajinu poslao materijalnu pomoć vrijednu gotovo 4.380.000 kuna, navodi se u priopćenju.
Putin: 'Svi ciljevi bit će ostvareni'
15.46 - Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je političarima da će u sukobu s Ukrajinom "svi ciljevi definitivno biti ostvareni". Obraćajući se Vijeću zakonodavaca u Sankt Peterburgu, rekao je kako će "posebna vojna operacija" u Ukrajini "jamčiti sigurnost" ljudi u Donbasu i na Krimu, prenosi Sky News. Zapad je upozorio da su planovi da ih ekonomski zadave propali, misleći pritom na uvođenje sankcija Rusiji.
Putin je dodao da će se sve zemlje koje se pokušaju umiješati u sukob suočiti s "brzom" odmazdom.
Bjelorusija želi kažnjavati smrću pokušaje terorističkih napada
15.42 - Bjelorusija pokušava uvesti zakon kojim bi kažnjavala smrću "pokušaje terorističkih napada" nakon što su pro-ukrajinski aktivisti pokušali sabotirati dijelove željezničke mreže kako bi ruskim snagama otežali slanje vojne opreme u Ukrajinu za potrebe invazije, piše Guardian.
Donji dom bjeloruskog parlamenta odobrio je izmjene kaznenog zakona u dva čitanja, objavila je bjeloruska prorežimska agencija Belta. Promjene sad moraju biti potvrđene u gornjem domu parlamenta, a prije stupanja na snagu zakon mora potpisati Lukašenko, jedan od rijetkih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Vladimir Andrejčenko, predsjednik donjeg doma parlamenta, je aludirajući na sabotaže željeznice rekao da "destruktivne snage nastavljaju sa terorističkim i ekstremističkim aktivnostima kojima pokušavaju uzdrmati Bjelorusiju te isprovocirati nestabilnost i konflikte". "Poduzimaju akcije kako bi onemogućili rad željezničke opreme i pruga. To su objekti od strateške važnosti. Nema opravdanja za takve terorističke akcije", dodao je.
Ukrajina: Rusija je spremna koristiti Pridnjestrovlje za napad na Moldaviju
15.34 - Zamjenik ukrajinskog ministra obrane tvrdi da će Rusija iskoristiti odvojenu moldavsku regiju Pridnjestrovlje za daljnji napad na Ukrajinu ili Moldaviju, prenosi Sky News.
U toj se regiji, naime, proteklih dana dogodilo nekoliko misterioznih napada, koje je jedan američki think tank opisao kao tzv. "false flag" napade iza kojih stoji Rusija, odnosno lažirane napade kojima je cilj stvoriti opravdanje za vojnu akciju. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je ranije ovog tjedna poručilo da Rusija "želi izbjeći scenarij u kojem Moskva mora intervenirati", što zvuči vrlo slično onom što je Rusija tvrdila uoči invazije Ukrajine.
Vrijeme i kontekst sastanka Zelenskog i Putina nisu još utvrđeni
14.56 - Glavni ukrajinski pregovarač, Mihajlo Podoljak rekao je da nije postignut dogovor oko sastanka predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini, usprkos diplomatskim naporima Turske.
"Vrijeme sastanka predsjednika dviju zemalja i kontekst još nisu utvrđeni", rekao je Podoljak, prenosi Reuters. Istaknuo je pojačane borbe na istoku Ukrajine i pokušaje Rusije da "potpuno unište" južni lučki grad Mariupolj.
Rusija i SAD razmijenili zatvorenike
14.53 - Trevor Reed (30) iz Teksasa služio je zatvorsku kaznu nakon što ga je moskovski sud osudio za ugrožavanje života dvojice policajaca dok je bio pijan u posjetu ruskoj prijestolnici. Njegova obitelj i američka vlada rekli su da su optužbe lažne i politički motivirane. Guardian javlja kako je on sada pušten na slobodu.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je Reed pušten na slobodu u razmjeni za ruskog državljanina Konstantina Jarošenka, koji je služio 20-godišnju kaznu u SAD-u.
Razmjena zatvorenika dogodila se u srijedu "kao rezultat dugotrajnog pregovaračkog procesa", rekla je Zaharova na svom Telegram kanalu. Američki predsjednik Joe Biden također je potvrdio Reedovo puštanje na slobodu, dodajući da su pregovori o njegovom vraćanju kući "zahtijevali teške odluke koje ne shvaćamo olako". Biden je u izjavi pozvao i na oslobađanje Paula Whelana, koji je uhićen 2018.
Ruska vojska suzavcem rastjerala prosvjednike u Hersonu
14.48 - Prema izvješćima s terena, ruske trupe upotrijebile su suzavac kako bi rastjerale ukrajinske prosvjednike u okupiranom ukrajinskom gradu Hersonu, javlja Guardian. Tri osobe su opečene, a jednoj je slomljena noga, javili su iz lokalne bolnice.
U utorak je rusko ministarstvo obrane priopćilo da su njihove snage "oslobodile" cijelu Hersonsku regiju na jugu Ukrajine. Novinska agencija Interfax citirala je jednog visokog dužnosnika koji je rekao da su na drugim mjestima na jugu Ukrajine ruske trupe zauzele dijelove Zaporiške i Mikolajivske regije, kao i dio regije Harkiv istočno od Kijeva.
Kremlj prijeti zatvaranjem plina i drugim članicama EU
14.40 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi moglo doći do prekida isporuke ruskog plina i drugim kupcima iz Europske unije ako ga odbiju platiti u rubljima, javlja Guardian.
"Kad se približe rokovi plaćanja, a ako neki potrošači odbiju platiti po novom sustavu, tada će se, naravno, primijeniti odluka predsjednika", rekao je Peskov.
Na pitanje je li Rusija spremna na proračunske gubitke koje bi mogla pretrpjeti ako europske zemlje odbiju plaćati plin u rubljama, Peskov je odgovorio: "Sve je proračunato, svi rizici su prognozirani i poduzete su potrebne mjere".
