Iako mediji danima nagađaju o mogućoj smjeni Zorana Milanovića s čela SDP-a, nitko u stranci ne vjeruje da je takav scenarij izgledan prije parlamentarnih izbora.
Nezadovoljstvo Milanovićem u stranci je prilično snažno, a nagađanja o njegovoj smjeni traju dulje vrijeme. Dodatno ih je podgrijao izborni poraz SDP-ova predsjedničkog kandidata i još uvijek aktualnog predsjednika Ive Josipovića. Tumači se da je tom porazu uvelike pridonijela nepopularnost Milanovićeve vlade, što ne osporava ni sam Milanović.
Premda se još nije izjasnio o angažmanu u SDP-u, najavio je tek povratak na Pravni fakultet, Josipovića se u stranci i u medijima spominje kao osobu koja bi mogla ujediniti nezadovoljnike i pokrenuti Milanovićevu smjenu.
U SDP-u, međutim, upozoravaju i da je kandidaturu za predsjednika još ljetos najavio prvi primorsko-goranski SDP-ovac, potpredsjednik stranke Zlatko Komadina.
U igru se ovih vratio i europarlamentarac Tonino Picula, koji je dan nakon predsjedničkih izbora izjavio da stranci trebaju promjene, a na pitanje bi li pristao voditi SDP kada bi to članovi od njega tražili, rekao je: "Ja nikada nisam bježao od političke odgovornosti pa ne bih ni tada".
U stranci kažu kako ne treba zaboraviti ni Rajka Ostojića, koji je na izbornoj konvenciji u ljeto 2012. dobio daleko najviše glasova kao kandidat za člana Predsjedništva i potpredsjednika SDP-a. Unatoč Ostojićevu porazu na izborima za gradonačelnika Zagreba, dio SDP-ovaca vjeruje da on nije odustao od ambicije u stranci.
U takvim okolnostima, tumače, ne nazire se jedinstvena opcija koja bi u ovom času pokrenula Milanovićevo rušenje.
Dio stranačkih dužnosnika sumnja i u stvarnu snagu Josipovića unutar SDP-a.
"Josipović je ipak izgubio izbore, a dobar dio članstva nije mu oprostio to što je 1994. napustio stranku i činjenicu da se, unatoč tomu što je u Sabor dva puta ušao kao nestranački kandidat s SDP-ove liste, u SDP odbijao vratiti sve do 2008., da bi odmah zatim postao predsjednički kandidat", tumači jedan član Glavnog odbora SDP-a.
SDP-ovci upozoravaju i da je procedura u kojoj se može smijeniti predsjednik stranke komplicirana, da je potrebno okupiti dvotrećinsku većinu u Glavnom odboru, koji broji 103 člana, ili pet županijskih organizacija stranke koje bi zatražile sazivanje izvanredne izborne konvencije.
Kad bi i došlo do izborne konvencije na kojoj bi stranka po sustavu 'jedan član jedan glas' izabrala novog predsjednika, preostaje riješiti pitanje vlade. SDP bi, naime, morao sačuvati većinu u Saboru i iznjedriti novog mandatara za sastavljanje vlade, koji bi pak po mandat morao otići novoizabranoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.
Teško je očekivati da je to izvedivo prije ljeta, a krajem godine se očekuju parlamentarni izbori pa je nejasno što bi stranka time zapravo dobila, kažu u SDP-u.
