- 126. dan rata u Ukrajini
- Zelenskij optužio Rusiju da je teroristička država
- Objavljena snimka napada na trgovački centar Kremenčuk
- Johnson: "Da je Putin žena, ne bi došlo do invazije"
- Ima poginulih u napadu na Mikolajiv
- Ruska salata izazvala nevjericu
- Rusija: Vojna operacija nastavit će se dok se ne prestane granatirati Donbas
- NATO očekuje brzu ratifikaciju članstva Finske i Švedske
TIJEK DOGAĐANJA:
Putin: Odgovorit ćemo 's mjerom' ako NATO postavi opremu u Švedskoj i Finskoj
22.51 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija odgovoriti "s mjerom" ako NATO postavi infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što su nordijske zemlje potpisale sporazum kojim im se otvara put za članstvo u NATO-u.
Ruske novinske agencije citirale su Putina kako ne može isključiti da će se u odnosima Moskve s Helsinkijem i Stockholmom pojaviti "napetosti" zbog njihovog ulaska u NATO.
Komentirajući napad na trgovački centar u središnjem ukrajinskom gradu Kremenčuku, Putin je rekao da Rusija "ne pogađa civilne ciljeve", prenosi novinska agencija IFAX.
Putinovi komentari dolaze dan nakon što je Turska ukinula veto na pokušaje Finske i Švedske da se pridruže savezu nakon što su se tri nacije složile međusobno štititi sigurnost.
Ukrajina prekida sve diplomatske odnose sa Sirijom
22.38 - Ukrajina prekida sve diplomatske odnose sa Sirijom nakon što je danas ta zemlja, prva nakon Rusije, priznala neovisnost samoproglašenih proruskih separatističkih država Narodne republike Donjeck i Narodne republike Luhansk, objavio je tijekom večeri ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, prenosi Index.
Rusija će odgovoriti na povećanje broja vojnika SAD-a u Europi
20.37 - Rusija je u srijedu zaprijetila odgovoriti svojim mjerama na najavljena povećanja broja američkih vojnika u Europi. "Ono što se sada događa (nagomilavanje snagaNATO-a u istočnoj Europi) uvijek će potaknuti mjere kompenzacije s naše strane", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, prenijela je novinska agencija TASS.
"Nećemo zatvarati oči pred ovim potezom. Imamo sposobnosti i resurse za to. Sigurnost će biti 100 posto zajamčena", rekao je Rjabkov.
Moskva je prošle godine ponudila Washingtonu razgovore o međusobnim sigurnosnim jamstvima kako bi se izbjegao scenarij eskalacije, rekao je Rjabkov, po agenciji Interfax. Iako je prije više od četiri mjeseca Rusija napala susjednu Ukrajinu, Kremlj ustrajno prikazuje NATO i SAD kao glavne prijetnje europskoj sigurnosti. U tom kontekstu, Moskva je već više puta naglasila da želi ojačati svoje zapadne granice.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je ranije u srijedu na sastanku s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom da SAD želi dodatno proširiti nazočnost svojih vojnika u Europi, kao posljedicu ruskog rata protiv Ukrajine. Po Bidenu, jedan od fokusa povećanja američkih trupa je istočni bok NATO-a, primjerice Poljska.
Rusija spremna pomoći spriječiti prehrambenu krizu
20.35 - Rusija je kazala u srijedu da je spremna surađivati s Ujedinjenim narodima kako ne bi došlo do globalne prehrambene krize, te je voljna ispuniti svoje obveze u izvozu hrane i gnojiva.
Obećanja ruske suradnje dao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u razgovoru s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom, kazalo je Lavrovljevo ministarstvo u izjavi. U izjavi, međutim, nisu najavljeni nikakvi konkretni potezi, te su ponovljene ruske optužbe da su Ukrajinski postupci i zapadne sankcije krivi za krizu.
"Naglašeno je da je izvoz ukrajinskih žitarica otežan zbog miniranja Crnog mora od strane Kijeva", stoji u izvješću. "Osim toga, spremnost Rusije da nastavi ispunjavati svoje obveze izvoza hrane i gnojiva potvrđeno je, usprkos činjenici da je njihova provedba uvelike zakomplicirana zbog ileganih jednostranih sankcija zapadnih zemalja te poremećaji u globalnoj proizvodnji i lancima opskrbe zbog pandemije koronavirusa."