Morawiecki: Prekid isporuke plina je izravni napad na Poljsku
13.58 - Poljski premijer Mateusz Morawiecki nazvao je prekid isporuke plina iz Rusije "izravnim napadom" na Poljsku. Govoreći u Donjem domu poljskog parlamenta rekao je da je Rusija pomaknula granice svog "plinskog imperijalizma" i optužila Moskvu da napada europsko gospodarstvo inflatornim mjerama, javlja CNN.
Pokušao je uvjeriti zastupnike da Poljska ima dovoljno plina u skladištu, dodajući: "Rusija ne samo da je izvela brutalni, ubilački napad na Ukrajinu… već je također napala cjelovitu europsku energetsku sigurnost i sigurnost hrane. To je izravan napad na Poljsku… Mi ćemo se nositi s ovom ucjenom, ovim pištoljem u glavu na način kao da to ne utječe na Poljake. Poljskoj neće trebati ruski plin", zaključio je.
Glavni tužitelj Haškog suda: Rusija će odgovarati u dogledno vrijeme
13.51 - Postojat će "slučajevi za koje će se odgovarati u dogledno vrijeme", poručio je za CNN glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) Karim Khan, govoreći o navodnim ruskim ratnim zločinima u Buči.
“Doći ćemo do istine jer se u sudnici nema gdje sakriti. Kakvi god bili narativi i kontra-narativi, dokazi bi trebali biti ispravno testirani… i bit će, mislim na slučaj na koji će se odgovoriti u dogledno vrijeme”, rekao je Khan dok je pregledavao fotografije oje su CNN ustupili ukrajinski tužitelji.
Teško granatirana bolnica u Sjeverodonjecku
13.46 - Ukrajinski grad Sjeverodonjeck, u regiji Luhansk, jučer je bio teško bombardiran, javlja CNN. Ekipa na terenu je svjedočila lansiranju i udaru ruske topovske granate, što je značilo da su ruske postrojbe nekoliko kilometara od centra grada.
Lokalna policija je potvrdila da su Rusi granatirali bolnicu. Ukrajinska vojska pak potvrđuje da agresori napreduju kroz gradić Rubižnje, kako bi se još približili Sjeverodonjecku. Većina civila je otišla, a oni koji su ostali uglavnom se skrivaju po podrumima.
Kremlj: Ne koristimo plin za ucjenu
13.40 - Kremlj je zanijekao da su ukidanje opskrbe plinom Poljskoj i Bugarskoj iskoristili kao instrument ucjene. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija pouzdan dobavljač energije i da se ne upušta u ucjene, prenosi Reuters.
Pritom je odbio reći koliko je zemalja pristalo prijeći na plaćanje plina u rubljama u skladu s dekretom koji je prošlog mjeseca izdao ruski predsjednik Vladimir Putin.
U međuvremenu češki premijer Petr Fiala rekao je da nema signala ili informacija o bilo kakvom prekidu opskrbe plinom njegove zemlje koja je gotovo 100% ovisna o Rusiji, no kazao je kako moraju biti spremni na sve scenarije.
PPD: Isporuke plina od Gazproma i dalje redovne i bez poteškoća
13.37 - Isporuke plina Hrvatskoj od ruskog Gazproma i dalje su redovne i odvijaju se bez poteškoća, rekli su Hini iz Prvog plinarskog društva (PPD).
"Kao i druge tvrtke koje imaju ugovor s Gazpromom, i mi smo dobili prijedlog za plaćanje u rubljima. U ovom trenutku analiziramo taj prijedlog i sve moguće rizike. Također, čekamo stav Europske komisije po tom pitanju te trenutno nemamo nikakvih plaćanja", dodaju iz PPD-a.
Rusi sankcionirali 287 zastupnika britanskog parlamenta
12.43 - Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je sankcije protiv 287 članova Donjeg doma britanskog parlamenta, javlja ruska novinska agencija Interfax.
Ministarstvo je u priopćenju navelo da je odluka o uvođenju ograničenja protiv članova britanskog parlamenta donesena kao odgovor na britansku odluku da sankcionira 386 članova Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, zbog njihove potpore otcijepljenim regijama Luhansk i Donjeck.
Za 287 zastupnika koji se nalaze na popisu sankcija "sada je zatvoren ulazak u Rusku Federaciju", navodi se u priopćenju.
Austrija prihvatila plaćanje plina u rubljima
12.17 - Beč je prihvatio ruske uvjete prema novom sustavu plaćanja plina, rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer, piše ruska agencija TASS.
"Mi, OMV, prihvatili smo uvjete plaćanja, isto smo učinili i u Njemačkoj. To nam je bilo važno i stoga je tijekom našeg razgovora sam Putin uvjeravao da će se plin nastavljati opskrbljivati i da bi ga mogli plaćati u eurima. Ova situacija se za nas nije promijenila", rekao je šef vlade na konferenciji za novinare.
Zauzvrat, ministrica energetike zemlje, Leonore Gewessler, potvrdila je da se plin u Austriju isporučuje bez prekida. Dodala je da bez opskrbe gorivom iz Rusije ove godine neće biti moguće napuniti skladišta prije zime, ali Beč želi diverzificirati izvore.
Grčka će pomoći Bugarskoj u opskrbi plinom
12.15 - Grčka će ponuditi pomoć Bugarskoj nakon što je Rusija prekinula opskrbu plinom, rekao je premijer Kyriakos Mitsotakis svom bugarskom kolegi. Reuters javlja da su dvojica čelnika razgovarala o tom pitanju telefonom.
"Premijer je rekao da će Grčka pomoći Bugarskoj da se izbori s novonastalom situacijom uzrokovanom ruskim odlukama o energetici", navodi Mitsotakisov ured u priopćenju bez dodatnih pojašnjenja.
Ukrajinci uništili rusku bazu na Zmijskom otoku
12.14 - Ukrajina je napala ruske trupe koje su okupirale Zmijski otok. Zapovjedništvo južnih oružanih snaga potvrdilo je da su uništeni zapovjedna postaja i proturaketni sustav, kojeg su Rusi postavili na otok nakon okupacije. Broj žrtava se još uvijek procjenjuje, piše Daily Mail.
Rusi su okupirali Zmijski otok u prvim danima invazije na Ukrajinu. Ta je bitka postala poznata po tome što su ukrajinski graničari na poruku s krstarice Moskva, odgovorili: "Ruski ratni brode, je*i se!". Moskva je u međuvremenu potopljena, kao i patrolni brod Vasilij Bikov, koji je također sudjelovao u akciji.
