Ljudska populacija počela je rasti prije 12 000 do 10 000 godina, kada su ljudi počeli uzgajati hranu, prelazeći s lovačko - sakupljačkog na ratarsko - stočarsko gospodarstvo, koje je korijene uhvatilo s uporabom jednostavnih drvenih predmeta i sustavom natapanja. Prije dvije tisuće godina na Zemlji je živjelo 138 milijuna ljudi, a tisuću godina poslije broj se udvostručio na 275 milijuna. Ukupni broj ponovno se udvostručavao 1650. i 1850., kada je počeo eksplozivan rast. Rast koji u jednom od izvještaja Ujedinjenih naroda do 2050. dostiže brojku od 9 milijardi i 400 milijuna Zemljana.
Najznačajniji korak u navedenom rastu postignut je tijekom industrijske revolucije, koja je osim tehničkih dostignuća, koja su omogućila veću proizvodnju hrane, pokrenula eru kemijskih istraživanja, posljedica koje su bili novi lijekovi za suzbijanje starih bolesti, smrtonosnih epidemija i infekcija koje su poharale milijune ljudi. Povećanju broja stanovnika pridonijeli su i uvođenja gradskih kanalizacija te sustavi za pročišćavanje voda.
Prema predviđanjima znanstvenika u sljedećih 25 godina zemlja će brojiti 8 milijardi stanovnika, što je 35 posto više no 1995. godine. No, najveći porast stanovnika neće se dogoditi u najmanje razvijenim zemljama, već u regijama Južne Azije i sub-saharske Afrike. U Pakistanu će se tako broj stanovnika sa sadašnjih 156 milijuna povećati za 90 milijuna, dok će se u Nigeriji broj stanovnika gotovo udvostručiti (od 113 na preko 200 milijuna stanovnika). A što će biti sa stanovništvom Europe? Prema prognozama znanstvenika broj stanovnika na Starom kontinentu lagano će opasti.
1985. svjetska stopa plodnosti iznosila je 4.2 promila. Istraživanja UN-a tijekom 1997. pokazala su da su stope plodnosti opale brže no što su stručnjaci predviđali. Jedan od čimbenika koji je usporio rast stanovništva iznimno je povećana stopa mortaliteta i skraćivanje životnog vijeka u Africi, Istočnoj Europi i državama bivšeg Sovjetskog Saveza. Svoj obol dali su i ratovi, te AIDS i druge infekcijske bolesti.
Rast stanovništva u industrijski razvijenim zemljama Europe i Angloamerike počeo je s usporavanjem u trenutku kada je krilatica "planiranje obitelji" postala sastavni dio tih domaćinstava. Do devedesetih godina ovoga stoljeća spomenute su zemlje obuhvaćale milijardu i 200 tisuća stanovnika (oko 20 posto svjetske populacije), s godišnjim prirastom od 0.2 posto. S tom brzinom industrijaliziranim zemljama svijeta za udvostručenje populacije trebat će sljedeće 432 godine.
Zemlje s najvećim brojem stanovnika:
1) Kina - 1,237 milijarde st.
2) Indija - 970 milijuna st.
3) SAD - 268 milijuna st.
4) Indonezija - 204 milijuna st.
5) Brazil - 160 milijuna st.
6) Rusija - 147 milijuna st.
7) Pakistan - 138 milijuna st.
8) Japan - 126 milijuna st.
9) Bangladeš - 122 milijuna st.
10) Nigerija - 107 milijuna st.
11) Meksiko - 95 milijuna st.
12) Njemačka - 82 milijuna st.
13) Vijetnam - 75 milijuna st.
14) Filipini - 73 milijuna st.
15) Iran - 67 milijuna st.
16) Egipat - 65 milijuna st.
17) Turska - 64 milijuna st.
18) Tajland - 60 milijuna st.
19)Velika Britanija - 59 milijuna st.
20) Etiopija - 58,7 milijuna st.