Ruski rat u Ukrajini pogoršao je globalnu prehrambenu krizu, zbog kojih su drastično narasle cijene žitarica, jestivih ulja, goriva i gnojiva. Rusija i Ukrajina osiguravaju gotovo trećinu globalne opskrbe pšenicom, dok je Rusija također i ključni globalni izvoznik gnojiva, a Ukrajina kukuruza i suncokretova ulja. Od početka ruske invazije 24. veljače, izvoz ukrajinskih žitarica iz luka u Crnome moru je obustavlje te su milijuni tona žitarica ostali u silosima.
Ukrajina i EU potpisale sporazum o liberalizaciji cestovnog prometa
20.33 - Ukrajina i Europska unija potpisale su sporazum kojim se liberalizira cestovni promet, prenosi Kyiv Independent.
Prema sporazumu, ukrajinski prijevoznici više ne moraju dobivati dozvole za ulazak u Europsku uniju.
Sporazum također "predviđa priznavanje ukrajinskih vozačkih dozvola od strane EU", izvještava agencija.
Britanski avioni će nadzirati rute za izvoz žita?
20.27 - Britanski nadzorni zrakoplovi mogli bi pomoći u osiguravanju brodskih ruta za izvoz ukrajinskih žitarica, rekao je ministar obrane Ben Wallace. On je na summitu NATO-a u Madridu rekao da bi zrakoplovi Rivet Joint ili P8 Poseidon mogli patrolirati područjima Crnog mora ako se postigne dogovor da se brodovima dopusti da napuste blokirane ukrajinske luke. Ali umanjio je izglede da bi ratni brodovi Kraljevske mornarice mogli biti poslani u Crno more.
"Moramo to staviti u perspektivu, čak i kada je Ukrajina punom parom radi u svojim lukama, to je oko tri milijuna tona mjesečno. Imaju 23 milijuna tona za otpremu. Dakle, morate nekako upravljati time. Ako postoji primirje na Crnom moru ili postoji siguran prolaz, to neće biti: 'Oh, imate šest tjedana, zar to nije velikodušno od Rusije'. Mislim, nećemo dobiti puno u zamjenu. Ovo je prije svega pitanje izvlačenja ukrajinskog žita iz Ukrajine", rekao je Wallace, prenosi Sky News.
Spasioci tragaju za 20 osoba u granatiranom trgovačkom centru
20.24 - Spasioci još uvijek tragaju za 20 ljudi nakon ruskog zračnog napada na trgovački centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku.Ekipe su danas nastavile pretraživati ruševine nakon napada u kojem je poginulo najmanje 18 ljudi.
Službenica ukrajinske državne službe za hitne slučajeve Svitlana Ribalko rekla je da su zajedno s ubijenim ljudima istražitelji pronašli dijelove još osam tijela. Brojni preživjeli liječe se zbog ozljeda poput prijeloma lubanje i odsječenih udova.
"Policija ne može sa sigurnošću reći koliko žrtava ima. Dakle, ne nalazimo tijela, već dijelove tijela. Sada čistimo u samom epicentru eksplozije. Ondje praktički ne možemo pronaći tijela kao takva", rekla je Ribalko, prenosi Sky News.
Stoltenberg: Povećanje broja vojnika u stanju pripravnosti do sljedeće godine
19.20 - Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg ponovno se obratio medijima nakon prvog dana summita u Madridu.
Izrazio je zabrinutost zbog rastuće suradnje Kine i Rusije. Istaknuo je da Kina "značajno" gradi svoju vojsku, što uključuje i razvoj nuklearnog naoružanja, te da "maltretira svoje susjede i prijeti Tajvanu", nadzire i kontrolira vlastite građane i "širi ruske laži i dezinformacije".
"Peking nije naš protivnik", ustvrdio je Stoltenberg, ali je dodao da postoje ozbiljni izazovi sigurnosti, koji zahtijevaju globalna rješenja, piše BBC.
Planovi za povećanje broja vojnika NATO-a u stanju pripravnosti trebali bi biti "na snazi do sljedeće godine", naglasio je Stoltenberg. Odgovarajući na pitanje britanskog lista Financial Times, priznao je da plan zahtijeva da saveznici "pridonesu snagama koje su obećali dati". Dodaje da je "uvjeren" da će zemlje, kao i prije, održati svoju riječ.
Vijeće Europe prikuplja informacije o mogućim ratnim zločinima u Ukrajini
19.08 - Izaslanstvo Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PSVE), uključujući Davora Ivu Stiera u svojstvu potpredsjednika Odbora za pravna pitanja i ljudska prava PSVE-a, posjetilo je Ukrajinu u cilju prikupljanja informacije o mogućim ratnim zločinima te zločinima protiv čovječnosti, priopćio je u srijedu Sabor.