Podoljak o eksplozijama u Rusiji: To je karma
11.22 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak opisao je eksplozije koje su se u srijedu čule u tri ruske pokrajine koje graniče s Ukrajinom kao "karmu" i osvetu za rat u Ukrajini. Dodao je kako Ukrajina nije odgovorna za incidente.
“Razlozi za uništenje vojne infrastrukture u pograničnim područjima mogu biti vrlo različiti”, prenosi Reuters Podoljakove riječi. Dodao je da će se “prije ili kasnije morati vratiti dugovi” kada jedna zemlja odluči napasti drugu zemlju.
MUP Pridnjestrovlja: Ukrajinci su lansirali dronove, jutros su pucali
11.03 - Ministarstvo unutarnjih poslova moldavske odcijepljene regije Pridnjestrovlje objavilo je jutros priopćenje u kojem tvrdi da su napadnuti iz Ukrajine, javlja Guardian.
"Sinoć je na nebu iznad sela Kolbasna u regiji Ribnica viđeno nekoliko dronova, lansirani su iz Ukrajine. Jutros je pucano s ukrajinske strane u smjeru pridnjestrovskog naselja Kolbasna", navodi se u priopćenju ministarstva te dodaj da se u Kolbasni nalazi jedno od najvećih skladišta streljiva u Europi.
Varaždinska županija donirala 10-ak tona humanitarne pomoći ukrajinskoj regiji
10.59 - Stanovnicima Černivecke oblasti u Ukrajini, s kojom Varaždinska županija njeguje prijateljske odnose, dostavljeno je 10-ak tona humanitarne pomoći, prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština.
Iz Varaždinske županije u srijedu su priopćili da je uoči Uskrsa prema julijanskom kalendaru humanitarna pomoć dopremljena preko graničnog prijelaza na rumunjsko-ukrajinskoj granici, u skladište za dostavu humanitarne pomoći “Olimpija” u gradu Černivci.
Namirnice i potrepštine dopremljene su zahvaljujući građanima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtkama koji su, nakon apela župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, u svega nekoliko dana, donirali desetak tona prehrambenih namirnica s dužim rokom trajanja te higijenske potrepštine.
"Kao što nas je izvijestio veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasil Kirilič, koji je zamolio za pomoć, ta regija danas je privremeno boravište brojnih Ukrajinaca iz ratnih dijelove te zemlje, pa im je hitno bila potrebna pomoć, prije svega u obliku hrane s dužim rokom trajanja", naglasio je Stričak.
S obzirom da ratna razaranja u Ukrajini ne prestaju, varaždinski je župan najavio da će prema potrebi i u sljedećim mjesecima u suradnji s gradovima i općinama te tvrtkama organizirati prikupljanje humanitarne pomoći za prijateljsku regiju u Ukrajini.
Raab: 'Prekidom dostave plina Rusija postaje sve veći izopćenik'
10.51 - Odluka Moskve da obustavi dotok plina Poljskoj samo će dodatno pridonijeti statusu Rusije kao gospodarskog i političkog izopćenika, rekao je u srijedu zamjenik britanskog premijera Dominic Raab. Ruski energetski div Gazprom priopćio je u srijedu da je prekinuo sve isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj nakon što su obje zemlje odbile plaćati plin u rubljima. "Već dulje vrijeme upozoravamo da bi se to moglo dogoditi, no mi stojimo rame uz rame s našim poljskim prijateljima i saveznicima", rekao je Raab. "Prekid isporuke plina će imati vrlo štetan učinak i po Rusiju jer sve više postaje ne samo politčki već i gospodarski izopćenik", ocijenio je Raab.. Poljski i bugarski dobavljači plina ranije su kazali da su zaprimili službene obavijesti od Gazproma o prekidu isporuka.
Rusi ponovno napali Azovstal, nema evakuacije iz Mariupolja
10.30 - Ruske snage ponovno su napale ogromnu čeličanu Azovstal u Mariupolju u kojoj se nalaze borci i civili, rekao je zamjenik gradonačelnika Petro Andrjuščenko.
U srijedu nisu postignuti dogovori o pokušaju evakuacije civila iz tog lučkog grada, piše Guardian.
Rusi tvrde da su uništili skladište stranog oružja u Ukrajini
10.29 - Ruske rakete pogodile su skladište oružja u kojem se nalazi oružje iz Sjedinjenih Država i europskih zemalja, tvrdi Kremlj. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove rakete Kalibr uništile hangare u regiji Zaporižja u kojima se nalazila "velika serija stranog oružja i streljiva koje su ukrajinskim trupama isporučile Sjedinjene Države i europske zemlje".
Jučer je Rusija optužila Zapad da je "dolio ulje na vatru" isporukama oružja koje je potaknulo sukob, piše Sky News. Sjedinjene Države i NATO isključili su slanje vlastitih snaga u Ukrajinu, ali Washington i njegovi europski saveznici Kijevu su isporučili velike količine oružja, uključujući dronove, protuzračne i protutenkovske projektile.
Von der Leyen: Rusija nas ucjenjuje
10.23 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osudila je Rusiju zbog pokušaja "ucjenjivanja" Europe.
"Najava Gazproma da jednostrano zaustavlja isporuku plina kupcima u Europi još je jedan pokušaj Rusije da koristi plin kao instrument ucjene. Ovo je neopravdano i neprihvatljivo. I to još jednom pokazuje nepouzdanost Rusije kao dobavljača plina. Spremni smo za ovaj scenarij. U bliskom smo kontaktu sa svim državama članicama. Radili smo na tome da osiguramo alternativne isporuke i najbolje moguće razine skladištenja u cijeloj EU", poručila je.
Von der Leyen je rekla da je EU napravila planove za izvanredne situacije i da se u Bruxellesu vode krizni razgovori i sastanak koordinacijske skupine za plin.
"Planiramo koordiniran odgovor EU-a. Također ćemo nastaviti raditi s međunarodnim partnerima kako bismo osigurali alternativne tokove. I nastavit ćemo raditi s europskim i svjetskim čelnicima kako bih osigurali opskrbu Europe energijom. Europljani mogu računati na našu punu podršku", poručila je predsjednica EK.
