21 humanitarna organizacija optužila je u četvrtak Vijeće sigurnosti UN-a da je iznevjerilo u Siriji jer rezolucije, koje je donijelo u 2014., nisu polučile rezultate pa je ta godina bila dosad najgora godina sukoba.
Trima rezolucijama UN-a zahtijevano je zaustavljanje ubijanja i zlostavljanja, no unatoč pozivima toga tijela kriza se u toj zemlji produbila.
Kriza u Siriji započela je u ožujku 2011. prosvjedima protiv vlade i pretvorila se u građanski rat u kojem je ubijeno više od 200 tisuća ljudi.
"Bilo je više ubijanja, više bombardiranja, veliki skok u broju raseljenih i ogromni porast broja ljudi koji trebaju humanitarnu pomoć", kazao je Daniel Gorevan iz britanske zaklade Oxfam.
U 2014. više od 76 tisuća ljudi ubijeno je, a broj ljudi koji živi u teško dostupnim dijelovima zemlje poastao je s 2,3 milijuna na 4,8 milijuna. I donacije i financijska pomoć za humanitarne napore u 2014. presušili su.
"Gorka je stvarnost da Vijeće sigurnosti nije provelo vlastite rezolucije", kaže Jan Egeland iz Norwegian Refugee Council.
Prema podacima UN-a, broj stanovnika Sirije smanjio se za 15 posto ,a očekivana duljina života skratila se za 24 godine s prosječnih 79 na 55 godina. Svaki četvrti Sirijac živi ispod granice siromaštva.
Polovica školske djece u protekle tri godine nije pohađala školu.
Sirijska vlada odgovorna za stradanja zdravstvenog osoblja
Koalicija 130 humanitarnih udruga okupljenih u krovnu udrugu WithSyria utvrdila je na temelju satelitskih snimaka noćne rasvjete da je 83 posto Sirije sada bez struje, a najgore je pogođena pokrajina Alep.
Sirijska je vlada odgovorna za ubijanje i mučenje zdravstvenog osoblja što je dovelo do urušavanja zdravstvenog sustava tijekom građanskog rata u toj zemlji i pridonijelo teškoj humanitarnoj krizi u Siriji, objavila je u srijedu u New Yorku organizacija Liječnici za ljudska prava.
Udruga sa sjedištem u SAD-u objavila je kako raspolaže podacima o ubijanju 610 pripadnika zdravstvene službe među ostalim i namjernim napadima na bolnice. Za 97 posto ubijenih odgovorne su sirijske vlasti, kao i za 88 posto napada na bolnice.
Prema izvješću 139 smrti posljedica su mučenja i pogubljenja za što su također odgovorne sirijske vlasti.
"Razmjeri napada na zdravlje i zdravstvene radnike, koje je počinila sirijska vlada u ovom sukobu, su bez presedana", kazala je Susannah Sirkin, direktorica udruge za međunarodnu politiku i partnerstvo.
Sirkin kaže kako su liječnici mete napada jer su prvi koji izađu na teren pa ne samo da spašavaju živote nego su i svjedoci koji mogu govoriti o onome što su vidjeli.
"Liječnici mogu dokumentirati utjecaj sukoba na stanovništvo kojemu pružaju pomoć. Oni često o tome govore i zbog toga oni i njihove ustanove u Siriji postaju neprijatelji", kaže Sirkin.
Sirkin je pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da zaustavi namjerne napade na liječnike i drugo medicinsko osoblje poručivši da takvi napadi predstavljaju ratne zločine.
Majed Abu Ali, sirijski liječnik koji je radio u opkoljenoj istočnoj Gouti, kazao je kako je 90 posto liječnika napustilo to područje.
Ali je kazao kako bi međunarodna zajednica morala makar osigurati da se zaštite zdravstveni centri kad već ne može zaštititi sve civile u Siriji.
Prema organizaciji militanti Islamske države pogubili su četvoro pripadnika zdravstvenih službi i odgovorni su za šest napada na zdravstvene ustanove u proteklih 17 mjeseci.