Tijekom posjeta od 27. do 29. lipnja, članovi izaslanstva su obišli Buću i Irpin, mjesta u predgrađu Kijeva koja su prethodno okupirale ruske snage, a zastupnik Stier susreo se i s hrvatskom veleposlanicom u Ukrajini Anicom Djamić. "Posjet je za cilj imao utvrditi činjenice i prikupiti informacije o mogućim ratnim zločinima te zločinima protiv čovječnosti počinjenim tijekom agresorskog rata koji je pokrenula Ruska Federacija protiv Ukrajine", stoji u priopćenju.
Prema istom izvoru, Stier i ostali članovi izaslanstva su se susreli s visokim predstavnicima ukrajinskog parlamenta, državnom tužiteljicom zaduženom za progon ratnih zločina, predstavnicima ministarstava vanjskih poslova i pravosuđa te predstavnicima vodećih nevladinih organizacija.
Izaslanstvo je po završetku posjeta izrazilo šokiranost viđenim dokazima o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, osudivši rat kao neutemeljenu i brutalnu agresiju koja predstavlja jasnu i tešku povredu međunarodnog prava, te je obećalo odlučnost u borbi protiv nekažnjivosti i postizanja pravedne odštete za Ukrajinu.
PSVE-u su ukrajinski sugovornici kazali da će jedan od prioriteta biti uspostava ad hoc međunarodnog suda za procesuiranje zločina ove agresije, kako je predložila Parlamentarna skupština u travnju, a da će drugi prioritet biti uspostava kompenzacijske komisije ovlaštene za zapljenu određene ruske imovine za financiranje obnove Ukrajine.
Moguć kompromis EU i Rusije oko Kalinjingrada
19.06 - Prijevoz robe kroz Litvu do ruske Kalinjingradske oblasti mogao bi se normalno nastaviti unutar nekoliko dana, reklo je dvoje izvora upoznatih s temom, dok europski dužnosnici rade na kompromisu s baltičkom državom kako bi smirili napetosti s Moskvom. Kalinjingradska oblast, koja graniči s državama Europske unije i ovisi o cestovnom i željezničkom prijevozu većine roba kroz Litvu, odsječena je od matične Rusije od 17. lipnja zbog sankcija koje je uveo Bruxelles.
Europski dužnosnici trenutno pregovaraju o tome da se taj teritorij izuzme iz sankcija i postoji mogućnost da se sporazum postigne već početkom srpnja ako Litva, članica Europske unije, pristane, rekle su osobe koje su htjele ostati anonimne jer je riječ o zatvorenim raspravama. Premda su se zapadne sile obvezale zauzeti se za Ukrajinu, ponovivši to na samitima skupine G7 i NATO saveza ovog tjedna, ispostavlja se da je veoma teško za Europu istodobno primjenjivati stroge sankcije i izbjegavati daljnju eskalaciju napetosti s Rusijom.
Ako se tradicionalna ruta za prijevoz ruskih dobara do Kalinjingrada kroz Litvu ne obnovi, baltička se država boji da bi Moskva mogla iskoristiti vojnu silu kako bi stvorila koridor na njenom teritoriju, rekao je jedan od izvora.
Njemačka, koja podupire kompromisno rješenje, ima svoje vojnike postavljene u Litvi, koji bi se mogli naći u sukobu zajedno sa svojim saveznicima iz NATO-a ako bi do toga došlo. Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, također u velikoj mjeri ovisi o uvozu ruskog plina i bilo bi ranjivo na bilo kakvo smanjenje dotoka u slučaju eskalacije spora glede Kalinjingrada.
"Moramo se suočiti s realnošću, (Putin) ima veću prednost od nas. U našem je interesu pronaći kompromis", rekao je jedan od izvora, dodavši da je Kalinjingrad "svetinja" za Moskvu i da će se ishod dogovora vjerojatno doimati nepoštenim.
Glasnogovornik litavskog ministarstva vanjskih poslova je rekao da će nastaviti konzultirati se s Europskom komisijom glede primjene sankcija. "Sankcije se moraju primjenjivati i bilo kakve donesene odluke ne bi trebale potkapati kredibilitet i učinkovitost politike sankcija Europske unije", rekao je glasnogovornik.
Jedno od rješenja bi bilo da se promet između Rusije i Kalinjingrada ne smatra međunarodnom trgovinom jer je riječ o ruskom teritoriju te da se na temelju toga izuzme iz sankcija, no tada se roba ne bi smjela izvoziti, već koristiti isključivo u eksklavi. Međutim, Litva nije sklona rješenju koje bi moglo izgledati kao davanje ustupaka Moskvi.