Ukrajinci naveli nove ruske gubitke
10.11 - Glavni stožer ukrajinske vojske iznio je najnovije podatke o ruskim gubicima tijekom rata u Ukrajini. Navode da je ubijeno oko 22.400 vojnika.
Od opreme Rusija je izgubila 939 tenkova, 2342 oklopna vozila, 421 artiljerijski sustav, 149 sustava srednjeg dometa, 71 sustav PZO, 185 aviona, 155 helikoptera, 207 dronova, 1666 vozila, 76 cisterni, 8 brodova, 31 komad specijalne opreme i 4 sustava kratkog dometa.
Volodin: Gazprom je ispravno postupio zatvorivši plin Poljskoj i Bugarskoj
10.07 - Najviši ruski zakonodavac, predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta, Vjačeslav Volodin rekao je da je ruski plinski div Gazprom donio ispravnu odluku u potpunosti obustavivši isporuku plina Bugarskoj i Poljskoj, javlja BBC. Volodin je dodao da bi Rusija trebala učiniti isto s drugim "neprijateljskim" zemljama.
Ukrajina priznala gubitke nekoliko naselja na istoku
10.01 - Ukrajinske oružane snage priznale su gubitak nekoliko gradova i sela u istočnim regijama dok Rusija pojačava svoju kopnenu ofenzivu. Teške borbe su u tijeku na tri fronte, a ruske snage su pojačane i opskrbljene iz baza unutar Rusije, izjavio je u srijedu glasnogovornik ukrajinske vojske, javlja CNN.
Unatoč gubitku teritorija, ukrajinske vlasti priopćile su da je samo u regijama Donjeck i Luhansk odbijeno devet neprijateljskih napada, uz uništenu rusku opremu, uključujući devet tenkova i 11 topničkih sustava. Ukrajinske trupe u biti se bore u tri smjera kako bi spriječile ruske snage da zauzmu sve regije Donjecka i Luhanska, što je Kremlj proglasio važnim ciljem.
Sa sjevera, ruske jedinice napadaju u smjeru Barkinove, grada južno od Izjuma, i zauzele su selo Zavodi, priopćila je ukrajinska vojska. Ukrajinci su također priznali da su Rusi zauzeli rubove naselja Velika Komišuvaha na istom području.
BBC javlja da je Rusija iz regije Belgorod u Izjum izmjestila dvije topničke pukovnije i jedan proturaketni sustav Iskander.
S istoka, ruske snage preuzele su kontrolu nad gradom Zaričnei počele napadati obližnji Jampil. Glasnogovornik ukrajinske vojske je rekao da su ruske ofenzivne operacije također bile usredotočene na područja Severodonjecka, Popasne i Kurahiva. Ruske trupe također su preuzele kontrolu nad naseljem Novotoškivske, te pokušavaju napredovati dalje prema zapadu.
Na jugu ruske snage pokušavaju konsolidirati kopneni most prema Krimu i zauzeti ukrajinska obalna područja. Južno zapovjedništvo ukrajinskih oružanih snaga priopćilo je da se ruske jedinice pregrupiraju i provode zračno izviđanje, te da se pokušavaju potisnuti na sjever prema gradu Krivij Rih i u regiju Zaporižja.
Također je optužio Ruse koji su okupirali regiju Herson za daljnje "filtriranje" civila u dva okruga. Prijavljena šteta uključuje energetsku infrastrukturu u gradu Zelenodolsku i težak požar u Dnjepropetrovsku.
"Oružane snage Ukrajine pokazuju hrabrost i provode uspješne operacije", rekao je čelnik gradske vojne uprave Krivog Riha. Dodao je da su ruski zarobljenici odvedeni.
Eksplozije zabilježene u tri ruske oblasti
9.54 - Ruski mediji i lokalne vlasti izvještavaju o eksplozijama u tri pogranične ruske regije, prenosi CNN. U oblasti Belgoroda pogođeno je skladište streljiva. Nekoliko eksplozija zabilježeno je u Kursku i Voronježu, ali nema podataka o šteti ili žrtvama.
Rusija zaplijenila 1000 komada ukrajinskog oružja
9.38 - Ruske oružane snage zaplijenile su oko 1000 komada ukrajinskog oružja u poljskom skladištu tijekom povlačenja ukrajinskih vojnika u okupiranoj regiji Luhansk, priopćilo je u srijedu rusko Ministarstvo obrane, izvještava agencija RIA.
"Ukupno je oko 1000 komada oružja i streljiva pronađeno u poljskom skladištu oružja koje je zaplijenila ruska vojska", priopćeno je iz vojnog resora.
Bugarska tvrdi da Rusija koristi plin kao političko oružje
9.35 - Stigla je i reakcija iz Bugarske kojoj je također, kako je jutros objavio Gazprom, prekinuta isporuka plina. Bugarska kaže da je već u cijelosti platila isporuku plina u travnju i optužila je Gazprom za kršenje ugovora, javlja BBC.
"U ovom trenutku plin se više koristi kao političko i gospodarsko oružje u trenutnom ratu", rekao je bugarski ministar energetike Aleksandar Nikolov. Dodao je kako Bugarska slijedi stajalište EU-a da se ne popušta ruskim zahtjevima da se krene plaćati u rubljima.
Poljaci ipak potvrdili obustavu isporuke ruskog plina
9.06 - Poljski dobavljač energije PGNiG potvrdio je da su zaustavljene isporuke ruskog plina toj zemlji, javlja BBC.
PGNiG je u prva tri mjeseca ove godine uvezao više od polovice potrebnog plina preko Gazproma, ali Varšava tvrdi da će se "osnažiti" bez ruskog plina i da ga može nabaviti negdje drugdje. Poljski dobavljač energije rekao je da je njegovo podzemno skladište plina popunjeno gotovo 80 posto, a kako se ljeto približava, potražnja je manja.
