Svoje mjesto na granama Europe ima i Hrvatska, a uz novogodišnje slavlje slavi se i točno pola godine hrvatskog članstva.
Pa dok dvanaestero europarlamentaraca kažu:
"Prvog srpnja nije se dogodio kraj nacionalne povijesti. Hrvatska je doista ušla u jednu Europsku uniju koja i sama treba promjene. Hrvatska ih treba još i više ali puno je bolje da smo u Europskoj uniji koja će nas i motivirati, a ima i sredstava da nas i usmjeri da naše promjene budu i kvalitetnije i brže", rekao je Tonino Picula (S&D).
"Javnost će na kraju svakog od nas ocijeniti, naravno naše stranke i koalicije i naše političke programe. Mislim da smo učinili u ovako kratkom razdoblju maksimalno što se zaista moglo", kazao je Andrej Plenkovć (EPP).
S europskim kolegama protestirali su protiv nekih hrvatskih zakona PUSH u sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu doveli preko tisuću građana PUSH otvarali izložbe PUSH, ali i lobirali za izgradnju Pelješkog mosta.
Zadovoljan i nekadašnji izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku.
"Naravno kad ste nova članica trebate se organizirati, skupiti kontakte, ali generalno, jako smo sretni što je Hrvatska s nama", izjasnio se Hannes Swoboda, predsjednik S&D.
No, sretni nisu sa svim što se događa u Hrvatskoj jer sve aktualnosti sada su i pod europskim povećalom. Referendum protiv ćirilice u Vukovaru, kaže Swoboda, u potpunosti se kosi s europskom idejom.
"Rekli ste da je to posebno opasno jer se radi o Vukovaru? Da, zauvijek ću se sjećati posjeta Vukovaru kako bih vidio kakva je situacija i da, bio je to stravičan napad na građane Hrvatske, ali sad trebamo gledati budućnost. I svi koji žive tamo, pogotovo mlađe generacije, imaju pravo izraziti svoj način života, svoj jezik i pismo. To bi trebao biti naš zajednički interes da idemo prema koheziji i suradnji i razumijevanju, a ne opet razjedinjenosti", kazao je Swoboda.
A s tim se, čini se, barem dijelom slažu i desno orijentirani europarlamentarci.
"Vukovar je poruka Europe i poruka mira i po mom mišljenju Vukovar je simbol pomirenja i europske budućnosti za jugoistočnu Europu", rekao je Bernd Posselt (EPP).
Prva generacija hrvatskih europarlamentaraca na proljeće se mijenja.
Kampanja za Europske izbore u svibnju već je krenula jer odabrani će predstavljati gotovo 504 milijuna Europljana. Umjesto dosadašnjih 766 europarlamentaraca, bira se njih 751. Hrvatska tako umjesto sadašnjih 12 dobiva 11 zastupnika.
Koji će Hrvatsku predstavljati sljedećih pet godina, a tko će oni biti, u rukama je građana.
"Moramo razjasniti građanima da to nije jednostavno pravo, da
samo nastavljamo što smo napravili, za mnoge od nas treba
promijeniti smjer Europe, ojačati Europu i obraniti naše interese
globalno i zato trebamo brigu, potporu, dogovor građana i zbog
toga su ovi izbori toliko važni", zaključio je Swoboda.
A i odluke koje se ovdje donesu direktno i sve više utjecat će i
na život u Hrvatskoj.