Rusiji je, prema trenutnim sankcijama, zabranjen prijevoz željeza, čelika i metala do Kalinjingrada kroz članice Unije, a tom će se popisu 10. srpnja dodati cement i alkohol, ugljen u kolovozu i naftni proizvodi u prosincu. Stoga će u konačnoj fazi otprilike pola tereta namijenjenog za Kalinjingrad biti na popisu sankcija.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je ovog tjedna da su ograničenja na prijevoz dobara do Kalinjingrada dio zapadnog rata preko posrednika i da Rusija ima brojne načine na koje se može osvetiti. "Postoje mnoge prilike, značajan dio njih je gospodarske prirode i sposobne su oduzeti kisik našim baltičkim susjedima koji su poduzeli neprijateljske mjere", rekao je Medvedev za ruske novine.
Rusi siju mine posvuda oko Lisičanska
18.25 - Ruske snage u Lisičansku siju mine "posvuda", rekao je za CNN vojni guverner Luhanska, Serhij Hajdaj. Rekao je da su mine nadimka "latice", "izuzetno opasne" i "svako dijete ili civil koji je otišao po humanitarnu pomoć može na njih nagaziti i umrijeti ili izgubiti ud".
Guverner je također rekao da je Lisičansk "stalno" bombardiran i da je sada u gradu ostalo oko 15.000 ljudi. Međutim, dodao je kako je još uvijek moguće da ukrajinske trupe "poraze neprijatelja".
"Moguće je da će tijekom napada na Lisičansk izgubiti toliko opreme i vojnika da više neće moći u potpunosti provoditi ofenzivne operacije, tijekom kojih ćemo dobiti više zapadnog oružja koje će poraziti našeg neprijatelja. I ne samo da ćemo stati, već ćemo započeti deokupaciju", zaključio je Hajdaj.
144 ukrajinska vojnika puštena u razmjeni zarobljenika
17.40 - Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da su 144 ukrajinska vojnika, uključujući vojnike koji su bili u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, oslobođena u razmjeni zarobljenika s Rusijom.
Posljednja razmjena bila je najveća otkako je Rusija napala Ukrajinu, objavila je Glavna obavještajna uprava ukrajinskog Ministarstva obrane na Telegramu.
Od 144 oslobođena ukrajinska vojnika, 95 ih je sudjelovalo u obrani čeličane Azovstal, navodi se. Nije precizirano kada i gdje je došlo do razmjene niti koliko je ruskih zarobljenika pušteno.
Turska dobila što je htjela od Švedske i Finske
17.07 - Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, objavio je u srijedu ministar pravosuđa Bekir Bozdag. Zahtjev dolazi dan nakon potpisivanja memoranduma između triju država koji otvara put Helsinkiju i Stockholmu prema članstvu u NATO savezu kojem se Ankara dotad protivila.
"U sklopu novog dogovora od Finske ćemo tražiti izručenje šest članova PKK-a i šest članova Fetoa, a od Švedske deset članova Fetoa i jedanaest članova PKK-a", rekao je ministar, a prenose turski mediji.
UN: U Ukrajini više od 10.000 civilnih žrtava, 4731 ubijenih
17.05 - Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) objavio je u srijedu alarmantno izvješće o stanju ljudskih prava u Ukrajini.
UN je dokumentirao 10.000 civilnih žrtava od početka sukoba 24. veljače, a "među njima je ubijena 4731 osoba", rekla je Matilda Bogner, voditeljica Misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini, novinarima u Kijevu dok je predstavljala nalaze izvješća, piše CNN.
Upozorila je da je broj žrtava "znatno veći" jer izvješće samo naglašava brojke koje je misija uspjela neovisno provjeriti.
Izvješće je također izazvalo “ozbiljnu zabrinutost” zbog navoda o mučenju ratnih zarobljenika s obje strane, prema svjedočanstvima 44 ratna zarobljenika koje je intervjuirala misija UN-a. OHCHR je dokumentirao 248 slučajeva proizvoljnog pritvaranja, od kojih je šest rezultiralo smrću.
Britanac osuđen na smrt podnio žalbu
17.00 - Jedan od dvojice Britanaca osuđenih na smrt od strane separatističkih snaga u istočnoj Ukrajini uložio je službenu žalbu na presudu, javlja ruska novinska agencija TASS.
Odvjetnica Shauna Pinnera, Julija Cerkovnikova, rekla je da se žalba "razmatra u roku od dva mjeseca od podnošenja, dok se zahtjev za pomilovanje može podnijeti nakon što presuda stupi na snagu."
