Sredinom kolovoza dosegnuta je razina ukupnog turističkog prometa iz prošle godine, a s obzirom na dobre najave za posezonu, u ovoj se godini može očekivati 36 do 37 milijuna noćenja, što je 35 do 40 posto više nego prošle godine, odnosno 15 do 18 posto više nego najbolje 1998. godine. Hrvatski turizam ove se godine definitivno vratio na svjetsko tržište, pokazalo se da može i mora biti osnovna snaga razvoja zemlje, istaknuto je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade.
Podnoseći informaciju o turističkoj sezoni, ministrica turizma Pave Župan Rusković je izvijestila da je u razdoblju siječanj-srpanj registrirano 19,8 milijuna noćenja, ili 47 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Domaći su gosti pritom ostvarili 2,6 milijuna noćenja (13 posto), a stani turisti 17,2 milijuna.
Ministrica je ocijenila da se sa 3. siječnja i političkim promjenama u Hrvatskoj dogodio i preokret u turizmu. Podsjetila je na vrlo otežane uvjete pripreme sezone (zaduženost i gubici turističkih poduzeća, nemogućnost dobivanja kredita i sl.). To su i nadalje problemi hrvatskog turizma, pa treba hitno pristupiti financijskoj sanaciji i restrukturiranju, te privatizaciji turističkih tvrtki, poboljšanju prometne povezanosti i infrastrukture. Potrebno je i produženje sezone koja, poručila je, mora počinjati u ožujku-travnju i završavati u studenom.
Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je pretjeranim procjene da će ovogodišnji prihod od turizma biti 3,5 milijarde dolara i smatra da on neće biti veći od 3,2 milijarde dolara.
Članovi Vlade suglasni su u ocjeni da turizam može biti osnovna snaga razvoja zemlje, pri čemu Crkvenac smatra da bi u idućih pet do osam godina, bude li Hrvatska imala dobru strategiju, "ovdje mogli imati Kaliforniju". Hrvatska danas ima udio od 3 posto mediteranskog turizma, a mogla bi imati 10 posto, poručuje i ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Vlada je svjesna važnosti turizma, zaključio je i premijer Ivica Račan poručujući tvrtkama i građanima da se orijentiraju prema turizmu i u njemu potraže dugoročnu perspektivu, što će i Vlada pokušati stimulirati.
Vlada je sa današnje sjednice u drugo saborsko čitanje uputila dopune Zakona o prekršajima kojima se efikasnije sankcionira nasilje u obitelji.
No, raspravljalo se o problemu zastare, jer je potpredsjednik Slavko Linić izvijestio da odgovorne osobe u bankama koje su otišle u stečaj, u slučajevima prekršajnih postupaka, neće biti kažnjene jer je nastupila zastara (dvije godine). Treba se suzdržati od miješanja u pravosudnu vlast, ali imamo pravo izraziti krajnje nezadovoljstvo zbog toga, istaknuo je Račan. Predložio je da Ministarstvo pravosuđa već za iduću sjednicu pripremi izvješće o zastari i zakonskim rješenjima "kako se nešto tako skandalozno više ne bi događalo". Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević najavio je pak da će se pred Vladom uskoro naći novi prijedlog zakona o prekršajima s podrobnom analizom.
Vlada je danas uredbom utvrdila cenzuse od prosječne neto plaće radi stjecanja prava na doplatak za djecu. Niži postotak je 27,5 posto, čime bi niži dohodovni cenzus iznosio 840,13 kuna, a viši postotak 50 posto, odnosno dohodovni cenzus od 1.527,50 kuna. Za to u proračunu mjesečno treba osigurati dodatnih 65 milijuna kuna.
Za dječji doplatak iz proračuna će se godišnje izdvajati dvije milijarde kuna, pa otpadaju svi prigovori kako ova Vlada nije dovoljno socijalno osjetljiva, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. S obzirom da se od 1. listopada proširuje krug korisnika dječjeg doplatka, ove bi godine u tu svrhu trebalo osigurati oko 165 milijuna kuna.
No, ministar Crkvenac upozorio je da sredstva za tu namjenu nisu osigurana. On nije, kaže, protiv proširenja kruga korisnika dječjeg doplatka, no upozorio je kako su u nas neka socijalna prava neprimjereno široka u odnosu na mogućnosti i razinu razvijenosti.
Na to je potpredsjednica Vlade Željka Antunović upitala zašto se to pitanje nije postavilo kada se donosila politička odluka o izmjenama Zakona o dječjem doplatku. Crkvenac je odgovorio da se i tada o tomu razgovaralo, te da je zaključeno kako će se sredstva namaknuti preraspodjelom unutar proračuna. No, o tomu se još ministarstva nisu dogovorila.
Kako bi se riješio taj problem, Vlada je zadužila potpredsjednika Linića da koordinira djelovanje nadležnih ministarstava, te da se za dva tjedna pred Vladu dođe s konkretnim prijedlogom osiguranja potrebnih sredstava.
Po hitnom postupku Saboru je upućen zakonski prijedlog o potvrđivanju Protokola o pristupanju Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (protokol je potpisan u Ženevi 17. srpnja). Saboru je proslijeđen i prijedlog izmjena Zakona o knjižnicama po kojima bi ravnatelja imenovao osnivač knjižnice, a ukinuo bi se institut naknadne potvrde od strane ministra kulture.
Vlada je donijela i rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Petrinje, te imenovanju Stjepana Mlađenovića za njezinog povjerenika u tom gradu.
Odlukom Vlade rok za naplatu izvoza roba i usluga produljen je sa 90 na 150 dana. Uredbom je snižena zajamčena cijena ovogodišnjeg roda suncokreta sa 1,61 kune na 1,35 kuna po kilogramu i uljane repice sa 1,54 na 1,16 kuna po kilogramu, a istodobno povećani novčani poticaji za njihovu proizvodnju. Za suncokret se taj poticaj povećava sa 1.720 kuna na 2.250 kuna po hektaru, a za uljanu repicu sa 1.490 na 2.250 kuna po hektaru.