Gazprom tvrdi da je obustavio plin prema Bugarskoj i Poljskoj, države tvrde suprotno
9.04 - Ruski energetski div Gazprom tvrdi da je prekinuo sve isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj nakon što su obje zemlje odbile početi plaćati isporuke u rubljima. Ranije su i poljski i bugarski dobavljači plina potvrdili da su primili službene obavijesti od Gazproma da će isporuke biti prekinute, prenosi Index.
Gazpromova objava stigla je nakon jutrošnje konfuzije. Naime, prvo su podaci pokazali da su isporuke plina u Poljsku preko Bjelorusije pale na nulu, a potom da su nastavljene. Bugarska plinska mreža također je priopćila da zemlja od jutros još uvijek prima ruski plin.
Nejasno je u kolikim količinama stiže ruski plin i koliko će trajati ova zbunjujuća situacija.
Poljska uvela sankcije za ruske tvrtke i oligarhe
8.57 - Poljska je odlučila uvesti sankcije za 35 ruskih kompanija i 15 oligarha, javlja Euromaidan Press.
Među sankcioniranim tvrtkama nalaze se Gazprom, Novatek i Akron, a osobne su sankcije uvedene Olegu Deripaski, Tatjani Bakalčuk, Mihajlu Fridmanu, Jevhenu Kasperskom, Oleksiju Mordašovu, Igoru Sečinu...
Nije poznato o kakvim se točno sankcijama radi, ali vjerojatno je riječ o praćenju europskih mjera.
Poljska pritvorila dva ruska špijuna
8.42 - Poljska vlada priopćila je da je uhitila "državljana Ruske Federacije i državljanina Bjelorusije koji su bili uključeni u špijunske aktivnosti u Poljskoj" i da im je sud "odredio pritvor od tri mjeseca".
'Muškarci uhićeni 21. i 22. travnja osumnjičeni su za špijunske aktivnosti za ruske tajne službe. Materijal koji je prikupila vojna protuobavještajna služba (SKW) pokazuje da su Rus i Bjelorus, djelujući u ime ruske obavještajne službe protiv Poljske, provodili aktivnosti usmjerene na utvrđivanje funkcioniranja poljskih oružanih snaga, uključujući prisutnost vojske u poljsko-bjeloruskom graničnom pojasu, prenosi Jutarnji.
Podoljak: Imam loše vijesti za Rusiju - Ukrajina jača
8.41 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak pozdravio je obećanja Sjedinjenih Država i njihovih saveznika da će poslati još teškog naoružanja Ukrajini nakon razgovora u njemačkoj zračnoj bazi Ramstein.
"Jedan od neobičnih zahtjeva Rusije na početku rata bila je 'puna demilitarizacija' Ukrajine. Nakon jučerašnjeg epohalnog sastanka 40 ministara obrane, imam loše vijesti za Rusiju. Kapacitet, brzina, pojednostavljena logistika, prošireni raspon naoružanja - Ukrajina jača", napisao je Podoljak.
Urednik posljednjeg neovisnog radija: Rusija je vraćena 40 godina unazad
8.26 - Radio postaja Eho Moskve opstala je desetljećima kao jedan od vodećih neovisnih glasova u Rusiji, ali kada je prošli mjesec ugašena njezin dugogodišnji urednik Aleksej Venediktov znao je da je to kraj jedne ere.
"Zemlja je unazađena u svakom smislu, po meni je vraćena 40 godina unazad”, rekao je Venediktov koji se postaji pridružio na samom njezinom početku 1990. i vodio je u 20 godina Putinove vladavine, sve dok ruski predsjednik nije poslao vojsku u Ukrajinu prije dva mjeseca.
Više doznajte OVDJE.
Ruski plin ponovno potekao prema Poljskoj
8.24 - Ruske isporuke plina Poljskoj nastavljene su nakon što su bile obustavljene ranije jutros, pokazuju podaci EU, prenosi BBC.
U jednom trenutku rano u srijedu tijekovi plina duž plinovoda Jamal-Europa iz Bjelorusije u Poljsku pali su na nulu, no onda je dotok plina ponovno krenuo.
Poljska je jučer objavila da su iz Rusije dobili poruku da će im od danas prekinuti opskrbu plina nakon što je Varšava odbila početi plaćati isporuke u ruskim rubljima.
Dvaput granatiran ključan most u Odesi
8.05 - Direktor ukrajinskih željeznica Oleksandr Kamišin tvrdi da je još jedan projektil pogodio željeznički i cestovni most koji povezuje lučki grad Odesu s krajnjim jugozapadnim dijelom Ukrajine, piše CNN.
"Danas u 6.45 dogodio se drugi raketni napad na isti most preko ušća Dnjestra u regiji Odesa", rekao je Kamišin i dodao da u napadu nema ozlijeđenih. Šteta će biti utvrđena nakon prestanka zračne uzbune.
Most je prvi puta pogođen u utorak, čime je od ostatka Ukrajine odsječena cijela krajnja jugozapadna regija. U trenutku drugog napada su započeli radovi na popravku mosta.
Institut za proučavanje rata: Ruske trupe su metodičnije
8.00 - Rusija polako napreduje u invaziji na Ukrajinu, prema posljednjoj procjeni Instituta za proučavanje rata. Organizacija sa sjedištem u Washingtonu tvrdi da se ruske trupe kreću metodičnije i manje brzo nego u ranijim fazama rata, te da su počele donositi "razumnije" vojne odluke, piše BBC.
Ruski vojnici na istoku sukobljavaju se s ukopanim ukrajinskim postrojbama, koje jačaju svoje pozicije protiv mogućih ruskih napada od 2014. godine. No, bliže Harkivu na sjeveroistoku, Rusi nailaze na manji otpor zbog ukrajinskih položaja koji su novouspostavljeni nakon što je invazija već počela.
Borbe se nastavljaju u južnom gradu Mariupolju. Uz uporište tvornice Azovstal, Ukrajinci "vjerojatno još uvijek drže važne pozicije izvan same tvornice", procjenjuje ISW.
Austin: 'Moramo pomaknuti nebo i zemlju da pomognemo Ukrajini'
7.54 - Američki ministar obrane pozvao je ukrajinske saveznike da se moraju "kretati brzinom rata" dopremanjem više oružja Kijevu, kako je izvijestio Associated Press. Poziv dolazi nakon što su ruske snage granatirale istočnu i južnu Ukrajinu i strahuju da bi sukob mogao prijeći granice zemlje.