Pinner je zajedno s Aidenom Aslinom osuđen u Donjecku na smrt nakon što je u travnju zarobljen u Mariupolju. Njih su separatističke snage osudile zbog "najamničkog djelovanja i počinjenja radnji usmjerenih na preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka DPR-a".
Rusija Norveškoj prijeti odmazdom zbog pristupa arktičkom otočju
16.55 - Rusija je u srijedu rekla da restrikcije, koje je nametnula Norveška, onemogućavaju prijevoz robe do ruskih naselja na arktičkom otočju Svalbard i zaprijetila je nespecificiranim "mjerama odmazde" u slučaju da Oslo ne razriješi taj slučaj.
Svalbard, otočje između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, pripada Norveškoj, no Rusija ima pravo na iskorištavanje prirodnih resursa temeljem sporazuma potpisanog 1920., a neki su dijelovi otočja naseljeni pretežito ruskim stanovništvom.
Norveška, koja nije članica Europske unije, ali primjenjuje njene sankcije protiv Rusije, poručila je da se sankcije neće odnositi na pomorski prijevoz robe do Svalbarda. Međutim, velik dio tereta namijenjenog za ruska naselja najprije prolazi kroz kontrolnu točku u matičnoj Norveškoj, koja je pak zatvorena za robu koja se nalazi na popisu sankcija.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo norveškog diplomata na razgovor zbog restrikcija, za koje je rekla da su poremetile opskrbu kritičnim potrepštinama, uključujući hranu i medicinsku opremu.
Moskva je situaciju nazvala "neprihvatljivom" i upozorila da će "neprijateljsko" djelovanje protiv Rusije dovesti do "mjera odmazde". Norveško ministarstvo vanjskih poslova nije odmah bilo dostupno za komentar.
Rusija se, otkako je izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači, suočava sa sankcijama koje ograničavaju prijevoz njene robe kroz Europu. Litva je ovog tjedna počela primjenjivati sankcije na neke od dobara koje Rusija željeznicom prevozi do Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave na Baltičkom moru. Rusija, koja svoje djelovanje u Ukrajini naziva "posebnom vojnom operacijom", tvrdi da ta ograničenja označavaju "blokadu" te se obvezala na neodređenu odmazdu.
Sigurnosni stručnjak: Napad na šoping centar je namjeran ili kolosalna greška
16.52 - Ruski raketni napad na šoping-centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku, pri kojem je ubijeno 18 civila, bio je namjeran ili "kolosalna obavještajna pogreška", smatra britanski obrambeno-sigurnosni analitičar Michael Clarke, piše Sky News.
On je rekao je da snimka koju je objavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koja prikazuje kako projektil pogađa zgradu, pokazuje da vjerojatno da su Rusi namjerno gađali šoping-centar. Naime, napad je izvršen na lokaciju oko kilometar udaljene od najbliže vjerojatne vojne mete, centra za popravak vozila. Projektil koji je pogodio šoping-centar trebao bi imati preciznost na oko 20 metara, dodao je Clarke.
"Ako je potencijalna meta bila oko 1000 metara udaljena, to sugerira da se radilo ili o kolosalnoj obavještajnoj pogrešci, odnosno da su pogrešno identificirali zgradu ili, što je puno vjerojatnije, da su jako dobro znali što je u zgradi koju su pogodili. Ako se radilo o obavještajnoj pogrešci, ideja da su zamijenili šoping-centar u koji ulaze ljudi i izlaze iz njega sugerira da su njihovi obavještajci potpuno nekompetentni. To znači da je vjerojatnije da su namjerno gađali šoping-centar", zaključio je Clarke.
Sirija priznala neovisnost proruskih teritorija u Ukrajini
16.10 - Sirija je priopćila da je službeno priznala neovisnost i suverenitet teritorija Luhanska i Donjecka pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini.
Reuters javlja da je sirijsko predsjedništvo u veljači potvrdilo namjeru izgradnje odnosa s dvije samoproglašene republike, a danas je taj potez potvrdila državna novinska agencija SANA, pozivajući se na izvor u ministarstvu vanjskih poslova.
Samoproglašene Narodna Republika Donjeck i Narodna Republika Luhansk formirane su u travnju 2014. Do sada je jedina država članica UN-a koja je priznala njihov legitimitet bila Rusija. Južna Osetija, sama otcijepljena regija koju većina međunarodnih država priznaje kao dio Gruzije, također im je ranije ponudila priznanje.
