Iako se već sutra trebao naći na dnevnom redu Vlade, Nacrt
prijedloga Zakona o radu, koji dodatno fleksibilizira radne
odnose, Vlada ga je povukla na doradu.
Kako se doznaje iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava,
realno je očekivati da će Sabor o njemu glasovati tek iduće
godine.
Iako je za sutra najavljen sindikalni prosvjed na Markovom trgu
protiv Zakona o radu, Jutarnji list prenosi da to nije
razlog za odgađanje donošenja novog zakona. Njihovo obrazloženje
jest da im treba više vremena da napišu dokument u kojem će
detaljno objasniti da je svaka točka Zakona usklađena s propisima
Unije.
"Uzimamo jedan time-out da sjednemo sa svima za stol i razgovaramo o tome kakav ZOR trebamo, i treba li neke stvari promijeniti. Od zakona ne odustajemo, ali shvaćamo da je potrebno još razgovora i pregovora. Moramo se uskladiti s Europskom unijom i dogovoriti još neke detalje", rekao je ministar rada Mirando Mrsić. Također je pozvao sindikate da ponovno sjednu zajedno s njim za stol.
Na opasne tendencije ZOR-a već je ranije upozorila Ženska fronta za radna i socijalna prava, koja je istaknula kako će prouzročiti dugoročne socijalne procese čije će posljedice biti vidljive u neposrednim radnim odnosima i mirovinskoj potpori, ali će i odrediti smjer društvenih kretanja i budućim generacijama. Ženska fronta stoga traži kodifikaciju radnog zakonodavstva u jedinstven zakon te odbacivanje onih dijelova zakona koji izravno krše radnička prava.
Dugogodišnja sindikalistkinja i aktivistkinja Jagoda
Milidrag Šmid je za Libelu kazala kako je opasno
mijenjati radno zakonodavstvo u vremenu krize i s golemim brojem
nezaposlenosti.
"'Trebamo se prilagoditi tržištu' su fenomenalne sintagme, zvuče
jako mudro, no zapravo se radi samo o jednom – izrabljivanju. Da
bi jedni mogli živjeti jako dobro i biti besramno bogati, jako
mnogo ljudi mora biti beznadno siromašno. To je povijest ljudskog
roda, a danas su radnici i radnice roblje 21. stoljeća", izjavila
je Milidrag Šmid.
Naime, dvoznamenkasti broj zakona vezan uz sferu rada se donosi upravo sada. Ti zakoni se direktno tiču svakog građana i građanke Hrvatske jer će odrediti koliko ćemo prekovremenih sati raditi u budućnosti, hoćemo li biti i do deset godina zaposleni na ugovorima na određeno te na ostalim prekarnim oblicima rada. Upravo taj zakonodavni okvir će odrediti hoćemo li u mirovine ići sa 67 godina, hoćemo li raditi preko agencija ili pak raditi za kupone.
Stoga, nakon referenduma, na redu je borba za radna i socijalna prava.