Već drugi dan eksplozije su potresle separatističku regiju Transnistrija u susjednoj Moldaviji. Ruski projektil također je pogodio strateški važan most koji povezuje ukrajinsku luku Odesu sa susjednom članicom NATO-a Rumunjskom, prema ukrajinskim vlastima.
Američki ministar obrane Lloyd Austin sazvao je u utorak sastanak dužnosnika iz oko 40 zemalja u američkoj zračnoj bazi u Ramsteinu u Njemačkoj i rekao da je na putu veća pomoć. "Nemamo vremena za gubljenje. Moramo se kretati brzinom rata.”
Rekao je da želi da dužnosnici napuste sastanak "sa zajedničkim i transparentnim razumijevanjem kratkoročnih sigurnosnih zahtjeva Ukrajine jer ćemo nastaviti pomicati nebo i zemlju kako bismo ih mogli ispuniti".
Austin je dodao: "Svakako ne želimo vidjeti bilo kakvo prelijevanje sukoba. Opet bismo željeli biti sigurni da oni nemaju istu vrstu sposobnosti da maltretiraju svoje susjede kao što smo vidjeli na početku ovog sukoba.”
Zelenskij: Eksplozije u Moldaviji su ruska provokacija
7.45 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da ruske “specijalne službe” stoje iza serije eksplozija u proruskoj otcijepljenoj regiji Moldavije.
Pridnjestrovlje, koje graniči s Ukrajinom, doživjelo je niz napada u posljednjih nekoliko dana. Uništena su dvije radijske antene. Napadnuta je vojna jedinica. Ministarstvo državne sigurnosti navodno je pogođeno bacačem granata. Ruska vlada u regiji oglasila je "crvenu uzbunu" zbog terorizma.
No Ukrajina je tvrdila da su to takozvane operacije "lažne zastave" - pokušaj Rusije da destabilizira regiju i proširi sukob. Prethodno je glavni savjetnik predsjednika Putina rekao da su govornici ruskog jezika u Moldaviji ugnjetavani - ista izlika kojom se opravdava invazija Ukrajine.
1500 ruskih vojnika stacionirano je u otcijepljenoj regiji Moldavije koja do sada nije ušla u ukrajinski rat. Postoji strah da bi se mogao otvoriti novi front na zapadu Ukrajine ili dati Moskvi izgovor da progura snage sve do Moldavije.
Britanci tvrde da Ukrajinci zadržavaju kontrolu na nebu
7.40 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije izvješće o ratu u Ukrajini. Tvrde da Ukrajina zadržava kontrolu nad većinom svog zračnog prostora. Rusija nije uspjela učinkovito uništiti ukrajinsko ratno zrakoplovstvo ili potisnuti ukrajinsku protuzračnu obranu. Ukrajina i dalje drži rusku zračnu imovinu u opasnosti.
"Ruska zračna aktivnost prvenstveno je usmjerena na južnu i istočnu Ukrajinu, pružajući potporu ruskim kopnenim snagama. Rusija ima vrlo ograničen zračni pristup sjeveru i zapadu Ukrajine, ograničavajući ofenzivne akcije na duboke udare suprotnim oružjem. Rusija nastavlja gađati ukrajinsku vojnu imovinu i logističku infrastrukturu diljem zemlje.
Većina ruskih zračnih napada u Mariupolju vjerojatno se izvodi nenavođenim bombama koje padaju u slobodnom padu. Ovo oružje smanjuje sposobnost Rusije da učinkovito diskriminira prilikom izvođenja napada, povećavajući rizik od civilnih žrtava", napisali su iz britanskog ministra.
Aktivirao se PZO kod Kurska, požar u Belgorodu ugašen
7.15 - Ruski sustavi protuzračne obrane aktivirani su tijekom noći u regiji Kursk, rekao je lokalni guverner Roman Starovojt, dodajući da nije prijavljena šteta.
"Noćas u 2.45 mnogi stanovnici Kurska čuli su pucketanje. Prema preliminarnim podacima, aktivirao se sustav protuzračne obrane. Žrtava i razaranja nije bilo", napisao je guverner na Telegramu.
Ranije je u Belgorodu, 40-ak kilometara sjeverno od ukrajinske granice zapaljeno skladište oružja. Požar je u međuvremenu ugašen.
IAEA ocjenjuje da je ruska okupacija Černobila bila vrlo opasna
7.10 - Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u utorak je privremenu rusku okupaciju nuklearne elektrane u Černobilu osudio kao vrlo opasnu i ponudio pomoći Ukrajini da popravi štete u tom postrojenju. "Situacija je bila apsolutno nenormalna i vrlo, vrlo opasna", rekao je Rafael Grossi, glavni direktor IAEA-e, novinarima ispred elektrane 140 km sjeverno od Kijeva.
Grossi je u Černobilu bio povodom 36. obljetnice najgore civilne nuklearne katastrofe kada se u elektrani zapalio četvrti reaktor i eksplodirao 26. travnja 1986. godine. Nakon razgovora U Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem Grossi je rekao da će IAEA i Ukrajina u Černobilu obnoviti "sve tamošnje kapacitete i infrastrukturu koja je oštećena posljednjih nekoliko tjedana".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij osudio je rusko ponašanje na tom mjestu i rekao da je Moskva potpuno zanemarila nuklearnu sigurnost ispaljujući rakete iznad Černobila i dvije druge nuklearne elektrane. Zelenskij je u utorak kasno navečer ocijenio kako je ponašanje Rusa nakon zauzimanja elektrane pokazalo kako "izgleda da uopće ne razumiju što je Černobil" i rekao da su ruski vojnici ukrali opremu za mjerenje radijacije.
Litavski predsjednik zatražio od Njemačke da isporuči tenkove Leopard Ukrajini
7.10 - Litavski predsjednik Gitanas Nauseda pozvao je njemačkog kancelara Olafa Scholza da Ukrajini isporuči borbene tenkove Leopard i da Njemačka ubrza isporuke oružja Kijevu.
"Nisam na položaju kancelara Olafa Scholza. Mogu samo reći što bih učinio na njegovom mjestu, isporučio bih tenkove", rekao je Nauseda u srijedu, prenijela je Funke medijska grupa.
