Nevladina, neprofitna i neovisna udruga registrirana u veljači 2018., Jadranska aero-svemirska asocijacija (A3) najavila kako bi željela prvi hrvatski satelit u svemiru 2023. godine. između ostalog za cilj ima poticati obrazovanje te istraživanje i razvoj u aero-svemirskom sektoru, a u svom prvom projektu žele konstruirati, montirati i lansirati prvi hrvatski satelit tipa CubeSat 2U s kamerom koja će fotografirati Hrvatsku s visine od 550 km.
"Računamo da bi lansiranje bilo u drugom kvartalu 2023. godine", rekao je u razgovoru za HRT-ov portal predsjednik A3 Slobodan Bosanac, 74-godišnji fizičar rođen u Zagrebu. Do lansiranja bi čak moglo doći i prije, ovisno o financijama. "Sve jako ovisi o dotoku novca. Ako mi sada skoro dobijemo dotok novca, onda bi se sve to skupa moglo ubrzati", dodaje Bosanac.
Prvi hrvatski satelit "Perun I", nazvan po slavenskom bogu groma i munje, sad je pred završetkom druge faze, u kojoj se radilo na komponentama i njihovom povezivanju, a iduća je faza izrada inženjerskog modela. CubeSat 2U je minijaturni satelit za svemirska istraživanja čije su dimenzije 10×10×20 cm. Bit će opremljen CMOS RGB kamerom koja je već spremna, a proizvela ju je domaća tvrtka Geolux. Bosanac objašnjava da takvi sateliti, koji imaju vijek trajanja od oko četiri godine, mogu imati razne namjene, poput ekoloških, za promatranje Jadrana, sigurnosnih, za katastrofe itd.
Cijena projekta do 2 milijuna kuna
Još nisu došli do odluke o mjestu lansiranja jer za to trebaju konkretni termin, koji će vjerojatno odrediti za oko dva mjeseca, ali Hrvatska nije među njima. Kao jednu od opcija Bosanac spominje i tvrtku SpaceX Elona Muska. "To se ne može u Hrvatskoj, to niti u Europi nema. Europska svemirska agencija lansira u Francuskoj Gvajani, Italija ima lansirnu rampu na platformi u Africi, Amerikanci imaju u Floridi i Kaliforniji... Oni koji će vam lansirati su ESA u manjoj mjeri, Rusija, Kina, Indija i Amerika. Pogotovo SpaceX, može se preko njega", kaže Bosanac za HRT.
Procjenjuje da bi cijena cijelog projekta s lansiranjem bila bi između 1,5 i 2 milijuna kuna. Izvor financija zasad su donacije, dosad je prikupljeno tek 30.000 kuna. 100 eura donirao je direktor austrijske svemirske agencije. Iako nezadovoljan dosadašnjim angažmanom Vlade oko projekta, Bosanac nije bez optimizma.
"U zadnje vrijeme Ministarstvo znanosti otvorilo nam je vrata. Rekli su nam da napravimo prijedlog projekata, to upravo pišemo. Taj dogovor je bio prije jedno dva tjedna, prije toga praktički nije bilo odgovora", kaže Bosanac koji kaže da interes postoji i ipak se počinje razvijati.
Ističe da projekt može imati pozitivan učinak ne samo na obrazovanje i znanost, već i hrvatsko gospodarstvo. Jedan od ciljeva cijelog projekta je uklapanje Hrvatske u svjetski razvoj svemirske tehnologije i komercijalizaciju svemira, ali i pokretanje prvog hrvatskog svemirskog programa. Kao pozitivan primjer na koji bi se Hrvatska mogla ugledati Bosanac ističe Izrael. "Izrael je nekad bio pojam za naranče i grejpfrut. Danas su među prvima u svijetu po tehnologiji", kaže.
Život na Marsu?
Kada je u pitanju NASA-ina misija na Marsu s roverom Perseverance, Bosanac kaže da je to "odlična stvar", ali je skeptičan kad se radi o pronalasku života. "Nisam siguran. Rekao bih 90 posto da nema života, ali čovjek uvijek ostane iznenađen nečime", kaže Bosanac.
Skeptičan je i oko odlaska ljudi na Mars. Kao probleme posebno ističe vakuum, zbog kojeg bi ljudi stalno trebali biti u zatvorenom, te to što je ondje gravitacija trećina zemaljske, što bi dovelo do atrofije mišića koja bi se mogla izbjeći jedino prečestim vježbanjem.
"Otići na Mars s današnjim načinom pogona, to je kemijski pogon... Može se otići. Jedanput. Pitanje je hoće li se vratiti. Radi se o tome da putovanje traje šest mjeseci, morate na Marsu biti godinu dana, da bi Mars došao na pravu poziciju u odnosu na Zemlju da se može vratiti, i opet šest mjeseci natrag. Znači, dvije godine. Dvije godine u vakuumu", objašnjava Bosanac.
Hrvatska na Mjesecu?
Upitan bi li Hrvatska mogla sudjelovati u takvom projektu Bosanac ponovno navodi primjer Izraela, gdje je jedna asocijacija poput njihove napravila rover za Mjesec za 100 milijuna dolara, od čega je čak 90 milijuna došlo od donacija.
"Oni sada rade drugi projekt, s dva rovera za Mjesec. Razgovarao sam s direktorom, pozvali su me da se u Hrvatskoj priključimo razvoju, da bi Hrvatska platila stanovite, recimo, komponente i da bi naši ljudi, pogotovo mladi, išli tamo i radili na tom razvoju. Hrvatska bi onda imala šansu da dođe na Mjesec", kaže Bosanac.
