U stvari, vjerojatno u našoj okolini postoji mnogo više nadarenih duhova no što se misli. Pogledajte, na primjer, konobare u restoranima koji mogu izbaciti dvadesetak prijedloga bez da i prelete pogledom po jelovniku.
Pozadina takve raskošnosti je zapravo jednostavna tehnika, otkrivaju istraživači u Francuskoj i Belgiji, spremanje informacija u skoro bezgraničnom dugoročnom pamćenju. Mi ostali pokušavamo srediti činjenice i brojke u mnogo ograničenijem kratkoročnom pamćenju.
Priroda spremljenih informacija nije važna. To može biti glazba, memoriranje podataka koliko ljudi vole odreske, ili, kao u slučaju 26-godišnjeg Nijemca Rudigera Gamme, aritmetika.
Gamma je prvi put otkrio svoju zadivljujuću sposobnost u televizijskom kvizu, računajući bez pomagala dvoznamenkaste brojeve na trinaestu potenciju i vadeći kvadratne i kubne korijene iz svakoga dobivenog iznosa.
Prema osobnom priznanju, u školi je bio vrlo loš matematičar i nije se zanimao za matematiku do 20 godine. Za pripreme za nastup na televiziji vježbao je s brojevima i računao postupke nekoliko sati svakoga dana. Danas svojim sposobnostima zarađuje za život.
Mauro Pesenti, sa Universite catholique de Louvain u Belgiji, i kolege istražili su Gammin mozak. Usporedili su aktivnost njegove sive materije s onom nekolicine drugih ljudi te ishod istraživanja objavili u časopisu Nature Neuroscience
Skeniranje Gammina mozga pokazalo je da pri proračunavanju upotrebljava područja mozga različita od onih drugih ljudi. U stvari, on bez napora može prelaziti s kratkoročnog pamćenja na dugoročno "epizodično" pamćenje. Poput kompjutera, on može proširiti svoje baze podataka spremajući informacije gdje god ima slobodnog prostora.
Pamćenje dugačkoga telefonskog broja, na primjer, često je nemoguće, jer naše kratkoročno pamćenje posjeduje granicu od otprilike 7 nepovezanih objekata. Gamma može zapamtiti 12 takvih brojeva koristeći dugoročnu radnu memoriju koju je razvio.
Studija je pionirska, tvrdi Brian Butterworth, neuroznanstvenik koji proučava pamćenje i prisjećanje na University College London. On tvrdi da Gammine vještine može svatko naučiti razvijajući svoje dugoročno radno pamćenje. Dakle, 99 posto je muka i trud. Međutim, što je s 1 posto nadahnuća u srcu genija? "Ne može svatko biti Mozart ili Arhimed", priznaje Butterworth. "Jer i posebne društvene okolnosti su jednako važne".