NATO pokazao jedinstvo protiv Putina
16.06 - Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, izjavio je na konferenciji za medija da je NATO pokazao jedinstvo protiv Vladimira Putina, da je ruski predsjednik "srušio mir" u Europi i kako je ovo najveća sigurnosna kriza od Drugog svjetskog rata. Najavio je paket pomoći za Ukrajinu i povećanje broja vojnika za hitne operacije.
“Ovo je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da imamo ovakve planove. Suočeni smo s radikalnom promjenom. Zato su lideri podržali novi strateški koncept. Ovaj je uvelike drukčiji. U njemu je naglašeno kako Rusija predstavlja prijetnju”, izjavio je Stoltenberg.
Milanović: Odluka o dvije zemlje u NATO-u je na Saboru
16.05 - U Hrvatskoj će odluku o primanju Švedske i Finske u NATO odlučivati Sabor i to je na njihovu savjest i izlazi iz nadležnosti predsjednika države, izjavio je u srijedu u Madridu Zoran Milanović.
Čelnici 30 zemalja NATO-a postigli su u srijedu na samitu u Madridu suglasnost da se u članstvo pozovu Švedska i Finska nakon što je Turska uklonila blokadu slijedom dogovora s dvije zemlje aspirantice na članstvo. Predsjednik Milanović se ranije zalagao da se primanje tih dvaju zemalja uvjetuje promjenom izbornog zakona u BiH kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Odluku o primanju novih članica moraju ratificirati sve postojeće članice.
“To je sada na Saboru, koji o tome odlučuje i izvan je mojih nadležnosti”, rekao je Milanović u izjavi novinarima. “Više sam puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku da ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska", rekao je Milanović.
Dodao je da je na sastanku najviše govorio o Bosni i Hercegovini i pravima najmanje 500 tisuća državljana EU-a, koji su ujedno i državljani Bosne i Hercegovine. “To je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je, i ja puno dalje od toga ne mogu", rekao je Milanović.
Švedska premijerka o sporazumu s Turskom
15.19 - Švedska premijerka Magdalena Andersson izjavila je danas da će svako povećanje broja izručenja, kao rezultat sporazuma s Turskom da se ta nordijska zemlja primi u NATO, ovisiti o informacijama koje su primljene od turskih vlasti, piše Reuters.
Rusija: 'Širenje NATO-a je destabilizirajuće'
14.29 - Rusija negativno gleda na planove Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u, prema tvrdnjama zamjenika ministra vanjskih poslova Rusije koje je prenio Interfax. Ruska državna novinska agencija RIA također citira Sergeja Rjabkova kako je širenje NATO-a destabilizirajuće i ne doprinosi sigurnosti članica saveza.
Biden najavio raspoređivanje američkih trupa u Europi
11.08 - Američki predsjednik Joe Biden najavio je novo raspoređivanje američkih trupa u Europi. "Putin je narušio mir u Europi. SAD i saveznici stupaju na scenu, dokazujući da je NATO potrebniji i važniji nego ikad", poručio je iz Madrida. Najavio je uspostavu stalnog stožera američkog 5. armijskog korpusa u Poljskoj, slanje dodatne rotacijske brigade u Rumunjsku, raspoređivanje dvije dodatne eksadrile F-35 zrakoplova u Veliku Britaniju te unaprjeđenje rotacijskog raspoređivanja u Baltiku. Najavio je i raspoređivanje još dva razarača u Španjolskoj, te dodatne protuzračne obrane u Njemačkoj i Italiji.
Rusija je "izravnu prijetnju" sigurnosti zemalja NATO-a koje su se okupile na summitu u Madridu, rekao je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg. "Jasno ćemo reći", na samitu koji bi trebao revidirati smjernice NATO-a prvi put od 2010., "da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti", naglasio je Stoltenberg. Čelnici NATO-a usvojit će na summitu novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje. U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.
Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je da NATO ima jasnu poruku za ruskog predsjednika. "Šaljemo snažnu poruku Putinu: Nećeš pobijediti", rekao je. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je, pak, da će saveznici u NATO-u nastaviti opskrbljivati Ukrajinu oružjem koliko god bude potrebno. "Dobro je da zemlje koje su ovdje okupljene, ali i mnoge druge, daju svoj doprinos kako bi se Ukrajina mogla obraniti - pružanjem financijskih sredstava, humanitarne pomoći, ali i pružanjem oružja koje je Ukrajini hitno potrebno", rekao je Scholz. "Nastavit ćemo to činiti, i to intenzivno, sve dok bude potrebno Ukrajini da se brani", dodao je.
