Tijekom pomrčine Mjesec se nađe na svojoj putanji između Sunca i Zemlje i zakloni djelomično ili potpuno Sunce. U Hrvatskoj je djelomična pomrčina bila nabolje vidljiva oko 10,40 sati.
Milijuni ljudi promatrali su u petak prijepodne pomrčinu Sunca koja se mogla djelomično vidjeti i u sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji.
Duboka se sjena stvorila prvo iznad Atlantskog oceana i protegnula se do Sjevernog pola. Prvi su djelomičnu pomrčinu mogli promatrati stanovnici sjeverne Afrike u 9,30 sati po srednjoeuropskom vremenu, a posljednji oko podneva na području Mongolije.
Potpuna pomrčina najbolje se vidjela na području Farskih otoka koji su na dvije minute utonuli u mrak, i Svalbarda, a najmračniji dio Zemlje u vrijeme ove pomrčine bilo je područje iznad Norveškog mora odmah ispod Arktičkog kruga u 10,46 sati. Taj dio svijeta bio je u potpunom mraku tri minute.
Sljedeća velika pomrčina nad Europom bit će vidljiva za 19 godina.
Znanstvenici su iskoristili pomrčinu kako bi proučili ponašanje atmosfere kad se 'isključi' Sunce. Tako je iskorištena prilika da se prati stvaranje i kretanje vjetrova i oblaka te promjene temperature.
Znanstvenici s Oxforda promatrali su utjecaj pomrčine Sunca na stabilnost energetskog sustava koji ovisi o radu solarnih ploča jer istovremeno njih tisuće ostaju bez izvora energije.
Sljedeće godine u ožujku slijedi potpuna pomrčina Sunca iznad Sumatre i Bornea koja će se protegnuti na područje iznad Tihog oceana.
U pomrčini Sunca uživali i građani diljem Hrvatske
Pomrčina Sunca
Mnogobrojni Zagrepčani su uživali u rijetkom astronomskom fenomenu pomrčine Sunca koja je Hrvatskoj započela oko 9,30 sati i završila oko 11,30 sati, a promatranje te "nebeske poslastice" u glavnom gradu organizirano je ispred HNK i u dvorištu Tehničkog muzeja.
Na Trgu maršala Tita, pokraj HNK, postavljena su četiri solarna teleskopa, a kroz specijalizirane teleskope mogle su se vidjeti i Sunčeve pjege te filamenti i protuberance koji su inače vidljivi golim okom samo za vrijeme potpune pomrčine Sunca. U Hrvatskoj se pomrčina Sunca kretala oko 60-postotne na krajnjem zapadu zemlje do oko 50-postotne na krajnjem istoku zemlje.
U Zagrebu je djelomična, 58-postotna pomrčina počela u 9 sati i 33 minute, maksimum je bio u 10 sati i 42 minute, a kraj u 11 sati i 53 minute.
Javna opažanja pomrčine Sunca teleskopima su organizirana i u Rijeci, Višnjanu, Zadru, Daruvaru, Kutini, Đakovu, Pagu, Slavonskome Brodu, Omišu, Malom Lošinju, Korčuli, Puli, Čakovcu, Koprivnici i Križevcima.
Posljednja pomrčina vidljiva iz Hrvatske dogodila se u siječnju 2011. kada je iz naših krajeva bilo moguće vidjeti 75 posto pomrčinu.
Potpuna pomrčina Sunca u Zagrebu bi se trebala vidjeti tek 2081.