Nakon tjedana pritisaka u zemlji i inozemstvu i nejasnoća oko njezina stava, Njemačka je u utorak najavila svoju prvu isporuku teškog naoružanja Ukrajini kako bi joj pomogla u obrani od ruskih napada, . Nauseda je rekao da Njemačka ide u pravom smjeru, ali da ne može stati na pola puta ako želi biti dosljedna.
"Izuzetno je važno da Ukrajina dobije vojnu opremu koja joj je sada potrebna. Ne sutra ili prekosutra, tada bi moglo biti prekasno", upozorio je.
Litva je članica NATO-a te je Nauseda pozvao savez da se s nadzora zraćnog prostora preusmjeri na protuzračnu obranu, rekavši da je ukrajinski rat pokazao važnost takve obrane. "Uz nadzor zračnog prostora, naši piloti trenutno mogu prikupljati samo informacije o kršenju zračnog prostora. No nema zapovijedi za rušenje neprijateljskih vojnih zrakoplova u hitnim slučajevima", rekao je.
Zelenskij tvrdi da su ruski ciljevi veći od Ukrajine
7.10 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da ciljevi Rusije uvelike nadilaze trenutni rat protiv Ukrajine "Krajnji cilj ruskog vodstva nije samo zauzeti teritorij Ukrajine, već rasparčati cijelu središnju i istočnu Europu i zadati globalni udarac demokraciji", ustvrdio je Zelenskij u video poruci objavljenoj u utorak kasno navečer na servisu za razmjenu poruka Telegram.
Jedan od ciljeva Moskve je i "globalni udar protiv demokracije", rekao je Zelenskij. U "slobodnom svijetu" praktički su svi shvatili da je invazija na Ukrajinu tek početak, dodao je.
Nastavak napada na Ukrajinu, primjerice u regiji Odese na jugu zemlje ili u Donbasu na istoku, Rusiji bi donio samo "nove gubitke", predvidio je Zelenski. To bi rezultiralo novim paketom sankcija EU-a ili s još trgovinskih ograničenja a većina Rusa bi morala platiti agresivnu politiku moskovske vlade siromaštvom, rekao je Zelenskij.
Eksplozije u okolici Belgoroda u Rusiji
7.10 - Niz eksplozija čuo se u srijedu rano ujutro u ruskom gradu Belgorodu blizu granice s Ukrajinom, rekao je guverner regije Vjačeslav Gladkov i naveo da gori skladište streljiva.
Gladkov je rekao da nema ozlijeđenih civila u požaru koji je izbio u skladištu kod sela Staraja Nelidovka. Rusija je ovoga mjeseca optužila Ukrajinu za napad helikopterima na spremište goriva u Belgorodu te da je gađala nekoliko sela u toj pokrajini.
Belgorodska pokrajina graniči s ukrajinskim regijama Luhanska, Sumija i Harkiva gdje se vode borbe otkako je Rusija napala Ukrajinu prije dva mjeseca.
Arestovič: Rat bi mogao trajati do kraja godine
7.10 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič ocijenio je da bi rat s Rusijom mogao trajati do kraja ove godine. Oružje koje su ukrajinske snage nedavno dobile moglo bi se, međutim, "ozbiljno odraziti" na borbe krajem svibnja ili početkom lipnja, rekao je Arestovič u intervjuu objavljenom na YouTubeu u utorak navečer.
Rat će vjerojatno trajati još mnogo mjeseci, "moramo biti spremni na dugu priču", dodao je. Čak i ako se zaustave trenutna borbena djelovanja u regiji Donbasa, to nikako ne bi značilo kraj rata s Rusijom, ocijenio je savjetnik Volodimira Zelenskoga.
Britanska ministrica: Zapad mora udvostručiti podršku Ukrajini
7.10 - Zemlje koje se protive ruskoj invaziji na Ukrajinu moraju udvostručiti svoju potporu Kijevu, uključujući opskrbu teškim naoružanjem, tenkovima i zrakoplovima, poručit će u srijedu britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss. U najvećem napadu na europsku državu od Drugog svjetskog rata do sada je ubijeno tisuće ljudi i izazvao je razaranja diljem Ukrajine, prisiljavajući Zapad da preispita svoj pristup zaštiti i globalnoj stabilnosti.
Truss će, po unaprijed objavljenim izvadcima iz govora koji će održati u srijedu navečer, upozoriti da treba spriječiti ruskog predsjednika Vladimira Putina da proglasi pobjedu i rat iskoristi kao poticaj za novi svjetski sigurnosni poredak.
"Ako Putin uspije, daljnja patnja diljem Europe bit će neopisiva i bit će strašnih posljedica diljem svijeta. Nikada se više nećemo osjećati sigurno. Stoga moramo biti spremni na težak i dug put i udvostručiti našu podršku Ukrajini", kazat će britanska ministrica. "Teško oružje, tenkovi, avioni - kopati duboko po našim zalihama, povećavati proizvodnju. Sve to moramo učiniti".
Do sada su Britanija, države Europske unije, Sjedinjene Američke Države i drugi saveznici slali oružje ukrajinskim snagama u borbi protiv ruske vojske, ali se nisu upuštali u izravni sukob s Moskvom.
Truss će predložiti novi pristup po kojem bi zemlje trebale trošiti više na obranu, NATO bi trebao gledati globalnije, a ekonomska ovisnost o agresorskim zemljama trebala bi biti smanjena. "Budimo iskreni. Arhitektura koja je stvorena da jamči mir i napredak je iznevjerila Ukrajinu", reći će.
"Potreban nam je novi pristup… onaj koji spaja čvrstu obrambeni i ekonomsku sigurnost…, onaj koji gradi jače globalne saveze i gdje su slobodne nacije odlučnije i samopouzdane", poručit će britanska ministrica
Gotovo tri četvrtine Amerikanaca podržava isporuke oružja Ukrajini
7.10 - Nastojanja SAD-a da Ukrajinu opskrbi oružjem podupire sedamdeset i tri posto Amerikanaca, najviše otkako je Rusija napala svog susjeda u veljači, po anketi agencije Reuters zaključenoj u utorak.