Zelenskij: 'Rat će završiti pobjedom Ukrajine'
9.13 - Volodimir Zelenskij na svom je Telegramu objavio isječak iz intervjua za američku televizijsku mrežu NBC, a sami je isječak popratio riječima: "Rat će završiti pobjedom Ukrajine. Koliko god bilo teško, okupatore moramo istisnuti s naše zemlje".
Zelenskij je tijekom intervjua govorio o borbi za neovisnost, važnosti podrške civiliziranom svijetu, trenutnoj situaciji na bojnom polju i procesu donošenja odluka.
"Za mene je uvijek bilo jako važno da Ukrajina ne postane tampon zona. Ukrajinski narod je izabrao europski put i relevantne vrijednosti. Te vrijednosti odgovaraju u Europi, Sjedinjenim Državama i Ukrajini. I želimo biti dio tih vrijednosti. Ipak, nekada davno postojao je Sovjetski Savez, mi smo bili dio ove države. Bili smo dio ovog Sovjetskog Saveza. Roditelji su nam tamo rođeni i ja sam tamo rođen, u to vrijeme. Međutim, danas želimo biti neovisni. Čak i prije Sovjetskog Saveza, Ukrajinci su željeli imati svoju zemlju, svoje tradicije, i vjerujem da je to normalno ako se poštuje ukrajinski izbor suvereniteta. Napokon imamo neovisnost i vidite koliko se za nju borimo i kako se borimo za te vrijednosti", rekao je Zelenskij.
Očekuje se brza ratifikacija članstva Finske i Švedske u NATU
9.07 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako očekuje brzu ratifikaciju članstva Finske i Švedske u vojnom savezu.
"Na summitu ćemo donijeti odluku da pozovemo Finsku i Švedsku da postanu članice, to je neviđeno brzo", kazao je Stoltenberg novinarima. Podsjetimo, obje zemlje podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u sredinom svibnja.
"Nakon poziva, potreban nam je proces ratifikacije u trideset parlamenata. To uvijek traje neko vrijeme, ali također očekujem da će to proći prilično brzo jer su saveznici spremni pokušati da se taj proces ratifikacije dogodi što je brže moguće", dodao je Stoltenberg.
Rusija: 'Nastavljamo vojnu operaciju'
8.59 - Ruska državna novinska agencija TASS izvijestila je o komentarima zamjenika stalnog ruskog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a.
"Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini nastavit će se sve dok Ukrajina ne prestane granatirati Donbas i kad s njezina teritorija prestanu dolaziti prijetnje", rekao je zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim narodima Dmitrij Poljanski.
"Pokrenuli smo specijalnu vojnu operaciju kako bismo zaustavili bombardiranje Donbasa od strane Ukrajine, a i kako bismo osigurali da ova zemlja (kojoj su zapadne države pomogle da se pretvori u anti-Rusiju) i njeno nacionalističko vodstvo prestanu predstavljati prijetnju. Specijalna operacija će se nastaviti dok se ti ciljevi ne ostvare", rekao je Poljanski jučer na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
Ruska salata na meniju madridskog bistroa izazvala nevjericu
8.52 - Dok su u utorak na periferiji Madrida čekali dolazak predsjednika SAD-a Joea Bidena i druge svjetske čelnike, na mjestu visokog stupnja sigurnosti ovogodišnjeg NATO samita, dužnosnici i novinari bili su nemalo zbunjeni uočivši na vrhu jelovnika u restoranu rusku salatu.
Mješavina graška, krumpira, mrkve i majoneze bila je glavna ponuda jelovnika španjolskog restorana, ali uoči samita na kojem se očekuje da će Rusija zbog invazije na Ukrajinu u novom strateškom konceptu saveza biti označena kao sigurnosna prijetnja, njena prisutnost na jelovniku izazvala je nevjericu.
"Ruska salata na samitu NATO-a? Malo sam iznenađen tim izborom jela“, rekao je novinar Inaki Lopez za španjolski medij La Sexta.
Unatoč iznenađenju, ruska salata navodno je rasprodana unutar nekoliko sati. Više se ipak diplomatski razmišljalo po pitanju menija posluženog u utorak navečer na svečanoj večeri u baroknoj palači Santa Cruz u središnjem Madridu.
Jose Andres, španjolski kuhar predstavljen u Netflixovoj seriji Chef's Table koji je bio zadužen za jelovnik svoje je jelo preimenovao u ukrajinsku salatu, kao što je učinio u svojim restoranima diljem Španjolske.
