Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u petak je, obrazložući usvajanje ustavne tužbe bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, ustvrdio da upravni sudovi nisu odgovorili na njegove prigovore o zaključku Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u slučaju "savjetnica" zbog kojega je Karamarko otišao s političkih dužnosti, čime su mu povrijedili ustavna prava.
'Odlukom Povjerenstva se nismo bavili'
Nakon što je detaljno obrazložio nekoliko posljednjih ustavnosudskih odluka Šeparović je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazao da je laičkim riječima Karamarkov slučaj vraćen na ponovno odlučivanje jer Karamarko i njegovi odvjetnici od upravnih sudova nisu dobili odgovore na postavljena pitanja.
Sudovi time nisu izvršili svoju ulogu nadzora nad zakonitosti akata upravnih tijela, u ovom slučaju Povjerenstva o suzbijanju sukoba interesa, čijom se odlukom Ustavni sud nije bavio.
"Odlukom Povjerenstva se nismo bavili. Nismo ju propitivali, nego smo propitivali prigovore koje je podnositelj iznio, a nije dobio odgovor", kazao je Šeparović. Dodao je da su upravni sudovi to bili dužni učiniti prije Ustavnog suda, koji "dolazi na kraju".
Šeparović je odbacio i medijska nagađanja da će odluka u Karamarkovu slučaju pomoći premijeru Andreju Plenkoviću.
Odluka o Karamarku neće pomoći ni odmoći premijeru Plenkoviću
"Odluka neće pomoći ni odmoći Plenkoviću, ali ni nikom drugom. Svaki dužnosnik ima pravo na pravičan postupak i da se u njegovom slučaju donese zakonita odluka. Ne samo da nismo doveli u pitanje načela djelovanja Povjerenstva, nego smo ih afirmirali", kazao je Šeparović, ističući da ovlasti Povjerenstva nikada nisu dovedene u pitanje.
"Povjerenstvom se nismo bavili s njim se trebaju baviti upravni sudovi koji nisu dobro izvršili ulogu sudske kontrole", zaključio je Šeparović. Od 13 sudaca 10 sudaca glasalo je za ovu odluku, 3 suca bila su protiv.
Veća prava na uporabu jezika i pisma za vukovarske Srbe
Na konferenciji za novinare Šeparović je obrazložio i odluku zbog koje će vukovarski Srbi ostvarivati veća prava na uporabu jezika i pisma, a riječ je o statutarnim odlukama grada Vukovara, među kojima su neki članci sada ukinuti.
Tako je primjerice ukinuta statutarna odredba u dijelu koji se odnosi na prava srpskih vijećnika u Gradskom vijeću pa im se materijali za rad na srpskom jeziku i ćirilici moraju osigurati i na usmeni, a ne samo pismeni zahtjev kao ranije. Isto je i s dostavom prijepisa pojedinog predmeta, propisa, akta ili isprava.
Vukovarsko Gradsko vijeće u listopadu mora donijeti odluke o pravima srpske manjine
Istovremeno Ustavni sud nije prihvatio zahtjev u odnosu na odredbe statutarne odluke kojom je propisano da se kolektivna prava srpske nacionalne manjine na području Vukovara "osiguravaju kad se steknu uvjeti".
Šeparović je kazao da Ustavni sud zabrinjava što gradsko vijeće nije donijelo odluke o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine. Stoga im je Ustavni sud naredio da u listopadu postupe po vlastitom statutu i zakonu i donesu odluke i o tome obavijeste sud.
"U listopadu moraju vidjeti koja od prava individualnih i kolektivnih, s obzirom na dostignuti stupanj snošljivosti i dijaloga, se mogu proširiti i o tome donijeti odluku. Ako Ustavni sud bude smatrao da to nije u skladu sa Ustavnim zakonom zadržao si je mogućnost da je ukine", kazao je Šeparović.
Iako to nije izrijekom navedeno na novinarsko pitanje je potvrdio da je među tim odlukama i ona o ćiriličnim natpisima u Vukovaru.
Sloboda izražavanja
Osvrnuo se i na nekoliko slučajeva koje je nazvao "medijskim predmetima", a odnose se na pravo na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja može biti ograničena samo ako je to nužno u demokratskom društvu, što su nužni utvrditi sudovi u pojedinačnim slučajevima, rekao je Šeparović, dodajući da sloboda medija predstavlja jedan od temelja svakog demokratskog društva.
