Puno prihvaćanje činjenice da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima, kažnjavanje počinitelja tih zločina i gradnja pomirbe na tim osnovama obveza je prema žrtvama, ali i pretpostavka trajnog mira ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijeloj regiji, temeljne su poruke poslane s komemorativnog skupa koji je u četvrtak održan u Potočarima u povodu 18. obljetnice genocida što su ga u srpnju 1995. godine počinile snage bosanskih Srba.
U Srebrenici se ovim povodom prema procjenama organizatora okupilo oko 20.000 ljudi, a načelnik općine Ćamil Duraković u kratkom obraćanju sudionicima komemoracije uputio je zamolbu svima da taj grad ne zaborave nakon 11. srpnja i omoguće dostojanstven život onima koji su se tamo vratili.
"Srebrenica treba biti primjer i čvrsta poruka da se ovo više nikome i nikada ne ponovi", kazao je Duraković.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je kako je normalnom ljudskom biću neshvatljiva mržnja koja je potaknula na ubojstvo više od osam tisuća ljudi. "To su bili pucnji u srce suvremene civilizacije", izjavio je Izetbegović podsjećajući kako će Srebrenica zauvijek ostati tamnom mrljom na onima koji su mogli spriječiti genocid a to nisu učinili.
Neumitnost pravde, kako je kazao Izebegović, zrno je utjehe za preživjele članove obitelji a istaknuo je i kako osporavanja genocida moraju prestati.
"Suočavanje s punom istinom o tragičnim događajima s kraja 20. stoljeća, ma koliko ono za neke bilo teško preduvjet je svim procesima stabilizacije pomirenja i suradnje regije jugoistočne Europe", izjavio je Izetbegović upozoravajući da bi protivno ponašanje samo moglo dovesti do novih sukoba.
Američki veleposlanik u BiH Patrick Moon prenio je poruku američkog državnog tajnika Jonha Kerryja u kojoj se on u ime predsjednika Baracka Obame poziva na priznavanje istine i očuvanje istinskih demokratskih vrijednosti.
"Odbijamo pokušaje da se ponovo piše povijest, da ne njome manipulira i niječe genocid", stoji u poruci američkog državnog tajnika u kojoj se ističe kako je potrebno onemogućiti one koji priječe gradnju demokratskog društva temeljenog na povijesnoj istini.
Kerry je poručio kako SAD ostaju posvećene BiH i gradnji njene bolje budućnosti. Američki je državni tajnik istaknuo potrebu kažnjavanja svih počinitelja genocida uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
"Suočenje sa zločinima potrebno je kako bi se sjetili svega što je počinjeno u Srebrenici kao i onoga što svijet tada nije uradio", stoji poruci Johna Kerryja.
Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko pozvao je da se iz Srebrenice pošalju poruke mira, ali i da se ubijene ne zaboravi jer bi to bilo njihovo ubojstvo po drugi put. "Ako želimo razumijeti BiH, moramo razumjeti Srebrenicu", kazao je Inzko.
Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks također je istaknuo kako je najbolji način da se oda poštovanje žrtvama prihvaćanje istine o tome što im se dogodilo.
"Neprihvatljivo je da ratni zločinci uživaju u nekažnjenosti i to u istim zajednicama gdje žive njihove žrtve", kazao je Muižnieks dodajući kako je Vijeće Europe spremno pružiti svu pomoć državama regije kako bi se osiguralo poštivanje temeljnih ljudskih prava što uključuje i odgovornost za izvršenje pravde i sjećanja na žrtve.
Nakon govora na komemoraciji počeo je vjerski obred nakon kojega će biti obavljen pokop posmrtnih ostataka 409 žrtava genocida.
Najmlađa žrtva je bila tek rođena djevojčica, a najstarija 76-godišnji muškarac
Najmlađa je djevojčica koja je umrla odmah nakon poroda u krugu baze UNPROFOR-a 12. srpnja, a najstarija žrtva je muškarac koji je u vijeme kada je ubijen imao 76 godina. Bit će pokopani i ostaci 44 dječaka, koji su u vrijeme kada su ubijeni imali između 14 i 18 godina.
U mrtvačnicama diljem BiH trenutačno su pohranjeni ostaci još oko 700 žrtava Srebrenice koje tek treba identificirati, a i dalje se traga za masovnim grobnicama koje skrivaju tijela još oko 1.300 žrtava.
Za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici trenutačno se pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sudi bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću i bivšem zapovjedniku snaga bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću, a do sada je zbog tih zločina pravomoćno osuđeno 27 osoba na ukupno 553 godine zatvora.
ICTY je pravomoćno osudio sedam osoba, a najveća kazna izrečena je generalu vojske bosanskih Srba Radislavu Krstiću, zapovjedniku tadašnjeg Drinskog korpusa VRS, koji je napao Srebrenicu, a osuđen je na 35 godina zatvora.
Sud BiH do sada je zbog zločina u Srebrenici pravomoćno osudio 20 osoba na ukupno 435 godina zatvora.
Milorad Trbić, nekadašnji načelnik za sigurnost Zvorničke brigade VRS-a čiji su pripadnici i proveli najveći broj ubojstava, osuđen je na 30 godina zatvora po optužnici koja ga je teretila za genocid.