Dvodnevnu anketu je agencija Ipsos provela za Reuters u trenutku kada Sjedinjene Države i njihovi saveznici pojačavaju planove za isporuku teškog naoružanja Ukrajini a visoki ruski dužnosnici upozoravaju Zapad da ne bi trebao podcjenjivati povećani rizik od nuklearnog sukoba. Prethodna anketa Reuters/Ipsosa, provedena krajem ožujka prije otkrića ubijenih civila sjeverno od Kijeva, pokazala je da 68 posto ispitanika podržava isporuku oružja Ukrajini.
Posljednja anketa pokazala je da uvjerljiva većina demokrata i republikanaca podupire američke sankcije Rusiji i kaže da bi na izborima za Kongres 8. studenog birali kandidate koji podržavaju vojnu pomoć Ukrajini. Rastuće napetosti između Washingtona i Moskve potiču i zabrinutost da bi se Rusija mogla pokušati miješati u te izbore.
Oko polovice Amerikanaca, uključujući 60 posto demokrata i gotovo polovicu republikanaca, brine se da bi Rusija mogla pokušati utjecati na izbore za Kongres dezinformacijama i propagandom putem interneta, pokazala je anketa.
Rat u Ukrajini ulazi u treći mjesec, a anketa pokazuje da Amerikanci odgovor predsjednika Joea Bidena na ukrajinsku krizu ocjenjuju bolje od njegovog rješavanja drugih pitanja, uključujući gospodarstvo i visoke cijene energije. Slabljenje njegove popularnosti smatra se znakom da bi njegova Demokratska stranka mogla izgubiti kontrolu nad Kongresom u studenom.
Oko 46 posto Amerikanaca, uključujući 70 posto demokrata i 24 posto republikanaca, odobrava Bidenove poteze glede Ukrajine, pokazala je anketa Reuters/Ipsos. Podršku Bidenovoj ekonomskoj politici iskazalo je 37 posto ispitanika. U pogledu cijena goriva i plina, koje su porasle i zbog pitanja izvoza ruske nafte, Biden je dobio samo 32 posto podrške.
Zasebna anketa Reutersa/Ipsosa, koja je također završena u utorak, pokazala je da samo 42 posto Amerikanaca pozitivno ocjenjuje Bidenove rezultate ukupno, što je blizu najniže razine tijekom njegova predsjedništva. Obje ankete Reuters/Ipsos provedene su online, na engleskom i diljem SAD-a, na uzorku od 1005 odraslih osoba.
SAD nudi 10 milijuna dolara za informacije o ruskim obavještajcima
7.10 - Sjedinjene Američke Države ponudile su u utorak nagradu do 10 milijuna dolara za informacije o šest osoba koje su opisale kao ruske vojne obavještajne časnike koji su izvršili kibernetičke napade koji su pogodili kritičnu američku infrastrukturu.
Šestero obavještajaca radi u kibernetičkoj jedinici ruske Glavne obavještajne uprave (GRU) i bili su uključeni u globalni napad štetnog softvera 2017. koji je zarazio računala nekoliko privatnih američkih insitucija, uključujući bolnički sustav, priopćio je američki State Department.
"NotPetya" kibernetički napad 2017. naštetio je dijelu ukrajinske infrastrukture i računalima u zemljama diljem svijeta, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Sjedinjene Države, prouzročivši štetu koja se procjenjuje u milijardama dolara.
Rusija poriče bilo kakvu umiješanost u incident. Američka savezna velika porota 2020. godine optužila je šest službenika jedinice "Sandworm", među ostalim, za urotu radi računalne prijevare i zloporabe, rekao je State Department.
Nagrade u iznosu do 10 milijuna dolara bit će isplaćene za informacije koje vode do "identifikacije ili lokacije bilo koje osobe koja, radeći po uputama ili pod kontrolom strane vlade, sudjeluje u zlonamjernim kibernetičkim aktivnostima protiv kritične infrastrukture SAD-a", naveo je State Departament. Rusija za sada nije komentirala taj potez SAD-a.
Ukrajina optužila Rusiju da prekidom isporuka plina razbija jedinstvo Europe
7.10 - Kijev je optužio Rusiju da ucjenjuje Europu prekidom opskrbe plinom Poljskoj i Bugarskoj i na taj način pokušava razbiti jedinstvo saveznika Ukrajine. Članica NATO-a Poljska je među europskim zemljama koje traže najstrože moguće sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a Bugarska, također članica saveza, gotovo je u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina.
Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, rekao je da Rusija "počinje s plinskom ucjenom Europe". "Rusija pokušava razbiti jedinstvo naših saveznika. Rusija također dokazuje da su energetski resursi oružje. Zato EU treba biti ujedinjena i uvesti embargo na energetske resurse, oduzimajući Rusima njihovo energetsko oružje", rekao je Jermak.
Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je da "neprijateljske" zemlje plaćaju uvoz plina u rubljima, što je do sada prihvatio samo nekoliko kupaca ruskog plina. Ruska kompanija Gazprom je rekla da nije obustavila isporuke Poljskoj, ali da Varšava mora plaćati plin u skladu s novim pravilima. Gazprom je odbio komentirati Bugarsku. Poljska ponavlja da neće pristati na ruski zahtjev da plin plaća u rubljima po novim pravilima koje je Moskva donijela prošli mjesec.
Poljski državni PGNiG rekao je da će opskrbe energetskog diva Gazproma preko Ukrajine i Bjelorusije biti prekinute u srijedu u u 8 sati, no Varšava je rekla da neće trebati koristiti svoje rezerve i da je njezino skladište plina popunjeno 76 posto. Pošiljke iz drugih smjerova zamijenit će Gazpromovu, rekao je poljski ministar za energetsku sigurnost Piotr Naimski, dodavši kako je ugovor s Yamalom i tako završava u prosincu.
"Plinski sustav u Poljskoj je uravnotežen i kupci se mogu osjećati sigurno", rekao je Naimski. Ruska invazija na Ukrajinu, pokrenuta 24. veljače, ostavila je tisuće mrtvih ili ozlijeđenih, gradove pretvorila u ruševine i prisilila više od 5 milijuna ljudi da pobjegnu u inozemstvo.
