Rusko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je izrazilo zabrinutost i šokiranost činjenicom da u sukobu u Ukrajini sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske te pozvalo Zagreb da to spriječi.
"Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsjednice hrvatske vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova (VesnePusić) kojom je potvrdila da u trenutačnom sukobu u Ukrajini sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovanja hrvatskih građana u operacijama koje provode ukrajinske vojne strukture", navodi se u priopćenju.
Pusić je u srijedu potvrdila da ima hrvatskih državljana koji se bore u Ukrajini, ali isključivo u redovnoj ukrajinskoj vojsci.
"Pozivamo Zagreb i druge vlade čije su državljane unovačile ukrajinske oružane snage, da spriječe tu izopačenu praksu", ističe se u priopćenju ruskog MVP-a, uz napomenu da je to osobito važno u ovom presudnom i teškom razdoblju provedbe mirovnog sporazuma iz Minska u cilju normalizacije stanja na jugoistoku Ukrajine.
Ukrajina, Dan neovisnosti
Hrvatski premijer ZoranMilanović je u četvrtak govoreći o odlasku hrvatskih državljana u rat u Ukrajini rekao da je to "uobičajena pojava" te kako je važno "da to nije povezano s terorizmom".
"Kad bi se povezalo s terorizmom, ne samo u Ukrajini nego i na Bliskom istoku, onda bi se našlo načina da se na to djeluje", rekao je.
U priopćenju ruskog MVP-a se tvrdi da je, po dostupnim informacijama, nekoliko hrvatskih državljana pristupilo "groznoj" bojni "Azov", koju su utemeljile snage krajnje desnice.
Ministarstvo kaže da je izjava glede sudjelovanja europskih građana u "kaznenim operacijama ukrajinske vojske" objavljena istodobno s, kako Rusija uporno tvrdi unatoč dokazima Zapada i Ukrajine, "neutemeljenim optužbama o nazočnosti ruskih vojnika na ukrajinskom ozemlju".
"Stoga želimo još jednom, naglasiti da je nedopustiva nazočnost stranih plaćenika, uključujući i hrvatskih, u sukobu u Ukrajini i da se on time samo raspiruje", navodi se te se hrvatske vlasti poziva da obrate pozornost na mjere koje je u četvrtak u Minsku dogovorila Kontaktna skupina u cilju provedbe sporazuma iz Minska, osobito glede "povlačenja svih stranih oružanih postrojbi, vojne opreme i plaćenika s ukrajinskog ozemlja, pod nadzorom OESS-a" te "razoružavanja svih nezakonitih skupina".
Ukrajina: Washington traži konkretnu primjenu primirja
Sjedinjene Države u četvrtak su pozdravile sporazum o prekidu vatre potpisan u Minsku o sukobu u Ukrajini, ali su upozorile da bi se to rješenje moralo konkretizirati na terenu.
"Sporazum predstavlja važan napredak prema mirnom rješenju sukoba i uspostavi suvereniteta Ukrajine", reagirala je Bijela kuća u priopćenju, naglasivši da se to primirje treba "primijeniti i poštivati".
"Taj dogovor sada moraju pratiti trenutačne i konkretne mjere za ispunjenje obveza svih strana", upozorila je Bijela kuća.
Maratonska noć pregovora između kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, ukrajinskog Petra Porošenka i ruskog Vladimira Putina završila je u četvrtak dogovorom o prekidu vatre, a Europljani su oprezni i sumnjičavi u vezi izgleda trajnog mira.
"Pravi test današnjeg sporazuma bit će njegova potpuna i nedvosmislena provedba, uključujući i trajni prekid neprijateljstava i uspostavu ukrajinske kontrole nad njezinom granicom s Rusijom", prema Bijeloj kući.
Sjedinjenje Države nisu bile uključene u pregovore u Minsku.
Prije priopćenja američke vlade, veleposlanica Sjedinjenih Država u UN-u Samantha Power izrazila je oprez u vezi dogovora.
Američka diplomatkinja je na televiziji MSNBC rekla da se u prošlosti sporazum iz Minska nije primjenjivao, aludirajući na prethodni prekid vatre potpisan u rujnu.
"Sada inzistiramo da se ne smije dogoditi potpisivanje mira jednom rukom i dopremanje više raketa zemlja-zrak dugom rukom", upozorila je Power.
Bijela kuća je ponovo zatražila od Rusije da prekine pružati podršku separatistima i da povuče svoje vojnike i vojnu opremu s istoka Ukrajine.