U ruskom napadu na Mikolajiv ima poginulih
8.00 - Lokalne vlasti u južnom ukrajinskom gradu Mikolajivu priopćile su kako su u ruskom raketiranju stambene zgrade poginule najmanje tri osobe, a pet ih je ranjeno.
Johnson: 'Da je Putin žena, ne bi došlo do invazije'
7.50 - Da je ruski predsjednik Vladimir Putin žena, ne bi napao Ukrajinu, ustvrdio je britanski premijer Boris Johnson.
Britanski premijer kazao je, kako prenosi BBC, da je “luda, mačo“ invazija “savršen primjer toksične muškosti“ te je pozvao na “više žena na pozicijama moći“. Johnsonovi komentari dolaze uoči sastanka NATO-a na kojem će saveznici razgovarati o tome kako odgovoriti na buduće prijetnje. Govoreći o ravnopravnosti spolova i važnosti obrazovanja, ponovio je kako je “potrebno više žena na pozicijama moći“.
"Da je Putin žena, što očito nije - ali da jest, stvarno mislim da se ne bi upustio u ludi, mačo rat, u invaziju i nasilje na način na koji je to učinio", izjavio je Johnson.
"Ako želite savršeni primjer toksične muškosti, to je ono što on radi u Ukrajini", dodao je.
Johnson je kazao da zapad mora podržati ukrajinsku vojnu strategiju kako bi predsjednika Volodimira Zelenskija doveo u "najbolju moguću poziciju" u pregovorima s Rusijom "kada do pregovora konačno dođe“.
Objavljena snimka napada na trgovački centar Kremenčuk
7.21 - U svojem noćnom obraćanju, ukrajinski predsjednik kazao jeda je Rusija namjerno napala trgovački centar u Kremenčuku, objavljujući snimke tog trenutka. "Danas želim završiti ovo obraćanje jednim takvim dokazom – da se nitko ne usudi zavarati o raketnom udaru na trgovački centar u Kremenčuku. Ruski projektil je namjerno pogodio upravo ovaj objekt. Očito je to bila naredba. Očito je da su ruski atentatori dobili takve koordinate za ovaj projektil. Htjeli su pobiti što više ljudi u mirnom gradu, u običnom trgovačkom centru. I za ovaj čin državnog terorizma, kao i za sve druge, odgovornost će snositi Rusija", rekao je Zelenskij.
Zelenskij optužio Rusiju da je teroristička država
7.00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je u utorak pred UN-om Rusiju da je "teroristička država", a ona mu je odgovorila da je iskoristio obraćanje Vijeću sigurnosti za "daljinsku PR kampanju" u pokušaju da dobije još zapadnog oružja. Zelenskij zahtijeva da Vijeće sigurnosti izbaci Moskvu iz UN-a i da uspostavi sud za istragu djelovanja ruske vojske u Ukrajini, koja je izvršila invaziju 24. veljače. Međutim, Rusija ima pravo veta u Vijeću i može se zaštititi od svake takve akcije.
"Rusija nema pravo sudjelovati u raspravama i glasanju o ratu u Ukrajini, koji je ničim izazvan i jednostavno kolonijalistički", rekao je Zelenskij u svom obraćanju Vijeću sigurnosti putem video-veze. "Pozivam vas da izaslanstvu terorističke države oduzmete ovlasti."
Moskva svoju invaziju naziva "posebnom vojnom operacijom" za oslobađanje Ukrajine od fašista, dok vlada u Kijevu i zapadni saveznici kažu da je to neutemeljen izgovor za ničim izazvan rat. Svih 15 članova Vijeća sigurnosti, uključujući Rusiju, ustali su radi minute šutnje nakon što ih je Zelenskij zamolio da "odaju počast svim Ukrajincima koji su poginuli u ovom ratu".
Zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanskij rekao je Vijeću da je pojavljivanje Zelenskija putem video-veze narušilo autoritet tijela koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. “Vijeće sigurnosti UN-a ne bi se trebalo pretvarati u platformu za daljinsku PR kampanju predsjednika Zelenskog kako bi dobio više oružja od sudionika NATO samita”, rekao je Poljanskij.
Vijeće se sastalo nakon što je Ukrajina rekla da je u ruskom raketnom napadu namjerno gađan trgovački centar u ponedjeljak te da je u napadu ubijeno 18 ljudi. Rusija je zanijekala da je pogodila trgovački centar projektilima, rekavši da je pogodila obližnje skladište američkog i europskog oružja, izazvavši eksploziju koja je prouzročila požar u trgovačkom centru. Također je ustvrdila da taj trgovački centar nije u funkciji.
